Svijet
Trgovinski sporazum s Amerikom pokazuje GRANICE MOĆI EU
„Da biste bili slobodni, morate da ulijevate strah“, rekao je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, 30. jula. „Nismo ulijevali dovoljno straha.“ Govorio je tri dana nakon što je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, pristala na jednostrani trgovinski sporazum s predsjednikom Donaldom Trampom na njegovom golf terenu Turnberi u Škotskoj. Sporazum podrazumijeva više carine na evropsku robu, bez ikakvih protivmjera. Ova ponižavajuća asimetrija brzo je naišla na osudu političara i medija širom kontinenta. Ipak, Evropska unija imala je dobre razloge za svoju bojažljivost. Morala je da učini dovoljno ustupaka kako bi zadržala Trampovo interesovanje za Evropu, a da pri tom ograniči štetu po sopstvenu ekonomiju. Za sada, izgleda da je to postigla, piše Economist.
Najružniji dio sporazuma jeste carina od 15% na evropski izvoz u Ameriku. To je više od devet puta više od stope koja je važila prije nego što se Tramp vratio na vlast. Ali moglo je biti i gore: početkom jula Tramp je prijetio carinom od 30%. Dogovorena stopa takođe je dobra vijest za evropske proizvođače automobila, koji su ranije bili suočeni s nametom od 25%. Zapravo, sporazum bi mogao imati paradoksalnu posljedicu da evropski izvoznici automobila budu u povoljnijem položaju u odnosu na konkurenciju iz Amerike, gdje se moraju plaćati visoke carine na dijelove i čelik. Drugi veliki ustupak EU bio je ukidanje njenih carina na američke automobile i drugu industrijsku robu, kao i davanje većeg pristupa tržištu nekim poljoprivrednim i ribarskim proizvodima. Liberalizacija obuhvata oko četvrtinu američkog izvoza u EU, uključujući automobile i obuću; ostatak već ulazi bez carina.
Amerika je takođe napravila izvjesni ustupak koji će pomoći njenim kompanijama. Lista evropskih proizvoda koji se smatraju „strateškim“ suočavaće se sa starim, niskim carinama koje su važile prije Trampovog drugog mandata. Na toj listi su oprema za proizvodnju čipova, prirodni resursi i određene hemikalije. Vijest je podigla cijene akcija evropskih proizvođača tih povlaštenih proizvoda. Lista bi se mogla vremenom proširiti, dajući Trampu tihi način da ublaži posljedice svoje carinske politike. EU je osigurala i nekoliko suptilnijih pobjeda. Uspjela je da zaštiti svoju porez na dodatu vrijednost (PDV), koji Tramp prezire jer pogrešno misli da šteti američkim izvoznicima. Sporazum ne pominje pravo EU da oporezuje i reguliše digitalne usluge, od kojih su mnoge američkog porijekla. Takođe, nije bilo riječi o tome kako Evropa postupa s Kinom. Dvije strane su obećale da će zajedno raditi na uklanjanju različitih necarinskih prepreka u trgovini. Takođe su se obavezale da zaštite transatlantsko tržište metala od prijetnje „prekomjernog kapaciteta“ (čitaj: Kine). Ali ta obećanja nisu nova; EU je radila na sličnim inicijativama i s Bajdenovom administracijom.
Ekonomski uticaj na Evropu nije jasan. Goldman Sachs procjenjuje da bi šteta mogla iznositi značajnih 0,4% BDP-a. Drugi su optimističniji. Računice dijelom zavise od toga kako drugi američki trgovinski sporazumi utiču na relativni položaj Evrope. Šteta se takođe mora vagati naspram koristi od sporazuma. On je smanjio neizvjesnost, što bi trebalo pomoći preduzećima u planiranju. Snižene carine na američku robu mogle bi pomoći u obaranju inflacije, što bi dovelo do nižih kamatnih stopa. Kombinovani efekat svega toga mogao bi biti nula.
Pregovori nisu bili samo o carinama. EU vidi ovaj sporazum kao početnu tačku za unapređenje odnosa s Amerikom. Posebno kada je riječ o odbrani, Evropa se nada da će Amerika ostati angažovana. U tom duhu, Tramp je rekao da je EU obećala da će kupovati „ogromne količine“ američkog oružja. EU je to demantovala: ne smatra da je oružje dio sporazuma.
Rukovanje u Škotskoj nije kraj sage. Dvije strane se prvo moraju dogovoriti o zajedničkom tumačenju onoga što je dogovoreno. Kada je riječ o metalima, čini se da se ne slažu da li važe stare carine ili kvote. Kod farmaceutskih proizvoda, jezik je jasniji — carine od 15% će se primjenjivati. Ali Tramp ostaje opsjednut cijenama lijekova. Istraga o uvozu američkih farmaceutskih proizvoda je u toku i mogla bi rezultirati uvođenjem carina na lijekove proizvedene u inostranstvu. Ako Amerika postavi nove, teže zahtjeve, EU bi mogla odustati od opreza i uzvratiti nasilniku koji je ne doživljava s dovoljno straha. U ovim pregovorima prihvatila je ograničenja svoje moći. U sljedećem krugu, možda će Tramp morati da nauči gdje su njegove granice.
Svijet
KRVAVA PORODIČNA OSVETA: Ubijeni muškarac i žena, ima i povrijeđenih
Muškarac i žena su ubijeni, a najmanje 10 ljudi je povrijeđeno u pucnjavi u selu na grčkom ostrvu Krit u slučaju porodične osvete, rekao je policijski zvaničnik.
Nema informacija o napadaču koji je pucao u selu Voricija.
Drugi policijski zvaničnik rekao je da je napad uslijedio nakon eksplozije bombe u petak uveče na gradilištu.
Krit ima istoriju nasilnih osveta među porodicama zbog povrede časti i navodnih uvreda.
Najviši grčki policijski zvaničnici, uključujući šefa policijskih snaga i šefa jedinice za borbu protiv organizovanog kriminala, krenuli su na Krit nakon pucnjave.
Svijet
Tramp tvrdi da ne razmatra NAPADE UNUTAR VENECUELE
Vašington je optužio venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura da predvodi Cartel de los Soles, kriminalnu grupu sa sjedištem u toj južnoameričkoj zemlji.
Američki predsjednik Donald Tramp u petak je negirao medijske izvještaje da bi napadi na vojne instalacije unutar Venecuele mogli biti neizbježni, rekavši novinarima da nije donio odluku o tom pitanju.
– Ne, nije istina – rekao je Tramp u avionu Air Force One kada su ga pitali da li razmatra napade unutar Venecuele.
Nekoliko američkih medija izvijestilo je da je Trampova administracija odlučila izvesti napade na vojne instalacije unutar Venecuele kao dio navodnog rata protiv “narkoterorizma” i da bi napadi mogli uslijediti u bilo kojem trenutku.
Medijske tvrdnje
Miami Herald je ranije u petak izvijestio da su planirani napadi – o kojima je ranije pisao The Wall Street Journal – namijenjeni uništavanju vojnih instalacija koje koristi Cartel de los Soles, mreža za trgovinu drogom koju SAD optužuju za krijumčarenje kokaina u zemlju, i prekidanju ruta trgovine drogom za koje američki zvaničnici kažu da godišnje prevoze oko 500 tona kokaina.
Vašington je optužio venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura da predvodi Cartel de los Soles, kriminalnu grupu sa sjedištem u toj južnoameričkoj zemlji. U julu 2025. Washington ju je proglasio “terorističkom” organizacijom.
Izvori su za Herald rekli da bi mete mogle biti pogođene iz zraka u roku od “dana ili čak sati”, dok je Vašington udvostručio nagradu za informacije o predsjedniku Venecuele Nikolasu Maduru na 50 miliona dolara i nudi 25 miliona dolara za ključne funkcionere poput ministra unutrašnjih poslova Diosdada Cabella.
– Maduro će se uskoro naći u klopci i uskoro bi mogao otkriti da ne može pobjeći iz zemlje čak i ako to odluči – citirali su mediji jedan neimenovani izvor, koji je dodao:
– Što je još gore za njega, sada postoji više od jednog generala koji je spreman da ga uhvati i preda, potpuno svjesni da je jedno pričati o smrti, a drugo čekati je.
Od početka septembra izvedeno je najmanje 14 udara, uglavnom u Karipskom moru i Tihom okeanu, u kojima je ubijeno više od 61 osobe.
Legalnost operacija
Grupe za ljudska prava i pravni stručnjaci doveli su u pitanje legalnost operacija, tvrdeći da američki udari na navodne brodove s drogom krše međunarodno pravo.
Komisar UN-a za ljudska prava Volker Turk nazvao je napade “neprihvatljivim” i pozvao na nezavisnu istragu onoga što je njegov ured opisao kao vansudska smaknuća.
Maduro je optužio Vašington da je “izmislio” rat protiv njegove zemlje, nazivajući američke optužbe “vulgarnim” i “potpuno lažnim”. Insistirao je da Venecuela “ne proizvodi listove kokaina” i rekao da pokreti američke vojske u blizini njene obale signaliziraju planove za “novi, vječni rat”.
Svijet
ORBAN NEMA DILEMU: Tusk nas napada zato što ima probleme kod kuće
Poljski premijer Donald Tusk pokrenuo je još jedan napad na Mađarsku zato što je u velikim problemima kod kuće, rekao je mađarski premijer Viktor Orban i poručio da njegov narod odbija da postane vazal Brisela.
“Njegova stranka je izgubila predsjedničke izbore, njegova vlada je nestabilna, a on zaostaje u anketama. Zajedno sa Manfredom Veberom /predsjednik Evropske narodne stranke u Evropskom parlamentu/, postao je jedan od najglasnijih ratnih huškača u Evropi”, objavio je Orban na “Iksu”.
On je dodao da Tuskova ratna politika propada tako što Ukrajini ponestaje evropskog novca, a poljski narod je umoran od rata.
“Ne može da promijeni kurs jer je Poljsku pretvorio u vazala Brisela. Sada je u panici, progoni svoje političke protivnike i kritikuje stav Mađarske za mir u pokušaju da odvrati pažnju od svojih domaćih problema. Ovo je tako tužno”, naveo je mađarski premijer.
Orban je dodao da istorijsko prijateljstvo Mađarske i Poljske zaslužuje bolje i da on ne može i neće da podrži Tuskove ratne huškače.
“Mađarska slijedi drugi put – put mira. Mađarski narod odbija da postane vazal Brisela. Vrijeme je da gospodin Tusk ovo prihvati i da gleda svoja posla”, zaključio je Orba
-
Hronika2 dana agoU NESREĆI KOD BANJALUKE POGINULI OTAC I SIN: Tužilaštvo se oglasilo o okolnostima
-
Politika2 dana ago“NEPRISTOJNOST, NEKULTURA, BAHATOST”: Žestoka svađa Marinka Božovića i Gorice Dodik na društvenim mrežama
-
Politika2 dana ago“MOLIMO KOLEGINICU DA NE SJEDI U KRILU MINISTRA FINANSIJA”: Šokantna scena u Parlamentu Bosne i Hercegovine
-
Politika3 dana ago„ŠUMOVI“ IZMEĐU BEOGRADA I BANJALUKE: Da li je Dodik OKRENUO LEĐA Vučiću
-
Hronika2 dana agoNJIMA BI TREBALO DA VJERUJEMO! Policajci podvodili djevojčice iz DOMA ZA NEZBRINUTU DJECU
-
Politika3 dana agoOBJAŠNJENJE STATE DEPARTMENTA: Zašto su ukinute sankcije Miloradu Dodiku i ostalima
-
Estrada18 sati agoPROPALI MU NASTUPI! Poznati pjevač deportovan iz Švedske, NIJE IMAO DOZVOLU!
-
Politika2 dana agoPETROVIĆ NAPAO MIJATOVIĆA “Obogatili ste se i za deseto koljeno”
