Connect with us

Društvo

TRAŽILI POVEĆANJE PLATA? Zahtjevi sindikalaca „Elektroprivrede“ ocijenjeni kao nerealni

Zahtjevi sindikata radnika „Elektroprivrede Republike Srpske“ za povećanje cijene rada u ovom trenutku nisu realni, rekao je Borislav Grubač, izvršni direktor za organizaciono-pravne poslove u „Elektroprivredi“.
On kaže da su ti zahtjevi podneseni bez bilo kakvih analiza koje se trebaju raditi u narednom periodu.

Podsjetio je da je u petak 20. oktobra održan kolegijum direktora Mješovitog holdinga Elektroprivreda Republike Srpske, na kojem je razmtarno i diskutovano o aktuelnoj situaciji u poslovanju i radu mješovitog holdinga.
Jedna od tačaka dnevnog reda je bilo i razmatranje pitanja odbora Sindikata vezano za povećanje cijene rada, i doneseni su zaključci shodno određenim analizama. Cijena rada u periodu od 2008. do januara 2022. bila je fiksna u iznosu od 140. KM. Od januara 2022. je povećena na 150 KM, a od 1. januara 2023. je povećana na 158 KM. Tako je uprava pokazla da je solidan partenr u kolektivnom pregovaranju, vodeći računa o interesu radnika – rekao je Grubač.
Na kolegijumu je, između ostalog, donesen zaključak da se formiraju mješovite radne grupe, sačinjene od strane predstavnika poslodavaca i radnika ispred distributivnih i proizvodnih preduzeća, koji će u odvojenim sastancima analizirati cjelokupno poslovanje ovih preduzeća, s ciljem analize ukupnog poslovanja kao i analize odredaba kolektivnog ugovora, da se vide koja su to davanja prema radnicima.

Operatori distributivnog sistema juče su na adresu matičnog preduzeća poslali dopis kojim nas informišu da povlače potpis sa Kolektivnog ugovora za zaposlene radnike u mješovitom holdingu sa inicijativom da se odmah krene u pregovaranje sa sindikalnim organizacijima koje postoje u sklopu tih distrubutivnih preduzeća – izjavio je Grubač.
On kaže da je elektrodistributivna djelatnost strogo regulisana djelatnost koju Regulatorna komisija za energetiku reguliše potreban godišnji prihod za rad i održavanje distributivne mreže, što je i učinjeno u decembru 2022. godine.

Dakle, oni imaju regulativno utvrđene prihode. Promjena cijene rada ili bilo kojeg drugog primanja radnika, bez sprovedenog tarifnog postupka, dovodi u pitanje likvidnost preduzeća, vodi ga u zonu negativnog poslovanja. Istovremeno, povlači odgovornost distributivnih preduzeća – naveo je on.
Dodaje da je rok za završetak analiza 15. februar 2024. godine. Istakao je da je poslovanje i matičnog preduzeća, i cjelokupnog holdinga otežano zbog aktivnih arbitražnih postupaka koje se vode u Ugljeviku od strane Elektrogospodarstva Slovenije, gdje je javnost već inforimsana o određenim odlukama koju je tribunal u Beogradu donio, kao i zahtjev za mirno rješavanje spora koji je podnijet od strane Hrvatske elektroprivrede u vezi TE Gacko.

Sindkalci danas imaju sastanak u 12 časova i najavljuju radikalne mjere, a Grubač poručuje da treba raditi sa zakonom i poštovati odredbe i Zakona o radu i trenutnog Kolektivnog ugovora, te je dodao da su u upravi matičnog preduzeća uvijek za razgovor.

(ATV)

Društvo

GRAĐANI OGORČENI NA MARKETE, pogledajte kolike su RAZLIKE U CIJENAMA na rafovima i na kasi

Osim poskupljenja sa kojima se konstantno bore, građanima kupovine stresno padaju i zbog činjenice da, bez obzira na cijenu po kojoj su odabrali neki proizvod, ne znaju kakve će ih stavke dočekati na računu.

Naime, prilično često se dešava da odaberu neki artikl po jednoj cijeni, a da se, kad dođu na kasu, ispostavi da je on skuplji.

U ovakvim situacijama, trgovci se pravdaju pretrpanošću poslom, zbog čega, tvrde, ne stižu da promijenu cijene proizvoda koji poskupljuju.

Bilo kako bilo, potrošači su ogorčeni ovakvom praksom, pa veoma često putem društvenih mreža dijele svoja iskustva i komentarišu slične situacije.

U ovom slučaju, samo dva proizvoda na polici su koštala 5,5 KM, a na kasi čak 6,6 KM.

“To mi se desilo ne samo jednom nego bezbroj puta. Vratim se i vraćam artikle na kasi, napravim gužvu tako da pojedinci ostave punu korpu i odu… Skoro svaki druga artikal ima na kasi drugu cijenu. Ja ih ostavim ako je na kasi skuplje, pa nek vraćaju sami“, neki su od komenatara ipod pomenute objave.

Ima i onih koji su stali u odbranu trgovaca, uz obrazloženej da ih je malo, a da imaju puno posla, pa ne stižu da zamijene cijene.

Potrošače, međutim, ne interesuje da li je riječ o preopterećenosti trgovaca koji ne stižu da isprate poskupljenja zamjenom novih cijena.

Takođe, nije rijetkost da shvate da su prevareni tek kad dođu kući i pogledaju račun, kada se mnogima ne da vraćati.

– Zna se desiti da samo jedan proizvod platim i po marku skuplje, nego što je bila njegova cijena na polici. Međutim, zbog žurbe rijetko kad gledam račun u radnji, a kad obmanu uočim kod kuće, tada je već kasno. Izgleda da nema druge nego još u marketu prokontrolisati račun i reagovati u slučaju nepravilnosti – kaže sagovornica Srpskainfo.

Iz udruženja potrošača poručuju da je pravo građana da, ako se nađu u ovakvoj situaciji, proizvod plate po cijeni koju su pronašli na polici. Naglašavaju da im se, zbog ove prakse, javlja veliki broj građana.

Nastavi čitati

Društvo

PREGOVORI O NAJNIŽOJ PLATI: Prijedlog sindikata 1.050 maraka, poslodavci protiv

U Banjaluci će danas biti održana sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske na kojoj će biti nastavljen razgovor o najnižoj plati u Srpskoj za narednu godinu.

Na sjednici će biti riječi i o imenovanju novih miritelja i arbitara za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova, rečeno je Srni u Ekonomsko-socijalnom savjetu Srpske.

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavila je Srni da je stav Sindikata da bi najniža plata u Srpskoj za iduću godinu trebala da iznosi 1.050 KM.

“Ima dosta prostora za značajno povećanje najniže plate u Republici Srpskoj i Savez sindikata će na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta predložiti Vladi i poslodavcima da najniža plata iznosi 1.050 KM”, rekla je Mišićeva.

Iz Unije poslodavaca Republike Srpske smatraju da u Srpskoj ne postoje nikakvi uslovi niti finansijski pokazatelji da bi trebalo povećati najnižu platu.

Najniža plata u Srpskoj u ovoj godini iznosi 900 KM.

Sjednica je zakazana za 12.00 časova u prostorijama Republičke uprave za inspekcijske poslove.

(Srna)

Nastavi čitati

Društvo

ARHITEKTA OBJASNIO koje zgrade su NAJOPASNIJE za život

Četiri godine nakon zemljotresa u Zagrebu, svakome ko je prošao Donjim gradom jasno je da obnova nije napredovala kako se očekivalo.

Iako je odmah nakon zemljotresa donesen Zakon o obnovi, ubrzo su se pokazale njegove brojne manjkavosti.

Arhitekta Oto Barić upozorava da Zagrebu prijeti ozbiljna opasnost ako ga pogodi zemljotres jačine onog iz 1880. godine, kada je grad uzdrmao potres magnitude 6,3 s epicentrom blizu Medvednice.

Taj događaj razorio je ili teško oštetio stotine zgrada, uključujući i kulturne institucije poput zagrebačke katedrale, a prva velika obnova oblikovala je današnji urbanistički izgled grada i doprinijela razvoju karakterističnih četvrti.

Rok trajanja zagrebačkih zgrada

“Zagreb je imao sreće jer nas je u ožujku 2020. godine pogodio zemljotres jačine 5,5,” kaže Barić.

Objašnjava da su najrizičnije zgrade one u Donjem gradu, izgrađene u dvije faze: prva krajem 19. i početkom 20. vijeka, a druga tokom tridesetih godina prošlog vijeka.

“Te zgrade stare su između 120 i 150 godina, a čine cijeli Donji grad, točnije tzv. centralna 34 gradska bloka,” pojašnjava.

Zgrade su projektovane s rokom trajanja od 50 godina, ali njihov se vijek može produžiti jedino uz pravilno održavanje, što je, naglašava Barić, najveći problem zagrebačkog stambenog fonda.

“Budući da su tokom socijalizma zgrade bile u društvenom vlasništvu, niko se nije brinuo o održavanju. Nakon što je Hrvatska stekla samostalnost, vlasništvo nad stanovima prešlo je u privatne ruke, ali mnogi vlasnici nisu bili spremni ulagati u održavanje,” pojašnjava Barić.

Nasljeđe socijalizma

Tek 2021. godine, nakon zagrebačkog zemljotresa, započela je prva ozbiljna obnova. Barić napominje da je protivpotresnu obnovu trebalo započeti decenijama ranije.

“Srećom, zemljotres 2020. bio je relativno slab. Da je bio samo jedan stepen jači, cijeli bi Donji grad mogao biti sravnjen,” upozorava.

Većina zagrebačkih zgrada građenih prije 1963., kada se dogodio razorni zemljotres u Skoplju, podložne su znatnim oštećenjima zbog zastarjelih materijala. Tek su zgrade građene nakon 1964. smatrane otpornijima na jače zemljotrese.

“Sada se obnavljaju zgrade iz tridesetih godina i one starije, ali zaboravlja se na one građene između tridesetih i 1964. godine. To je tužna stvarnost o kojoj se malo govori,” ističe Barić, dodajući da se politika nerado suočava s tim problemom zbog organizacionih izazova koje bi masovna obnova donijela.

U Gundulićevoj ulici, na primjer, obnovljeno je tek pet zgrada od njih stotinak.

“To je oko pet posto, što nije ni blizu dovoljno. Nadamo se da će nas sreća poslužiti i da će se sljedeći zemljotres dogoditi tek za 50 ili 100 godina,” kaže Barić.

Obnova tavana kao rješenje

Barić je nakon zemljotresa bio optimističan oko obnove, ali tri godine kasnije postalo je jasno da će veća obnova izostati.

“Otvorene su mnoge rasprave i izneseni su kvalitetni prijedlozi, ali je sve palo pod utjecaj dnevne politike”, kaže on, a prenosi Dnevno.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno