Istraživanje Politiko Pol-a otkriva rastuću zabrinutost zapadnih zemalja o mogućem globalnom ratu i izazovima sa kojima se suočavaju lideri.

Zapadne zemlje sve više vjeruju da svet ide ka globalnom ratu, pokazuju rezultati istraživanja Politiko Pol-a, koji ukazuju na rastuću zabrinutost javnosti zbog rizika i troškova nove ere sukoba.

U svih pet anketiranih zemalja – SAD, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Njemačkoj, velika većina ispitanika smatra da svijet postaje opasniji. Amerikanci, Kanađani, Francuzi i Britanci procjenjuju da je vjerovatnije nego ne da bi u narednih pet godina mogao izbiti Treći svjetski rat.

Udio birača koji predviđaju novi globalni sukob naglo je porastao otkako je nezavisna istraživačka kuća Pablik Frst postavila to pitanje u martu 2025. godine, piše Politiko.

“Promjena stavova zapadne javnosti za manje od godinu dana odražava dramatičan pomak ka nesigurnijem svijetu, u kojem se rat doživljava kao vjerovatan, a savezi kao nestabilni”, rekao je Seb Rajd, direktor istraživanja.

Međutim, istraživanje pokazalo je i ograničenu spremnost zapadne javnosti na odricanja radi većih vojnih izdvajanja. Iako u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Njemačkoj i Kanadi načelno postoji široka podrška povećanju budžeta za odbranu, ta podrška znatno opada kada se građanima predoči da bi to moglo značiti veće zaduživanje države, smanjenje drugih usluga ili povećanje poreza.

“Naše istraživanje pokazuje da rastuća zabrinutost zbog rata ne daje liderima blanko dozvolu za veliko povećanje izdvajanja za odbranu“, rekao je Rajd.

“Štaviše, birači su sada manje spremni da prihvate kompromise potrebne za jačanje vojne bezbjednosti. Evropski lideri su tako u nezavidnoj situaciji – ne mogu da se oslone na SAD, ali ni da to iskoriste kao argument za veća domaća ulaganja, dok istovremeno trpe sve veći pritisak da hitno pronađu rješenja u svijetu u kojem se sukob čini bližim nego ranije.”

Rezultati, zasnovani na anketama sprovedenim između 6. i 9. februara među više od 2.000 birača u svakoj zemlji, jasno pokazuju izazov s kojim se suočavaju lideri NATO-a dok nastoje da ojačaju bezbjednost u trenutku kada su javne finansije pod pritiskom.

Ova dilema oblikovaće rasprave političara iz cijelog svijeta koji se upućuju u Njemačku na godišnju Minhensku bezbjednosnu konferenciju, koja počinje u petak.

Kako nema naznaka skorog završetka četvorogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, a SAD pod predsjednikom Donaldom Trampom preduzimaju vojne akcije u Iranu, Siriji, Venecueli i Africi, mnogi birači vide rastući rizik od globalnog sukoba.

Do 2031. godine će izbiti novi svjetski rat?
Trend je posebno izražen u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje 43 odsto ispitanika smatra da je “vjerovatno” ili “vrlo vjerovatno” da će do 2031. izbiti novi svjetski rat – u odnosu na 30 odsto u martu 2025. godine. Skoro polovina Amerikanaca, 46 odsto, vjeruje da je novi svjetski rat “vjerovatan” ili “vrlo vjerovatan” do 2031, što je porast u odnosu na 38 odsto prošle godine. Od pet zemalja, jedino u Njemačkoj većina ispitanika smatra da treći globalni rat u narednih pet godina nije vjerovatan.

Kada je riječ o mogućnosti da pojedinačne države uđu u rat, američki ispitanici najčešće smatraju da bi njihova zemlja mogla biti u ratu u narednih pet godina, a zatim slede ispitanici u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.

To sugeriše da su nuklearne sile unutar NATO-a spremnije na mogućnost sukoba od drugih zemalja, kao i da Trampov imidž “predsjednika mira” ne uvjerava birače kod kuće.

Najmanje jedna trećina građana u SAD, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Kanadi vjeruje da je vjerovatno ili vrlo vjerovatno da će nuklearno oružje biti upotrebljeno u nekom ratu u narednih pet godina.

Rusija se doživljava kao najveća prijetnja miru u Evropi, dok Kanađani Ameriku pod Trampom vide kao najveću opasnost po bezbednost. U Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu druga najveća prijetnja su SAD, koje ispitanici pominju znatno češće nego Kinu.

Koliko će to koštati?
Većina birača u Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi smatra da njihova zemlja treba da troši više na odbranu, pri čemu je taj stav najizraženiji u Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi.

Međutim, pitanje je kako to finansirati. Istraživanje je pokazalo da podrška većim izdvajanjima za odbranu opada kada se građanima ponudi izbor da se ta sredstva obezbijede smanjenjem drugih budžeta, dodatnim zaduživanjem države ili povećanjem poreza.

Prema rezultatima, javnost u Francuskoj i Njemačkoj sada je manje sklona da podrži veće budžete za odbranu u kontekstu takvih kompromisa nego prošle godine.

U Njemačkoj je odbrana bila među najmanje popularnim stavkama za trošenje novca, ispred jedino pomoći inostranstvu.

Godine 2025. 40 odsto Francuza i 37 odsto Nijemaca podržavalo je povećanje izdvajanja za odbranu kada su se pominjali kompromisi. Ove godine ta podrška pala je na samo 28 odsto u Francuskoj i 24 odsto u Njemačkoj.

U obe zemlje sada je veća vjerovatnoća da će se građani protiviti većim izdvajanjima za odbranu kada moraju da razmišljaju o tome kako će se to platiti.

Istraživanje je takođe pokazalo značajnu skepsu javnosti prema ideji formiranja stalne vojske Evropske unije pod jedinstvenom komandom, o čemu se govorilo u Evropskoj komisiji. Prijedlog podržava samo 22 odsto ispitanika u Njemačkoj i 17 odsto u Francuskoj.

Obavezni vojni rok najpopularniji je u Njemačkoj i Francuskoj, gdje oko polovine građana podržava tu ideju.