Connect with us

Politika

TRI NARODA, TRI POGLEDA: Šta Srbi, Hrvati i Bošnjaci žele od OHR-a

Koliko je BiH politički podijeljena zemlja, možda najbolje govori to što tri konstitutivna naroda – Srbi, Hrvati i Bošnjaci – potpuno različito gledaju na budućnost OHR-a.

Potpuno različiti stavovi
Srbi su za zatvaranje, Bošnjaci za intenzivniji rad OHR-a i visokog predstavnika i nastavak postojećeg stanja, a Hrvati su za to da OHR ode iz BiH, ali da se ne ugasi, već da nastavi rad u Briselu.

Inače, priča o budućnosti OHR-a došla je u fokus javnost nakon što je Kristijan Šmit najavio da odlazi iz Bosne i Hercegovine, a već početkom juna moglo bi se znati i ime novog “visokog predstavnika”. Upravo je odlazak Šmita bio povod da se razmijene politički stavovi o tome da li i koliko OHR treba Bosni i Hercegovini. Očekivano, ti stavovi su potpuno različiti.

“Kancelarija OHR-a je nepotrebna, suvišna, dotrajala i štetna institucija, i zato je logično usvajanje u Narodnoj skupštini Republike Srpske Deklaracije o zatvaranju OHR-a. Šta će se dalje dešavati – vidjećemo, ali ono što znamo jeste da su počeli veliki zahvati kada je riječ o redefinisanju pozicije OHR-a, ali i obračun sa bonskim ovlaštenjima. Vrijeme redefinisanja je došlo, a krajnji cilj jeste ukidanje pozicije visokog predstavnika i OHR-a u BiH”, rekla je Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, dodajući da je sve što je OHR radio bespravno.

Deklaracija Narodne skupštine RS
U Republici Srpskoj već danima se govori o zatvaranju OHR-a, a Narodna skupština Republike Srpske usvojila je i deklaraciju povodom toga, koju su podržale najveće partije i vlasti i opozicije.

Ipak, i u Republici Srpskoj su svjesni da visoki predstavnik i OHR neće tek tako napustiti BiH i iz tog razloga predlažu da mu ovaj mandat bude ograničen na dvije godine.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je nakon sastanka sa ruskim zvaničnicima u Moskvi da traži da novi visoki predstavnik bude imenovan na ograničen mandat od najviše dvije godine, nakon čega bi funkcija visokog predstavnika trebalo da bude ugašena.

Sa druge strane, kod Bošnjaka sasvim druga priča. Predstavnici bošnjačkih političkih partija u BiH nedavno su potpisali Memorandum o zaštiti i jačanju ustavnog poretka BiH, očuvanju njene državnosti i nastavku evroatlantskog puta BiH.

“Visoki predstavnik treba što prije biti imenovan. Podržavamo da to uradi Vijeće za implementaciju mira (PIC) te da visoki predstavnik ostane prisutan u BiH sa njegovim punim bonskim ovlaštenjima, sve dok se ne realizuje program i uslovi iz Programa 5+2”, rekao je nedavno Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma.

Za razliku od Bošnjaka, Srbi i Republika Srpska, barem donedavno, bili su protiv toga da visokog predstavnika imenuje PIC, insistirajući na tome da on mora proći Savjet bezbjednosti UN-a.

Stav Hrvata
Kada je riječ o Hrvatima, oni su za to da OHR treba izmjestiti iz Bosne i Hercegovine kako bi veću ulogu preuzeli domaći političari i zvaničnici.

“Ja bih volio da novi visoki predstavnik bude čak izmješten u briselske prostore. Ako naš put ide tim pravcem, zašto to ne uraditi. On treba imati ograničen kapacitet u ovlaštenjima i biti zaštitni mehanizam za dejtonsku Bosnu i Hercegovinu. Sve ostalo moramo biti u stanju sami rješavati”, rekao je nedavno Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a.

Zasjedanje PIC-a
Podsjećanja radi, nakon Šmitove ostavke bilo je govora o tome da će novi visoki predstavnik biti imenovan već na zasjedanju PIC-a početkom juna, ali još nije izvjesno da će se to dogoditi. Tačnije, sjednica će biti održana, ali imenovanje novog visokog predstavnika još je pod znakom pitanja, jer u medijima se spekuliše da ključne zemlje još nisu postigle saglasnost o imenu.

Related Topics:

Politika

SAVIĆ-BANJAC ODGOVORILA MARIČIĆU: Jedan mjesec mu smeta što se ne radi, drugi što se radi

Čudna je medijska evolucija Gorana Maričića, predsjednika Gradskog odbora SNSD-a, koji je prošli mjesec kritikovao grad „što se ništa ne radi“, a danas optužuje gradsku upravu za „haos“, „saobraćajni kolaps“, „nepregledne kolone“ i projekte koje je grad pokrenuo, istakla je Mirna Savić-Banjac, predsjednica Gradskog odbora PSS Banjaluka.

„Vidi li gospodin Marčić da se gradi kružna raskrsnica kod Škorpiona? Da li je za Maričića ‘haos’ i ‘nepotreban projekat’ amfiteatar kod Pravnog fakulteta, saobraćajnica u Kuljanima, sanacija saobraćajnica ili izgradnja Vodovoda Tunjice 1 i 2?“, upitala je Savić-Banjac.

SNSD je tokom svojih mandata na čelu Banjaluke, kaže ona, imao priliku da pravi takve „haose“ i uradi nešto konkretno za građane, ali nije uradio ništa.

„Kad nemaju svojih rezultata, onda im ostaje samo da pričaju o drugima jer o sebi ništa lijepo nemaju da kažu. U tom političkom besmislu u kojem se nalazi SNSD u Banjaluci dešavaju se i sulude izjave gospodina Maričića, kome jedan mjesec smeta što se ne radi u Banjaluci, a drugi mjesec što se radi“, zaključila je Savić-Banjac.

Nastavi čitati

Politika

MILJANOVIĆ ZUBAC O IZBORU DUNĐERA: SNSD vratio bilećku Skupštinu u politički rijaliti

-Kažu da politika više ne može iznenaditi čovjeka, a onda se desi Bileća.
Nakon dugo vremena djelovalo je da sjednice Skupštine opštine konačno počinju ličiti na ozbiljnu instituciju, a ne na kafansku svađu i politički rijaliti. Činilo se da postoji prostor za normalniji dijalog i minimum dostojanstva prema građanima.

Onda je SNSD odlučio da sve vrati nekoliko koraka unazad- kaže Miljanović Zubac i dodaje:

-Skupštinska većina okupljena oko SNSD-a za predsjednika Skupštine predložila je Dražena Dunđera — čovjeka kojeg građani godinama povezuju sa incidentima, sukobima i političkim performansima zbog kojih je povjerenje u lokalnu politiku ozbiljno urušeno.

Umjesto da funkcija predsjednika Skupštine bude simbol ozbiljnosti i odgovornosti, pretvorena je u još jednu političku predstavu.

Posebno poražava činjenica da je SNSD, iako mu je pripadalo mjesto predsjednika Skupštine, procijenio da je Dunđer najbolji izbor koji imaju. To možda najbolje govori o stanju i kriterijumima unutar lokalne vlasti- kaže ona.

Ističe da po bilećkim kuloarima već danima kruži priča da je cijeli projekat „sirenja“ pažljivo pripreman u političko-mljekarskoj radionici predsjednika bilećkog SNSD-a Nenada Vukoja.

-Očigledno je odlučio da, osim mlijeka, „usiri“ i bilećku Skupštinu.

Ovo nije pobjeda politike, nego dokaz koliko su urušeni kriterijumi i koliko je lokalna vlast izgubila osjećaj za ozbiljnost, odgovornost i poštovanje prema opštini koju predstavlja i stanovnicima koji ih biraju – navodi članica PSS-a.

Nastavi čitati

Politika

ITALIJAN PREDLOŽEN PIC-u za visokog predstavnika u BiH

Italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi dobio je nominaciju Italije za poziciju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, u trenutku kada međunarodna zajednica ulazi u osjetljivu fazu redefiniranja politike prema BiH i zapadnom Balkanu.

Njegovo ime posljednjih sedmica pojavljivalo se u diplomatskim i medijskim krugovima kao glavni favorit za nasljednika Kristijana Šmita.

Kako prenose sarajevski mediji, njegovo ima je upućeno Upravnom odboru Savjeta za implementaciju mira, koje će, ga prema tim, izvorima imenovati za visokog predstavnika u BiH na sjednici 3. i 4. juna u Sarajevu.

Ukoliko dođe do ovog imenovanja na ovaj način biće to identično kao što je imenovan i njegov prethodnih kristijan Šmit, koga vlasti Republike Srpske nisu priznavale, jer nije, postavljen, kako su tvrdili od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Antonio Zanardi Landi rođen je 1950. godine u Udinama, diplomirao je pravo na Univerzitetu u Padovi, a diplomatsku karijeru započeo je krajem sedamdesetih godina. Bio je prvi Italijan koji je pohađao prestižnu francusku školu ENA u Parizu, instituciju kroz koju su prošli brojni evropski državnici i diplomate.

Tokom višedecenijske karijere službovao je u Otavi, Teheranu, Londonu i Vatikanu, ali su politički najvažniji njegovi mandati u Srbiji i Rusiji. Od 2004. do 2006. bio je ambasador Italije u tadašnjoj državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, dok je od 2010. do 2013. obavljao funkciju ambasadora u Ruskoj Federaciji i Turkmenistanu.

Nakon toga postao je diplomatski savjetnik predsjednika Italije, a danas obavlja funkciju ambasadora Suverenog malteškog reda pri Svetoj Stolici.

Nastavi čitati

Aktuelno