Connect with us

Politika

TRIVIĆ PORUČIO VLADI I GRAĐANIMA “Nisu pekare socijalne ustanove”

Proizvođač pekarskih proizvoda Saša Trivić komentarišući visoke cijene hljeba da pekare nisu socijalne ustanove i da i oni rade za novac.

Sa druge strane, ministar trgovine i turizma Denis Šulić, koji je gostovao zajedno sa Trivićem na ATV-u, kaže da je za cijenu hljeba potreban kompromis proizvođača, potrošača i ministarstva.

“Zahvaljujem se svim predstavnicima pekarske industrije koji su bili prisutni. Oni imaju želju da se nađe kompromisno rješenje. Da obezbijedimo jeftiniji hljeb za građane Srpske, a sa druge strane da ne ugrozimo pekarsku proizvodnju time što ćemo preko koljena prelomiti neku uredbu ispred ministarstva ili Vlade, što bi moglo da bude problematično za poslovanje. Drago mi je da smo imali konstruktivan razgovor, blizu smo rješenja, našli smo se na nekim zajedničkim talasnim dužinama. Sugerisano mi je da nastavak bude u ponedjeljak gdje ćemo doći do zajedničkog stava kako da prebrodimo ovu krizu”, kaže Šulić.

On ističe da je nakon sastanka sa predstavnicima pekarske industrije održan sastanak sa udruženjem za zaštitu potrošača.

“Dobili smo prijedloge i sa njihove strane. I na tom sastanku sam molio i njih i javnost Srpske da spustimo tenzije. Na dobrom smo putu. Ne bih rekao da smo zaraćene strane. I predstavnici pekarske industrije, udruženje za zaštitu potrošača i ministarstvo ima isti cilj. Da hljeb i pekarski proizvodi budu što dostupniji BiH”, kaže Šulić.

Sa druge strane, Trivić na problem poskupljenja cijena hljeba kaže da pekare nisu socijalne ustanove i da se na našim prostorima do te mjere i ne konzumira hljeb.

“Izbjegao sam da dođem na taj sastanak jer sam u posljednje vrijeme kriv za sve i svašta. Jedina ozbiljna pekarska industrija smo mi i proizvodimo 50 odsto hljeba u Srpskoj. Ono što je za mene neprimjereno je da se Vlada bavi hljebom u odnosu na druge artikle. Svi mi radimo za novac. Priču kako se pravi hljeb smo završili devedesetih godina. Sa druge strane, pekarska industrija Srbije je potpuno drugačija od nas. Oni imaju automatizovane pekare, a mi kao najveći tako nešto nemamo”, kaže Trivić.

On ističe da se hljeb ne kupuje previše i da u asortimanu njegovih pekara ostao je još jedan hljeb od 600 grama.

“Slobodno tržište je ako danas imate razne cijene hljeba. Svako pravi novitet koji misli da može proći na tržištu. Nije isto proizvoditi hljeb koji se peče 18 i 28 minuta. Nije isto proizvoditi hljeb u Bijeljini i Banjaluci gdje su više plate. Država treba da pomogne, ali mi smo platili porez i niko ne treba da se bavi sa tim. Pogotovo što znamo da imamo različite cijene hljeba”, kaže Trivić.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno