Connect with us

Svijet

Trgovinski sporazum s Amerikom pokazuje GRANICE MOĆI EU

„Da biste bili slobodni, morate da ulijevate strah“, rekao je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, 30. jula. „Nismo ulijevali dovoljno straha.“ Govorio je tri dana nakon što je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, pristala na jednostrani trgovinski sporazum s predsjednikom Donaldom Trampom na njegovom golf terenu Turnberi u Škotskoj. Sporazum podrazumijeva više carine na evropsku robu, bez ikakvih protivmjera. Ova ponižavajuća asimetrija brzo je naišla na osudu političara i medija širom kontinenta. Ipak, Evropska unija imala je dobre razloge za svoju bojažljivost. Morala je da učini dovoljno ustupaka kako bi zadržala Trampovo interesovanje za Evropu, a da pri tom ograniči štetu po sopstvenu ekonomiju. Za sada, izgleda da je to postigla, piše Economist.

Najružniji dio sporazuma jeste carina od 15% na evropski izvoz u Ameriku. To je više od devet puta više od stope koja je važila prije nego što se Tramp vratio na vlast. Ali moglo je biti i gore: početkom jula Tramp je prijetio carinom od 30%. Dogovorena stopa takođe je dobra vijest za evropske proizvođače automobila, koji su ranije bili suočeni s nametom od 25%. Zapravo, sporazum bi mogao imati paradoksalnu posljedicu da evropski izvoznici automobila budu u povoljnijem položaju u odnosu na konkurenciju iz Amerike, gdje se moraju plaćati visoke carine na dijelove i čelik. Drugi veliki ustupak EU bio je ukidanje njenih carina na američke automobile i drugu industrijsku robu, kao i davanje većeg pristupa tržištu nekim poljoprivrednim i ribarskim proizvodima. Liberalizacija obuhvata oko četvrtinu američkog izvoza u EU, uključujući automobile i obuću; ostatak već ulazi bez carina.

Amerika je takođe napravila izvjesni ustupak koji će pomoći njenim kompanijama. Lista evropskih proizvoda koji se smatraju „strateškim“ suočavaće se sa starim, niskim carinama koje su važile prije Trampovog drugog mandata. Na toj listi su oprema za proizvodnju čipova, prirodni resursi i određene hemikalije. Vijest je podigla cijene akcija evropskih proizvođača tih povlaštenih proizvoda. Lista bi se mogla vremenom proširiti, dajući Trampu tihi način da ublaži posljedice svoje carinske politike. EU je osigurala i nekoliko suptilnijih pobjeda. Uspjela je da zaštiti svoju porez na dodatu vrijednost (PDV), koji Tramp prezire jer pogrešno misli da šteti američkim izvoznicima. Sporazum ne pominje pravo EU da oporezuje i reguliše digitalne usluge, od kojih su mnoge američkog porijekla. Takođe, nije bilo riječi o tome kako Evropa postupa s Kinom. Dvije strane su obećale da će zajedno raditi na uklanjanju različitih necarinskih prepreka u trgovini. Takođe su se obavezale da zaštite transatlantsko tržište metala od prijetnje „prekomjernog kapaciteta“ (čitaj: Kine). Ali ta obećanja nisu nova; EU je radila na sličnim inicijativama i s Bajdenovom administracijom.

Ekonomski uticaj na Evropu nije jasan. Goldman Sachs procjenjuje da bi šteta mogla iznositi značajnih 0,4% BDP-a. Drugi su optimističniji. Računice dijelom zavise od toga kako drugi američki trgovinski sporazumi utiču na relativni položaj Evrope. Šteta se takođe mora vagati naspram koristi od sporazuma. On je smanjio neizvjesnost, što bi trebalo pomoći preduzećima u planiranju. Snižene carine na američku robu mogle bi pomoći u obaranju inflacije, što bi dovelo do nižih kamatnih stopa. Kombinovani efekat svega toga mogao bi biti nula.

Pregovori nisu bili samo o carinama. EU vidi ovaj sporazum kao početnu tačku za unapređenje odnosa s Amerikom. Posebno kada je riječ o odbrani, Evropa se nada da će Amerika ostati angažovana. U tom duhu, Tramp je rekao da je EU obećala da će kupovati „ogromne količine“ američkog oružja. EU je to demantovala: ne smatra da je oružje dio sporazuma.

Rukovanje u Škotskoj nije kraj sage. Dvije strane se prvo moraju dogovoriti o zajedničkom tumačenju onoga što je dogovoreno. Kada je riječ o metalima, čini se da se ne slažu da li važe stare carine ili kvote. Kod farmaceutskih proizvoda, jezik je jasniji — carine od 15% će se primjenjivati. Ali Tramp ostaje opsjednut cijenama lijekova. Istraga o uvozu američkih farmaceutskih proizvoda je u toku i mogla bi rezultirati uvođenjem carina na lijekove proizvedene u inostranstvu. Ako Amerika postavi nove, teže zahtjeve, EU bi mogla odustati od opreza i uzvratiti nasilniku koji je ne doživljava s dovoljno straha. U ovim pregovorima prihvatila je ograničenja svoje moći. U sljedećem krugu, možda će Tramp morati da nauči gdje su njegove granice.

Related Topics:

Svijet

UPOZORENJE IZRAELSKOG PREMIJERA! “Građani da se pripreme na IZOLACIJU”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je u Izraelce da se pripreme za ekonomsku izolaciju usljed rastućeg međunarodnog pritiska, posebno onog od manjina u Evropi koje promovišu anticionističku i ekstremnu islamističku ideologiju.
Netanjahu je na konferenciji Ministarstva finansija za izolaciju okrivio i zemlje poput Katara, koje ulažu u oblikovanje globalnog diskursa putem društvenih mreža.

“Ovo dovodi do sankcija protiv Izraela i mijenja međunarodni ugled jevrejske države, a to dovodi do neke vrste izolacije”, rekao je Netanjahu.

On je dodao da je moguće izvući se iz takve izolacije, ali da se mora “značajno ulagati u kontramjere, posebno u operacije uticaja na medije i društvene mreže”.

Netanjahu je rekao da bi Izrael trebao da smanji zavisnost svoje industrije od trgovine sa drugim zemljama.

“Mogli bismo se naći blokirani ne samo u istraživanju i razvoju već i u stvarnoj industrijskoj proizvodnji. Moramo da počnemo da razvijamo svoje kapacitete i da se više oslanjamo na sebe”, rekao je izraelski premijer i dodao da bi to trebalo da uključuje oružje i druge odbrambene proizvode.

Nastavi čitati

Svijet

KAKO DALJE? Ukrajina ostala bez ključne komunikacije na ratištu

Starlink, satelitska internet usluga u vlasništvu Ilona Maska, pretrpjela je u ponedjeljak globalni pad, potvrdila je kompanija na svojoj zvaničnoj stranici.

Poremećaj je pogodio korisnike širom svijeta, a posebno je odjeknuo u Ukrajini, gdje je sistem postao ključan za rad bolnica, škola i vojnih jedinica na prvoj liniji fronta.

„Starlink je ponovo u kvaru duž cijelog ratišta“, napisao je na Telegramu komandant ukrajinskog dronskog ratovanja Robert „Madiar“ Brovdi. Gotovo sat vremena kasnije objavio je da se veza „postepeno vraća“, iako iz Starlinka još nije stigla zvanična potvrda potpune obnove.

Platforma Downdetector, koja prati prekide u internet uslugama, zabilježila je desetine hiljada prijava problema korisnika širom svijeta. Kompanija je saopštila da istražuje uzrok kvara. Ovo je drugi veliki pad u posljednjih nekoliko mjeseci.

Starlink je u Ukrajini zamijenio veći dio uništene komunikacione infrastrukture i danas održava vezu i za civile i za vojsku. Od početka rata 2022. godine, Kijev je dobio više od 50.000 Starlink terminala, od čega je gotovo 30.000 obezbijedila Poljska.

Reuters je u julu 2023. objavio da je milijarder naredio privremenu deaktivaciju pokrivenosti iznad Hersonske oblasti tokom ukrajinske kontraofanzive 2022. godine, što je otvorilo pitanje ranjivosti kritične infrastrukture od odluka privatne kompanije, prenosi Jutarnji.

Nastavi čitati

Svijet

PROVJERITI STAKLA! Kazna i do 100.000 evra čeka Srbe u Njemačkoj zbog ovoga

Njemački Savezni zakon o zaštiti prirode (BNatSchG) zabranjuje širom zemlje radikalno sječenje ili potpuno uklanjanje živica i žbunja u periodu od 1. marta do 30. septembra.

Razlog je zaštita životinjskih vrsta jer mnoge ptice koriste živice za gniježđenje i razmnožavanje.

U Njemačkoj je posljednjih decenija zabilježen pad broja ptica i insekata. Zato je još važnije štititi prirodna staništa.

Šta tačno ne smije da se radi do 1. oktobra?

Prema NABU-u do kraja septembra je zabranjeno:

potpuno sječenje živica do tla

uklanjanje (čupanje) cijelih živica i žbunja

jaki rezovi do stare, višegodišnje grane

uklanjanje živih ograda, žbunja i slično

uklanjanje poljskih živica u prirodnim područjima

sječenje trske i šaša

Koje biljke se smiju sjeći u jesen?

Od oktobra može se sjeći:

čempresi, zimzelene biljke i živice – tada rane od sječenja stignu da zacijele prije zime

ukrasno žbunje, da ne smeta rastu drugih biljaka

ruže i travnjak takođe se mogu orezivati

Trajnice i ukrasne trave mogu se ostaviti kao prirodan zimski štit i ne moraju se nužno sjeći.

Šta je dozvoljeno tokom cijele godine?

Lagani rezovi i oblikovanje su dozvoljeni tokom cijele godine, i to:

uklanjanje vrhova koji su narasli nakon posljednjeg rezanja

lagani oblikovni rezovi

uklanjanje ovogodišnjih izdanaka

rezovi zbog bezbjednosti u saobraćaju (ako su naloženi)

uklanjanje samoniklih mladica žbunja

ljetnje sječenje voćaka

Prije svakog sječenja obavezno provjerite ima li ptica i gnijezda u živici jer se ne smiju uznemiravati.

Od 1. oktobra do kraja februara opet su dozvoljene veće mjere sječenja.

Stručnjaci preporučuju dva rezanja godišnje:

jače sječenje u februaru

blaži rez početkom ljeta

Kod zimskog sječenja smije se ukloniti do jedne trećine veličine živice. Ako ošišate više, postoji rizik da se živica neće oporaviti.

Kršenje zabrane? Kazna do 100.000 evra!

Ko krši pravila, može platiti ogromnu kaznu. U saveznoj zemlji Meklenburg-Zapadno Pomorje, kazna za živicu od 100 metara može biti i do 100.000 evra.

Kazne se razlikuju po saveznim zemljama – u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (NRW), za živicu do 10 metara kazna može biti od 40 do 750 evra, a za veće površine i do 12.500 evra.

Za sječu drveća važe lokalni propisi

Drveće u kućnim ili malim vrtovima ne podleže ovoj državnoj zabrani, ali mnogi gradovi i opštine imaju vlastite propise.

Prije većih zahvata ili sječe, informišite se u svojoj gradskoj/opštinskoj upravi!

Iako zabrana sječenja može biti naporna, ona ima važnu svrhu – štiti prirodu i ptice.

Sa malo planiranja i pažnje, vrt se može održavati i tokom zabrane – a od oktobra sve kreće ponovo, prenosi Fenix magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno