Načelnik Generalštaba izraelske vojske Ejal Zamir smijenio je nekoliko visokih oficira i ukorio određen broj njih zbog neuspjeha 7. oktobra 2023. godine kada je palestinska militantna grupa Hamas izvela iznenadni napad na južni Izrael iz Gaze.

Drugi su dobili formalne ukore, dok je jedan obaviješten da će mu služba biti prekinuta, a jedan je podnio ostavku.

Među onima kojima je rečeno da će biti oslobođeni dužnosti u rezervi bili su bivši načelnici Direktorata za obaveštajnu službu, Direktorata za operacije i Južne komande, koja je zadužena za Gazu.

Generali su prethodno dali ostavku na aktivnu službu, ali su ostali u rezervi.

– IDF (Izraleske odbrambene snage) nije ispunio svoju primarnu misiju 7. oktobra da zaštiti civile Države Izrael – istakao je Zamir.

On je naveo da je to ozbiljan, sistemski neuspjeh, koji se odnosi na odluke i ponašanje uoči događaja i tokom njega.

– Lekcije tog dana su brojne i značajne i moraju da nam služe kao kompas za budućnost ka kojoj namjeravam da vodim IDF – poručio je Zamir.

Najnovije disciplinske mjere donijete su dok se izraelski zvaničnici suočavaju sa sve većim pritiskom javnosti u vezi sa odgovornošću za neuspjehe koji su doveli do napada, navodi agencija.

Vlada izraelskog premijera Benjamina Netanjahua još nije otvorila nacionalnu istragu o napadu izvedenom 7. oktobra.

Hiljade demonstranata, zajedno sa liderima opozicije, okupile su se sinoć u Tel Avivu zahtijevajući formiranje državne komisije za istragu.

U napadu Hamasa i drugih palestinskih frakcija 7. oktobra poginulo je oko 1.200 ljudi u Izraelu, dok je oko 250 ljudi uzeto kao taoci, prema izraelskim procjenama.

Napad je pokrenuo kopnenu i vazdušnu kampanju Izraela u Gazi, koja je razorila velike dijelove enklave i usmrtila više od 69.000 ljudi, prema lokalnim zdravstvenim vlastima.

Izrael i Hamas su prošlog mjeseca postigli prekid vatre posredovan od strane SAD, u okviru prve faze plana za okončanje rata.

Svaki budući sporazum o okončanju rata u Ukrajini mora u potpunosti da podrži suverenitet Ukrajine i obezbijedi održiv i pravedan mir, a Ukrajina i Sjedinjene Američke Države sastavile su ažuriranu verziju mirovnog okvira, saopšteno je danas iz Bijele kuće.

U zajedničkom saopštenju SAD i Ukrajine navodi se da će konačne odluke u okviru ovog plana donijeti predsjednici Ukrajine i SAD, Volodimir Zelenski i Donald Tramp.

Navodi se i da su jučerašnji razgovori o mirovnom okviru u Ženevi bili konstruktivni, fokusirani i puni poštovanja, uz naglašenu zajedničku posvećenost postizanju mira.

„Obje strane su se složile da su konsultacije bile veoma produktivne. Razgovori su pokazali značajan napredak ka usklađivanju stavova i identifikovanju jasnih sljedećih koraka“, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da Ukrajina i SAD nastavljaju intenzivnu saradnju po tom pitanju, uključujući blisku saradnju sa evropskim partnerima.

„Ukrajinska delegacija je ponovo potvrdila svoju zahvalnost za nepokolebljivu posvećenost Sjedinjenih Američkih Država i, lično, predsjednika Donalda Trampa za njihove neumorne napore usmjerene ka okončanju rata i gubitaka života“, navodi se u saopštenju.

Delegacije Ukrajine, SAD i evropskih zemalja juče su u Ženevi razgovarale o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini od 28 tačaka, nakon što su Kijev i njegovi saveznici izrazili nezadovoljstvo zbog dijelova predloženog plana koji predviđa velike ustupke Rusiji.

U međuvremenu, pojavio se i evropski kontraprijedlog koji su pripremile Velika Britanija, Francuska i Njemačka.

Kako se navodi, taj prijedlog uzima američki plan kao osnovu, ali ga zatim analizira tačku po tačku uz predložene izmjene i brisanje pojedinih dijelova.

Između ostalog, veličina ukrajinske vojske ograničava se na 800.000 pripadnika u mirnodopskim uslovima.

Pored toga, SAD daju garanciju koja odražava Član 5 NATO-a, prema kojem sve članice Alijanse imaju obavezu da reaguju ako je jedna od članica napadnuta.

Tačka 21 obavezuje Ukrajinu da ne pokušava da povrati okupiranu suverenu teritoriju silom i da pregovori o teritorijalnim razmjenama počnu od linije kontakta, prenosi Tanjug.

Kao i na Balkanu , djeca u Italiji dugo ostaju da žive sa svojim roditeljima, pa čak i kada više nisu djeca i kad formiraju svoje porodice.

Marija (75) iz grada Pavija odlučila je da tome stane na kraj i sudskim putem izbaci svoje odrasle i ne više tako mlade sinove iz kuće. Kako pišu lokalni mediji, njeni sinovi imaju 40 i 42 godine.

Nedostatak pomoći i troškova
Majka je pokušala da ubijedi sinove, a obojica su zaposleni i sposobni da se sami izdržavaju, da se isele, ali su oni to odbili.

„Njih dvojica nisu za to htjeli ni da čuju. Nisu htjeli da odu sami, pa sam ih tužila sudu“, rekla je Marija za lokalne novine „La Provincia Pavese“.

Ona ih je izdržavala dok su bili bez posla i očekivala je da odu od kuće kad pronađu posao. Ali to se nije dogodilo.

Umjesto toga, dvojica braće nisu doprinosila kućnim troškovima, nisu plaćali račune i nisu joj pomagali u kućnim poslovima, kako piše italijanski list.

Sud donio odluku: Iseljavanje
Nakon što njene molbe nisu urodile plodom, odlučila se na drastičnu mjeru i od suda zatražila da ih izbaci iz njene kuće. Sudija Simona Katerbi presudila je u njenu korist.

U odluci suda stoji da ne postoji odredba u zakonodavstvu koja odraslom djetetu pripisuje bezuslovno pravo da ostane u domu koji je isključivo u vlasništvu roditelja, protiv njihove volje i isključivo na osnovu porodične veze.

Objašnjenje sudske odluke
Sud je presudio da je u početku, dok su braća bila bez posla, “roditelj bio dužan da ih izdržava”.

Međutim, nakon što su počeli da zarađuju, “to se više nije činilo opravdanim” s obzirom na to da su “dvojica optuženika stariji od 40 godina”, navodi se u presudi.

Sinovi su dobili rok da se isele iz Marijine kuće, prenosi Naj Žena.