Najavili su proteste uprkos najavljenim izmjenama Zakona o platama.

Reprezentativni sindikati službenika zaposlenih u institucijama BiH odlučili su da 31. marta izađu na, kako su rekli, masovne proteste, a tu odluku neće promijeniti ni u slučaju da Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvoji izmjene i dopune Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH na kojima sindikat insistira.

Naime, još prošle godine sindikati su izašli sa četiri zahtjeva, a to su usvajanje budžeta za 2025. i 2026. godinu, isplata jednokratne pomoći zaposlenima i izmjena Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH. Od ta četiri zahtjeva dva su ispoštovana. Usvojen je budžet za 2025. godinu i radnici su dobili jednokratnu novčanu naknadu od 1.000 KM, međutim od budžeta za 2026. godinu nema ništa, dok su izmjene Zakona o platama u više navrata bile na dnevnom redu Doma naroda, ali sjednica je prekidana.

Moguća hitna sjednica Doma naroda
Nezvanično, nova hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH mogla bi biti održana između 17. i 20. marta, međutim, i u slučaju da usvojene izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, štrajk će biti održan.

Novu hitnu sjednicu Doma naroda “najavio” je Želimir Nešković, delegat SDS-a u Domu naroda, koji je naveo da se čeka sjednica Predstavničkog doma, koja je zakazana za 16. mart, i da će odmah nakon nje zatražiti hitnu sjednicu. Nešković predviđa da će Predstavnički dom usvojiti izmjene Zakona o akcizama te da je neophodno da se odmah nakon toga održi sjednica Doma naroda da se to potvrdi kako bi se omogućile niže cijene goriva. Takođe, on smatra da na dnevni red treba staviti i izmjene Zakona o PDV-u kojima se ukida PDV na osnovne životne namirnice.

Nezvanično, na toj hitnoj sjednici biće predložene i izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, ali to neće spriječiti radnike da izađu na ulice 31. marta.

Sindikati poručuju: Protesti su sigurni
-Mi idemo u štrajk bez obzira na to usvoje li se izmjene zakona. Ima uslov i za budžet za 2026. godinu, a to nema šanse da usvoje tada. Mi smo planirali štrajk pred sjednicu Doma naroda, ali ne može se organizovati, jer oni zakažu hitnu sjednicu i mi ne možemo pripremiti štrajk za dan ili dva- rekao je za “Nezavisne” Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH.

Šta bi donijele izmjene Zakona o platama
Inače, izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH se traže kako se ne bi ponavljale ranije situacije da Savjet ministara BiH donese odluku o osnovici za obračun plata, a da se zbog neusvajanja budžeta te plate ne povećaju. Sada, ako se usvoje izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, uvećana primanja zbog veće osnovice bi se isplaćivala odmah od početka godine, a ne od mjeseca u kojem se usvoji budžet.

U praksi bi to značilo da bi se radnicima u ovoj godini primjenjivala osnovica od 690 KM, koju je još polovinom prošle godine donio Savjet ministara BiH, a ne osnovica od 635 KM, koja se sada primjenjuje.

Upozorenje sindikata: Zaposleni na rubu egzistencije
Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata Uprave za indirektno oporezivanje BiH, rekla je da je odluka o održavanju protesta donesena jednoglasno, jer su prava zaposlenih u institucijama stavljena na marginu svih dešavanja.

-Ne isključujemo radikalne mjere, ali ne bismo sada o tome. Svi bi trebalo da se srame ove situacije, doveli su nas na rub egzistencije. Prosječni državni službenik ima platu od 1.500 KM kojom hrani četvoročlanu porodicu. Oni nemaju osjećaj, a naplaćuju sedam do osam hiljada. Ne bi trebalo da budu plaćeni za bilo koju sjednicu koju napuste ili otkažu, jer čime su zaradili taj novac- zapitala se Ana Mrnjavac.

Ono što je ostava za jednog domaćina, to su robne rezerve za jednu zemlju, kazao je Stanivuković.

Predsjednik PSS-a Draško Stanivuković održava konferenciju za medije, povodom izostanka reakcije institucija na rast cijena izazvan globalnom krizom i sukobima na Bliskom istoku.

-Ono što je ostava za jednog domaćina, to su robne rezerve za jednu zemlju. Još 2017. godine naše robne rezerve su propale. To je potrebno da se pokrene – izjavio je Stanivuković.

(Na slici simbolično doniranje za “pokradene robne rezerve”)

-Država i svaka ozbiljna vlada treba da preduzme mjere -dodao je Stanivuković.

Konferenciji za medije ispred zgrade Vlade RS se pridružio i predsjednik Vlade RS, Savo Minić, sa pojedinim ministrima.

Premijer Savo Minić tvrdi da Vlada RS aktivno radi na rješavanju problema, te da prate stanje.

-Gorivo u Srbiji je 3,81 KM, gorivo u Republici Srpskoj je od 3,05 do 3,10, mi  imamo dovoljno goriva i jeftiniji smo od okruženja. Slažem se, robne rezerve treba da postoje, a one služe da neko ne bude gladan. Niko u Republici Srpskoj nije gladan i neće ni biti – naveo je Minić, prenosi BN.

Da li se u Bosni i Hercegovini isplati biti u sukobu interesa, glasi legitimno pitanje nakon što je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na nivou BiH sa 5.000 KM kaznila Mariju Ćosić, savjetnicu Marinka Čavare, zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Kazna zbog obavljanja dvije funkcije
U njenom slučaju, sporno je to što uz poziciju savjetnice Čavare istovremeno obavlja i dužnost vijećnice u Opštinskom vijeću Busovače.

Računica je jasna i najvećim laicima – ako neko ima opciju da obavlja nespojive funkcije i tako zaradi, recimo, 30.000, 50.000 ili 100.000 maraka, zašto ne bi iskoristio takvu šansu, u situaciji gdje Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH predviđa maksimalnu kaznu od 20.000 KM?

Stoga, iako neki smatraju da je ovakva odluka komisije značajna jer je posljednjih godina rasprostranjena praksa po kojoj brojni funkcioneri na nivou BiH obavljaju višestruke funkcije na nižim nivoima vlasti, postoji i mišljenje da su kazne preblage.

Stručnjaci upozoravaju na slabu preventivnu ulogu kazni
Kako poručuju iz Centra za sigurnosne studije BiH, izricanje kazne Ćosićevoj podstaklo je određene dileme u oblasti vladavine prava i načela jednakosti svih lica pred zakonom bez diskriminacije i povlaštenja.

“Mjere koje Komisija može izreći, u obliku novčanih kazni kreću se od 1.000 do 20.000 KM. U ovom slučaju izrečena je kazna od 5.000 KM, ali ostaje dilema o kojem iznosu nelegalno stečene imovine se radi u konkretnom slučaju. Ako je iznos veći, što je realno pretpostaviti, s obzirom na dvije godine od donošenja ove zakonske norme, opravdano je pitanje da li se isplati svjesno kršiti zakonske odredbe, dok Komisija ne posegne za svojim ovlastima”, ističe Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH.

Samim tim, kako dodaje, dovodi se u pitanje svrha kažnjavanja, odnosno sami cilj generalne prevencije kako u pozitivnom obliku stvaranja povjerenja u djelovanje represivnog aparata, tako i u negativnom obliku odvraćajućeg učinka, tj. da niko ne počini takvo djelo.

“Također, svakodnevno svjedočimo da sudske instance prilikom odmjeravanja svojih kazni, uz zatvorske ili novčane sankcije, određuju krivcima i obavezan povrat sredstava ili oduzimanje nezakonito stečene imovine”, podsjeća Hadžović.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica “Transparency Internationala” za BiH, ističe da su oni potencirali i zagovarali princip da sankcije moraju biti srazmjerne dobiti koju je neko stekao kršenjem zakona te da moraju biti odvraćajuće.

“U ovakvim situacijama, gdje neko godine provede na nespojivim funkcijama, ima dupla primanja i bio je u situaciji da donosi odluke koje mogu potencijalno biti sukob interesa, svakako bi sankcije trebale biti veće. Našem zakonu takođe nedostaju mehanizmi koji bi osigurali da se ponište djela ili odluke koje su donesene u situaciji sukoba interesa”, navela je Korajlićeva.

U konkretnom slučaju, dodaje Korajlićeva, izrečena je novčana sankcija koja je poprilično niska, te uz nju i mjera “poziva na podnošenje ostavke” i pitanje je šta će se s tim dalje desiti. Problema ima još.

Nedostaje mehanizam oduzimanja nezakonite koristi
“U zakonu nije navedeno da se od lica oduzima protivpravno stečena imovinska korist. To je propisano samo kod krivičnih djela, a ovo je prekršaj i nema tog mehanizma”, naglasila je Korajlićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Zakon donesen 2024. godine
Podsjećamo, u “Službenom glasniku BiH”, od 15. marta 2024. godine, objavljen je Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH, koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH, na 11. hitnoj sjednici Predstavničkog doma, održanoj 8. marta 2024. godine i na 3. hitnoj sjednici Doma naroda, održanoj 8. marta 2024.

Iz Centra za sigurnosne studije BiH poručuju da građani s pravom očekuju dosljednu primjenu evropskih standarda i principa u borbi protiv ove sveprisutne pošasti koja nagriza sve društvene pore i doprinosi konstantnom nazadovanju BiH na globalnom indeksu percepcije korupcije.