Connect with us

Svijet

Trgovinski sporazum s Amerikom pokazuje GRANICE MOĆI EU

„Da biste bili slobodni, morate da ulijevate strah“, rekao je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, 30. jula. „Nismo ulijevali dovoljno straha.“ Govorio je tri dana nakon što je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, pristala na jednostrani trgovinski sporazum s predsjednikom Donaldom Trampom na njegovom golf terenu Turnberi u Škotskoj. Sporazum podrazumijeva više carine na evropsku robu, bez ikakvih protivmjera. Ova ponižavajuća asimetrija brzo je naišla na osudu političara i medija širom kontinenta. Ipak, Evropska unija imala je dobre razloge za svoju bojažljivost. Morala je da učini dovoljno ustupaka kako bi zadržala Trampovo interesovanje za Evropu, a da pri tom ograniči štetu po sopstvenu ekonomiju. Za sada, izgleda da je to postigla, piše Economist.

Najružniji dio sporazuma jeste carina od 15% na evropski izvoz u Ameriku. To je više od devet puta više od stope koja je važila prije nego što se Tramp vratio na vlast. Ali moglo je biti i gore: početkom jula Tramp je prijetio carinom od 30%. Dogovorena stopa takođe je dobra vijest za evropske proizvođače automobila, koji su ranije bili suočeni s nametom od 25%. Zapravo, sporazum bi mogao imati paradoksalnu posljedicu da evropski izvoznici automobila budu u povoljnijem položaju u odnosu na konkurenciju iz Amerike, gdje se moraju plaćati visoke carine na dijelove i čelik. Drugi veliki ustupak EU bio je ukidanje njenih carina na američke automobile i drugu industrijsku robu, kao i davanje većeg pristupa tržištu nekim poljoprivrednim i ribarskim proizvodima. Liberalizacija obuhvata oko četvrtinu američkog izvoza u EU, uključujući automobile i obuću; ostatak već ulazi bez carina.

Amerika je takođe napravila izvjesni ustupak koji će pomoći njenim kompanijama. Lista evropskih proizvoda koji se smatraju „strateškim“ suočavaće se sa starim, niskim carinama koje su važile prije Trampovog drugog mandata. Na toj listi su oprema za proizvodnju čipova, prirodni resursi i određene hemikalije. Vijest je podigla cijene akcija evropskih proizvođača tih povlaštenih proizvoda. Lista bi se mogla vremenom proširiti, dajući Trampu tihi način da ublaži posljedice svoje carinske politike. EU je osigurala i nekoliko suptilnijih pobjeda. Uspjela je da zaštiti svoju porez na dodatu vrijednost (PDV), koji Tramp prezire jer pogrešno misli da šteti američkim izvoznicima. Sporazum ne pominje pravo EU da oporezuje i reguliše digitalne usluge, od kojih su mnoge američkog porijekla. Takođe, nije bilo riječi o tome kako Evropa postupa s Kinom. Dvije strane su obećale da će zajedno raditi na uklanjanju različitih necarinskih prepreka u trgovini. Takođe su se obavezale da zaštite transatlantsko tržište metala od prijetnje „prekomjernog kapaciteta“ (čitaj: Kine). Ali ta obećanja nisu nova; EU je radila na sličnim inicijativama i s Bajdenovom administracijom.

Ekonomski uticaj na Evropu nije jasan. Goldman Sachs procjenjuje da bi šteta mogla iznositi značajnih 0,4% BDP-a. Drugi su optimističniji. Računice dijelom zavise od toga kako drugi američki trgovinski sporazumi utiču na relativni položaj Evrope. Šteta se takođe mora vagati naspram koristi od sporazuma. On je smanjio neizvjesnost, što bi trebalo pomoći preduzećima u planiranju. Snižene carine na američku robu mogle bi pomoći u obaranju inflacije, što bi dovelo do nižih kamatnih stopa. Kombinovani efekat svega toga mogao bi biti nula.

Pregovori nisu bili samo o carinama. EU vidi ovaj sporazum kao početnu tačku za unapređenje odnosa s Amerikom. Posebno kada je riječ o odbrani, Evropa se nada da će Amerika ostati angažovana. U tom duhu, Tramp je rekao da je EU obećala da će kupovati „ogromne količine“ američkog oružja. EU je to demantovala: ne smatra da je oružje dio sporazuma.

Rukovanje u Škotskoj nije kraj sage. Dvije strane se prvo moraju dogovoriti o zajedničkom tumačenju onoga što je dogovoreno. Kada je riječ o metalima, čini se da se ne slažu da li važe stare carine ili kvote. Kod farmaceutskih proizvoda, jezik je jasniji — carine od 15% će se primjenjivati. Ali Tramp ostaje opsjednut cijenama lijekova. Istraga o uvozu američkih farmaceutskih proizvoda je u toku i mogla bi rezultirati uvođenjem carina na lijekove proizvedene u inostranstvu. Ako Amerika postavi nove, teže zahtjeve, EU bi mogla odustati od opreza i uzvratiti nasilniku koji je ne doživljava s dovoljno straha. U ovim pregovorima prihvatila je ograničenja svoje moći. U sljedećem krugu, možda će Tramp morati da nauči gdje su njegove granice.

Related Topics:

Svijet

Tramp podigao carine za desetine zemalja: I BIH NA LISTI

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je uredbu kojom se povećavaju carine za desetine zemalja, na listi je i Bosna i Hercegovina.

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom se uvode veće carine za desetine zemalja širom svijeta, kako bi se, kako navodi Bijela kuća, “restrukturirala globalna trgovina u korist američkih radnika”.

Nove carine kreću se od 10 do 41 odsto, pri čemu je najviša stopa određena za Siriju. Evropska unija, Japan i Južna Koreja biće pogođeni carinama od 15 odsto. Bosna i Hercegovina se suočava sa carinama od 30 odsto, sa Srbija 35 odsto.

U saopštenju Bijele kuće navodi se da je cilj novih carina “restrukturiranje globalne trgovine u korist američkih radnika” i da će one stupiti na snagu 7. avgusta, a ne 1. avgusta kako je prethodno najavljeno. Carine na kanadsku robu biće povećane sa 25 na 35 odsto, i primjenjivaće se već od petka.

“Kao odgovor na kontinuiranu neaktivnost i odmazdu Kanade, predsjednik Tramp je ocijenio da je neophodno povećati carine sa 25 na 35 odsto kako bi se efikasno riješila postojeća vanredna situacija”, navodi Bijela kuća, dodajući da Kanada nije sarađivala u borbi protiv fentanila i drugih ilegalnih droga.

Nastavi čitati

Svijet

STJUARDESE I PUTNICI LETJELI PO KABINI! Avion naletio na stravične turbulencije, povrijeđeno 25 osoba

Putnici na letu Delta 56, od Solt Lejk Sitija do Amsterdama, preživjeli su pravi horor kada je avion naglo “propao“ oko 480 metara, pogođen snažnim turbulencijama.

Letjelica je oko 17:30 sati po lokalnom vremenu – dva sata nakon polaska, preusmjerena na aerodrom u Mineapolisu, gdje je bezbjedno sletjela poslije zastrašujućeg incidenta.

Jeziva svjedočenja

Zvaničnici kompanije Delta potvrdili su da je avion pogođen snažnom turbulencijom, dok su svjedoci opisivali kako je sila “bacila putnike u vazduh”, dok su kolica sa pićima “letjela po kabini”.

Prema podacima sajta FlightAware, avion je u periodu od 85 sekundi “propao” više od 480 metara, a putnici su rekli da je postojao trenutak kad su “pomislili da će se srušiti”, prenosi Dejli Mejl.

Nakon drame, let je nastavljen više od sat vremena, prije nego što je letjelica sigurno sletjela u Mineapolisu.

“Još sam u šoku, bilo je strašno”

Fotografije iz kabine prikazuju razbacanu hranu i piće po zadnjem dijelu aviona, dok su putnici ispričali da su stjuardese bile “izbačene sa svojih mjesta”.

“Vidio sam kako sve leti kroz vazduh. Nikada nisam doživio ništa slično“, rekao je Džozef Karbone za lokalne medije.

On je rekao da je avion prvo pogodila jedna turbulencija koja je bacila ljude, a zatim su uslijedili drugi i treći udar koji su bili još jači. Najmanje 25 ljudi je povrijeđeno u ovom incidentu, među kojima su navodno prijavljeni i ozbiljni lomovi.

“Ako niste bili vezani, udarili ste plafon i pali na pod. Kolica su takođe udarila plafon i pala, povrijedivši ljude. To se dogodilo više puta i bilo je strašno”, kazala je Еn Klement-Neš.

“Postojao je trenutak kada smo pomislili da padamo. Još sam u šoku, bilo je strašno. Jedna mlada žena je čak dva puta bačena. Pala je na druge putnike, i vjerujem da je završila sa slomljenim rebrima”, dodala je.

Podrška hitnih službi

U avionu je bilo ukupno 275 putnika i 13 članova posade, koje su nakon vanrednog slijetanja dočekali vatrogasci i medicinski radnici.

Portparol Delte je nakon incidenta izjavio: “Zahvalni smo na podršci hitnim službama, uključenim u ovaj događaj. Bezbjednost putnika je najvažnija, a naš Delta Care tim direktno pomaže da im se zadovolje sve trenutne potrebe”.

Nastavi čitati

Svijet

MASOVNI RUSKI NAPAD NA KIJEV: Poginulo 16 osoba, ranjeno više od stotinu (VIDEO)

U masovnom ruskom napadu, Kijev je zasut raketama i dronovima prilikom čega je poginulo 16 osoba, uključujući dvoje djece, a ranjeno više od 100, saopštile su vlasti u ukrajinskoj prijestonici.

Predsjednik Volodimir Zelenski je ranije u svom večernjem video obraćanju naveo da je broj poginulih 14 i rekao da operacije spasavanja traju do večernjih sati.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da više od 1.200 policajaca i spasilaca radi na saniranju posljedica napada.

Ukrajinska državna služba za spasavanje saopštila je da je broj žrtava porastao na 16 nakon što je još jedno tijelo izvučeno ispod ruševina.

Zelenski je rekao da se desetine povrijeđenih i dalje nalaze u bolnicama.

Služba za spasavanje je navela da je među ranjenima 16 djece, što je najveći broj povrijeđene djece u jednom napadu na grad otkako je Rusija započela punu invaziju prije skoro tri i po godine.

U ranijoj objavi na Telegramu, Zelenski je rekao da je Rusija ispalila više od 300 dronova i osam raketa.

“Danas je svijet ponovo vidio ruski odgovor na našu želju za mirom. Zato je mir bez snage nemoguć”, rekao je ukrajinski predsjednik.

Gradske vlasti su najavile dan žalosti koji će biti održan u petak.

Rusija je u posljednjim mjesecima pojačala zračne napade na ukrajinske gradove i mjesta daleko od linija fronta, prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Aktuelno