Connect with us

Svijet

U FOKUSU BALKANSKA RUTA: Čak 11 evropskih zemalja uvelo posebne mjere na granicama

Čak 11 evropskih zemalja uvelo je posebne mjere na granicama zbog straha od migracija i terorističkih napada.

Iz dana u dan, lice Evrope se drastično mijenja dok terorističke pretnje i migracije koje su van kontrole mijenjaju način putovanja unutar Evropske unije (EU) i prostora Šengena. Proteklih nedjelja, čak 11 evropskih zemalja uvelo je posebne mjere na granicama, čime su pravila Šengena za njih praktično prestala da važe. Glavni razlozi za strah su terorističke pijretnje i “balkanska ruta” – žila kucavica organizovanog kriminala i ilegalnih migracija.

Granične provjere niču širom evropskog bloka u borbi vlasti da povrate svoj suverenitet i ojačaju nacionalnu bezbjednost, kako bi zaštitile građane.

Slom Šengena

Čak 11 država u šengenskoj zoni ponovo je uvelo davno zanemarena ograničenja na granici, uključujući provjeru identiteta, proveru pasoša, policijske pretrage, kontrolne punktove i inspekciju vozila. Prema izvještaju EU o novim kontrolama, mnoge zemlje vjeruju da su granične provjere neophodne da bi se zaustavila ‘infiltracija’ bliskoistočnih terorista koji se predstavljaju kao migranti, i sve veći pritisak na pretrpane prihvatne centre za azilante. Pogledajte mapu upozorenja svih 11 država:

IZVOR: MONDO/SHUTTERSTOCK.COM/SEAMUSS

Italija je tako ovog mjeseca pojačala granične provjere sa susjednom Slovenijom, okrivljujući rat Izraela i Hamasa za “povećanu pretnju nasiljem unutar EU” i rizik od dolaska terorističkih migranata usred “stalnog migracionog pritiska sa kopna i mora”.

Slovenija je zauzvrat najavila kontrole na granicama sa Mađarskom i Hrvatskom, rekavši da se suočava sa istim problemima kao i Italija, kao i sa “pretnjama po javni red i unutrašnju bezbjednost”. Ograničenja granica su u suprotnosti sa Šengenskim sporazumom koji je uveden prije skoro 40 godina kako bi se omogućilo slobodno kretanje putnika u zemljama koje su deo prostora Šengena.

Šengenska pravila dozvoljavaju putovanje između država članica bez pasoša, bez provere identiteta, svakome ko ulazi u EU. Iako je briselske birokrate i političari zagovaraju kao “krunski dragulj evropskih integracija”, ova politika je ocenjena i kao mamac za migrante i teroriste.

Balkanska ruta

Prošle godine, trećina od milion tražilaca azila, izbjeglica i ilegalnih migranata uspješno je ušla u EU preko njenih spoljnih granica i tada su, prema šengenskim pravilima, mogli da putuju gdje god žele unutar bloka. Njemačka je prošle sedmice objavila svoje planove za procesuiranje tražilaca azila izvan EU i povećanje deportacije ilegalnih migranata, dok su pojačane kontrole na granicama sa Austrijom, Švajcarskom, Češkom i Poljskom.

Italija je, takođe, saopštila da se nada da će poslati migrante u albanske prihvatne centre radi odlučivanja o tome kome treba odbiti ulazak. Premijerka Italije Đorđa Meloni reagovala je na obavještajne izvještaje koji naglašavaju visok rizik od ulaska ‘terorista’ u njenu zemlju među migrantima sa Balkana.

“Mi smo odmah intervenisali, suspendujući Šengen i vraćajući graničnu kontrolu sa Slovenijom”, rekla je Meloni. Ona je predvidela da bi cijeli šengenski projekat mogao biti ‘razbijen’ u mahnitom pokušaju da se zaštiti bezbjednost Evrope. Njemačke vlasti predviđaju da će broj migranata bez dokumenata koji će stići ove godine biti najveći od 2016. godine, kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel otvorila granice za građane Sirije koji su bežali od rata u domovini.

Ko uvodi nova pravila

Pored Italije, Njemačke, Slovenije koje su ranije pomenute, mjere uvodi još osam zemalja. Danska, koja sada nadgleda svoje kopnene i morske granice sa Njemačkom, kaže da se suočava sa ‘značajnom prijetnjom’ unutrašnjoj bezbednosti od terorista, organizovanog kriminala i ilegalne migracije. Najavila je da bi uskoro mogla da proširi provere na putnike avionom koji stižu iz drugih dijelova EU.

Švedska upozorava da provjerava sve svoje granice u EU zbog islamskog terorizma i ozbiljne prijetnje nacionalnoj bezbjednosti koju on predstavlja. Norveška takođe kontroliše sve brodove koji stižu iz prostora Šengena zbog prijetnje od špijunaže.

Francuska uvodi kontrole na granicama sa Belgijom, Njemačkom, Luksemburgom, Švajcarskom, Italijom i Španijom zbog terorističke prietnje i migracija. Austrija kontroliše granice sa Mađarskom, Slovenijom, Slovačkom i Češkom zbog terorizma, migranata i trgovine ljudima. Slovačka uvodi mere na granici sa Mađarskom, Češka na granici sa Slovačkom, Poljska na granici sa Slovačkom zbog migranata koji stižu preko ‘balkanske rute’.

Related Topics:

Svijet

VANREDNO U NJUJOJRKU! Prijetnje bombama u tri njujorške sinagoge i muzeju

U najmanje tri njujorške sinagoge i u jedan muzej u subotu su stigle pretnje bombom, ali njujorška policija je zaključila da nijedna pretnja nije verodostojna, saopštile su gradske vlasti.

Zvaničnik Menhetna Mark D. Levin objavio je na svom x nalogu da su prijetnje bombom upućene sinagogama “zločin iz mržnje i dio rastućeg trenda incidenata koji ciljaju jevrejske ustanove”, prenosi Rojters.
“Ovo je jasan pokušaj da se unese strah u jevrejsku zajednicu. To se ne može prihvatiti”, poručio je Levin.
Od izbijanja sukoba Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze u oktobru prošle godine, antisemitski incidenti, napadi, vandalizam i uznemiravanja u SAD su se više nego udvostručili i dostigli rekordno visok nivo, navodi se u prošlomjesečnom izvještaju organizacije Liga protiv klevete.

Portparol policije rekao je da je u subotu primljeno nekoliko prijetnji bombama, uključujući prijetnju bombom upućenu mejlom Muzeju Bruklin i jednoj sinagogi u kvartu Bruklin Hajts, pri čemu nije pronađen nikakav dokaz o postojanju eksplozivne naprave.

Dvije sinagoge na Menhetnu takođe su primile lažne prijetnje bombom, uključujući onu upućenu sinagogi na Zapadnoj strani zbog koje je policija evakuisala oko 250 ljudi.
Guvernerka savezne države Njujork Keti Houkul je objavila na svom X nalogu da državni zvaničnici “aktivno prate brojne prijetnje bombama sinagogama u Njujorku”.

“Utvrđeno je da prijetnje nisu vjerodostojne. Nećemo tolerisati pojedince koji unose strah i antisemitizam. Oni moraju biti odgovorni za svoje odvratne postupke”, poručila je Houkulova.

Nastavi čitati

Svijet

TVRDNJE BRITANACA “Rusi u aprilu gubili dnevno 900 vojnika u Ukrajini”

Odbrambena obavještajna služba (DI) Velike Britanije procjenjuje da je u aprilu dnevno ubijeno ili ranjeno 899 ruskih vojnika u ratu u Ukrajini, saopštilo je danas britansko Ministarstvo odbrane na platformi X.

U izvještaju DI se navodi da je ta brojka u skladu sa ranijim mjesecima ove godine, ali se i najavljuje porast žrtava u naredna dva mjeseca zbog planiranih većih ofanzivnih operacija protiv Ukrajine, prenosi Tanjug.
Ukupni broj ranjenih ili ubijenih ruskih vojnika od početka rata je sada na 465.000, prema podacima DI.
Dodaje se da je ruska vojska uspjela da se prilagodi velikim žrtvama i da će verovatno nastaviti da vodi rat davajući prednost “masovnosti prije nego kvalitetu”.

Nastavi čitati

Svijet

PORTPAROLKA STEJT DEPARTMENTA Hala Rarit podnijela ostavku

Hala Rarit, portparolka Stejt departmenta na arapskom jeziku je prva pripadnica američke diplomatije, da je to poznato, koja je podnijela ostavku zbog stava američke administracije o ratu u Gazi.

Dva druga zvaničnika Stejt departmenta – Džoš Pol i Anel Šelin, takođe, su podnijeli ostavke u znak protesta protiv politike SAD, koja je oštro podijelila stanovništvo u Americi, navodi CNN, prenosi Tanjug.
Rarit je rekla da su ona i njene kolege “užasnute” Hamasovim terorističkim napadima 7. oktobra, koji su pokrenuli rat u Gazi.

Ona je navela da su svi očekivali snažne reakcije, ali da niko nije predvidio da će ishod biti 34.000 ubijenih ljudi u Gazi i da će zavladati glad.
– U osnovi, zabrinuta sam da smo na pogrešnoj strani istorije i tako štetimo našim interesima – navela je ona, misleći na podršku Bajdenove administracije Izraelu u ratu sa Hamasom.

Rarit je ukazala na “dvostruke standarde” u američkoj politici koji se tiču humanitarne krize i smrti palestinskih novinara u Gazi.

– Kao Sjedinjene Američke Države moramo se pridržavati naših principa. Ne možemo praviti izuzetke. Naši saveznici i naši protivnici gledaju i to povređuje nas kao naciju – istakala je ona.

Rarit je navela i da joj je dosta kolega prišlo i reklo da se osjeća isto kao i ona, samo što nisu u mogućnosti da to kažu.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno