Connect with us

Društvo

TREĆA SREĆA ZA BRUCOŠE! Na javnim univerzitetima još 1.500 slobodnih mjesta

Fakulteti dva javna Univerziteta u Srpskoj ove sedmice organizuju i treći upisni rok za brucoše, za koje je ostalo slobodno oko 1.500 mjesta, trećina od ukupno planiranog broja.

Prijemne ispite za upis na prvu godinu organizovaće većina fakulteta banjalučkog Univerziteta, na kojima se ukupno nudi 840 mjesta, od prvobitnih 2.770.

Jedini fakultet na kojem su još u prvom roku popunjena mjesta, svih 130, jeste Fakultet bezbjednosnih nauka. Sa druge strane, Poljoprivredni fakultet je na tri smjera do sada upisao tek devet studenata, od predviđenih 58.

Prirodno-matematički fakultet, koji je planirao upis 200 brucoša na osam programa, nakon dva roka je primo 87 studenata. Najviše je primljeno na program matematika i informatika – njih 27.

– Na svim studijskim programima je ostalo slobodnih mjesta. Trenutno imamo interesa za program geografija, a očekujemo da će ukupni broj upisanih na fakultetu biti na nivou prošlogodišnjeg – rekao je za Srpskainfo Radoslav Dekić, prodekan za nastavu na tom fakultetu.

PMF je ove godine uveo i nove smjerove na geografiji: geografski informacioni sistemi i diplomirani geograf – turizmologija.

– To se pokazalo kao uspješno, a pretpostavljam da ćemo i u budućnosti ići u modernizaciju i uvođenje novih smjerova, vjerovatno na programu biologija – kaže Dekić.

Na Pravnom fakultetu je od planiranih 160 u trećem roku ostalo 19 mjesta, od toga 10 na budžetu. Na Ekonomskom fakultetu mjesta na budžetu više nema, ali upisati se može još 10 brucoša. U dva roka primili su 200 novih studenata.

Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu ima još 700 mjesta za brucoše na budžetu, samofinansiranju, vanrednom studiranju, te za strane državljane.

– Na svim fakultetima, izuzev likovne umjetnosti Trebinje, organizovan je treći upisni rok. Ostala su 382 budžetska mjesta. Najviše slobodnih mjesta ostalo je na Filozofskom fakultetu Pale, i to 117 budžetskih mjesta – potvrdio je prorektor za nastavu Vladimir Vladičić.

Ovaj fakultet ima 17 studijskih programa, a najviše upražnjenog mjesta – 29 ima na katedri za Srpski jezik i književnost.

MAŠINSKI I TEHNOLOŠKI

Mašinski fakultet u Banjaluci u trećem roku ima mjesta za 69 brucoša koji mogu biti primljeni na budžet i samofinansiranje. Do sada su upisali 89 studenata u prvu godinu. Banjalučki Tehnološki fakultet raspisao je konkurs za još 19 mjesta.

Društvo

ZIMA SE NE PREDAJE! Večeras dodatno zahlađenje

Temperature bi mogle znatno pasti, pa se građanima savjetuje oprez, posebno na putevima gdje je moguća poledica.

Snježne pahulje zabijelile su više predjele širom Republike Srpske, potvrđujući tako dugoočekivane prognoze koje su meteorolozi najavljivali prethodnih dana.

Iako smo već duboko zakoračili u proljeće, priroda kao da se predomislila – zima se ne predaje lako.

Pojava snijega iznenadila je mnoge, donoseći prizore tipične za januar, a ne za početak aprila. Mještani Mrkonjić Grada i okolnih sela jutros su osvanuli u bijelom okruženju, a društvene mreže preplavile su fotografije snježnih pejzaža.
Meteorolozi upozoravaju da će se hladno vrijeme zadržati i narednih dana, uz mogućnost slabog snijega u višim predjelima i mraza tokom noći. Posebno se apeluje na poljoprivrednike da zaštite rane zasade, jer bi niske temperature mogle nanijeti štetu usjevima.

Zima je pokazala da još uvijek ima snage, a nas ostaje da sačekamo da proljetno sunce ponovo preuzme glavnu riječ.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

U SRPSKOJ ROĐENO SAMO SEDAM BEBA! Tri djevojčice i četiri dječaka

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođeno je sedam beba, tri djevojčice i četiri dječaka, potvrđeno je u porodilištima.
Uporodilištima u Doboju i Banjaluci rođene su po dvije bebe, a u Zvorniku, Prijedoru i Trebinju po jedna.

U Banjaluci su rođeni po jedna djevojčica i jedan dječak, u Doboju dva dječaka, u Zvorniku jedan dječak, a u Prijedoru i Trebinju po jedna djevojčica.
U porodilištima u Nevesinju, Gradiški, Istočnom Sarajevu, Bijeljini i Foči nije bilo poroda.

Nastavi čitati

Društvo

SUTRA SU BLAGOVIJESTI! Koji su običaji i vjerovanja?

Hrišćani vjeruju da je arhangel Gavrilo riječima “Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom”, otvorio istoriju Novog zavjeta kojom počinje spasenje čitavog čovječanstva.
Zato Blagovijesti spadaju u jedan od najradosnijih praznika u godini, a slave se uvijek 7. aprila, tačno devet mjeseci prije Božića.
Zato, iako postoji vjerovanje da do Uskrsa nije lijepo veseliti se, Blagovijesti se u srpskom narodnu uvijek proslavljaju radosno i sa mnogo živopisnih običaja. Za Blagovijesti se vezuju i radosni narodni običaji, i oni zaštitnički. Naši stari su govorili da se na Blagovijesti završava zima.
Pošto je praznik Bogorodičin, znači ženski, mnoge se žene na današnji dan mole Bogorodici za potomstvo. To je povezano i sa razmnožavanjem u prirodi jer od Blagovesti kreće setva jarih žita, a vjeruje se i da je sutrašnji dan srećan za kalemljenje voća.
Jedan od njih savremenom čovjeku, a posebno mladima, sve više postaje “strani”. To je “ranilo” – kada se ustaje ranom zorom a dan započne pjesmom. Najbolje djevojaka, koje sakupljaju grane od kojih se pali vatra.

Vatra ima iskonsku zaštitničku ulogu, između ostalih štiti od zmija i gmizavaca, koji se prema vjerovanju na Blagovijesti bude iz zimskog sna. Na ovaj dan čiste se kuća, dvorište, štale, a svo đubre se obavezno iznosi iz kuće i spaljuje. Uz vatru se potom vesele i žene i muškarci, i mladi i stari i onda se ta vatra preskače. Onaj ko preskoči vatru, taj “obred” se zove bukara, zaštićen je od zmija.

Strah od zmija je veliki. Toliki da na ovaj dan ne valja čak ni pričati o zmijama.

U nekim krajevima upražnjavalo se da djeca idu oko kuće, lupaju u gvozdene predmete i viču “Bježite zmije i gušteri”. Takođe, postoji i vjerovanje da se žene na ovaj dan ne češljaju, a valjalo bi se umiti u reci ili na nekom izvoru.

Na Blagovijesti, je dobro započeti neki veći posao (gradnja, početak biznisa, učenje) ili donijeti neku veću ili čak životnu odluku.

I, na kraju ovog narodnog dijela – vremenska prognoza. I Blagovijesti, kao i neki drugi praznici, “ukazuju” kakva će godina biti. Ako je nebo vedro – biće godina rodna, a ljudi zdravi. Takođe, i jesen će biti pozna.

Nastavi čitati

Aktuelno