Connect with us

Društvo

Troškovi života jedu štednju građana BiH

Kraj novembra 2022. godine donio je blagi pad ukupnih depozita u domaćem sektoru u BiH, ali na godišnjem planu za jedanaest mjeseci prošle godine jedina stopa depozita koja je imala umanjen rast u odnosu na prethodni period jeste depozit stanovništva, koji je manji za 262,1 milion KM (1,8 odsto).

Prema mišljenju stručnjaka, ovo uopšte ne predstavlja nešto novo, a usporavanje rasta depozita, kažu, direktna je posljedica inflacije i troškova života, zbog čega su građani morali potezati za ušteđevinom kako bi izmirili svakodnevne obaveze.

Ako bismo krenuli redom sa statističkim podacima, treba istaći da su ukupni depoziti domaćih sektora u BiH na kraju novembra 2022. godine iznosili 28,73 milijarde KM i manji su za 145,6 miliona KM (0,5 odsto) u odnosu na oktobar prošle godine, podaci su Centralne banke BiH (CB BiH).

“Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u novembru iznosila je 4,2 odsto, u apsolutnom iznosu od 1,17 milijardi KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod vladinih institucija za 396,9 miliona KM (9,7 odsto), privatnih preduzeća za 557,3 miliona KM (10,2 odsto), nefinansijskih javnih preduzeća za 209,7 miliona KM (11,9 odsto), te kod ostalih domaćih sektora za 264,8 miliona KM ili 15,5 odsto.

Smanjenje stope rasta depozita na godišnjem nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 1,8 odsto, odnosno 262,1 milion KM”, saopšteno je iz CB BiH.

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da pad vrijednosti depozita stanovništva nije nikakvo iznenađenje i da se dešava zbog dvije stvari.

“Razlozi su drastični porast inflacije i troškova života. Zato su mnogi građani morali koristiti ranije ušteđeni novac za osnovne životne potrebe, a oni koji su raspolagali većom ušteđevinom, zbog gotovo nepostojećih kamata na štednju i pada vrijednosti njihovih depozita, pretvarali su ih u druge oblike ulaganja koji imaju više smisla”, ističe Gavran.

Kada je riječ o drugim kategorijama depozita, Gavran je iznenađen što je u njima došlo do bilo kakvog rasta.

“Međutim, ipak moramo imati u vidu da je stopa toga rasta daleko ispod stope inflacije i da je njihova realna vrijednost u stvari znatno manja nego ranije. Dakle, u realnom smislu je vrijednost svih depozita mnogo manja i svi su sektori u određenom smislu bili na gubitku – bilo apsolutnom, gdje je smanjena i nominalna vrijednost, ili u relativnom, gdje je nominalno ostvaren rast, ali je stvarna vrijednost manja”, pojašnjava Gavran.

S druge strane, ekonomista Saša Stevanović smatra da je usporavanje rasta depozita posljedica restriktivnih politika centralnih banaka u cjelini.

On ističe da su centralne banke odlučile da smanjuju i otežaju upotrebu novca, a sve s ciljem usporavanja inflacije.

“To je možda ispravna politika za SAD, dok je za Evropu, čini mi se, pogrešna. Sektor stanovništva je usljed inflacije počeo da troši dio svoje štednje kako bi očuvao realnu potrošnju, da štednju konvertuje u druge oblike imovine, nekretnine, a sve da bi se zaštitio od inflacije”, kaže Stevanović za “Nezavisne”.

Takođe, Stevanović smatra da je poremećaj na domaćem bankarskom tržištu došao i kao posljedica prisustva jedne banke u BiH čiji je kapital u tom trenutku bio većinski ruski.

“Potrebno je vrijeme da se novac iz sefova vrati u depozite”, kaže Stevanović i nastavlja da se u narednom periodu može očekivati nastavak trenda rasta kamatnih stopa i “smanjenje novčane mase u kojem depoziti stanovništva imaju značajno učešće”.

“Centralne banke u svijetu nastavljaju sa sprovođenjem svojih politika, rast kamatnih stopa će se nastavljati, kamate na depozite rastu sporije, tzv. pasivne kamatne stope u odnosu na aktivne kamatne stope. Ukoliko uporedite rast kamatne stope na obveznice države i rast kamatnih stopa na depozite, tendencija je da se novac uposli u državnu obveznicu, ako razmatramo samo te dvije alternative”, zaključio je Stevanović.

Društvo

OMBUDSMAN ZA ZAŠTITUPOTROŠAČA PRIMIO OKO 900 ŽALBI: Sve više problema pri kupovini i uslugama

Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH u osam mjeseci zaprimila je oko 900 žalbi potrošača, što predstavlja blago povećanje u odnosu na isti period prošle godine.

Kako je rečeno iz Institucije ombudsmana, razlog povećanja odnosio se na dvije nove grupe žalbi u odnosu na prošlu godinu – organizaciju koncerata ljetos u Sarajevu i usluge iznajmljivanja automobila, uglavnom stranim državljanima.

Dodaju da su žalbe u znatnoj mjeri riješene pozitivno, u korist potrošača.

“U većini slučajeva u korist potrošača riješene su žalbe u vezi sa uslugama od opšteg ekonomskog interesa kao što su isporuka električne energije, grijanja, snabdijevanja vodom, te odvoz smeća”, navode iz Institucije ombudsmana.

U korist potrošača riješene su i žalbe koje se odnose na robu široke potrošnje, kao što su tehnički uređaji, odjeća, obuća.

Ombudsmani navode da su skoro sve žalbe u vezi sa koncertima u Sarajevu riješene uspješno u korist potrošača, dok nažalost, veliki dio žalbi vezanih za iznajmljivanje automobila nije uspješno riješen, jer postoje problemi u dokazivanju oštećenosti potrošača.

“Jedan dio žalbi potrošača prevazilazi potrošačka prava i odnosi se na prevare, uglavnom putem društvenih mreža, te su one predmet rada nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova”, upozoravaju iz Institucije ombudsmana.

Naglašavaju da je Zakon o zaštiti potrošača u BiH, iako star 20 godina, prilično dobar i kvalitetan, ali da definitivno zahtijeva određena unapređenja i nadogradnje, u skladu sa zakonodavstvom EU.

Iz Institucije ombudsmana pozivaju potrošače da se uzdrže od impulsivne kupovine putem interneta, da provjeravaju recenzije trgovaca i da apsolutno izbjegavaju kupovinu od neovlaštenih, odnosno neregistrovanih trgovaca putem društvenih mreža.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ljeto nam se vraća, temperatura do 31 stepen

U Bosni i Hercegovini, nakon vedrog i svježeg jutra,  će biti sunčano i toplo vrijeme, uz prolaznu oblačnost i temperaturu do 31 stepen Celzijusov.

U brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka istoku i jugu očekuju se dnevni razvoji oblačnosti, lokalno s prolaznom kišom ili kratkotrajnim pljuskom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče pretežno vedro, dok će na sjeveru doći do postepenog naoblačenja, koje će se do narednog jutra širiti ka ostalim krajevima.

Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjeverni, na jugu južnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha od 11 do 15, na jugu do 17, a maksimalna od 26 do 31 stepen.

Nastavi čitati

Društvo

BIH BEZ DOVOLJNIH ZALIHA, A ENERGENTI POSKUPLJUJU: Stručnjaci upozoravaju na mogući novi udar na građane

Nova energetska kriza mogla bi donijeti dodatni pritisak na građane i privredu, dok stručnjaci upozoravaju da Bosna i Hercegovina nema dovoljno mehanizama kojima bi mogla ublažiti eventualni veliki skok cijena energenata.

Geopolitička dešavanja, rat u Ukrajini, problemi sa snabdijevanjem i kretanja na svjetskom tržištu nafte već utiču na cijene. Posebna pažnja usmjerena je na dizel, čija cijena ima direktan uticaj na transport, poljoprivredu, proizvodnju i gotovo cijeli lanac snabdijevanja.

Ukoliko bi došlo do ozbiljnog poremećaja na tržištu, posljedice se ne bi zadržale samo na benzinskim pumpama. Više cijene goriva gotovo se direktno prelijevaju na troškove transporta, hrane i drugih proizvoda.

Evropska komisija godinama upozorava na problem rezervi

Jedan od dugogodišnjih problema BiH jeste nedovoljno razvijen sistem strateških rezervi nafte i naftnih derivata.

Evropska komisija je u ranijim izvještajima o napretku BiH upozoravala na nedostatak napretka u sektoru nafte i gasa, uključujući usklađivanje propisa sa pravnom tekovinom EU i uspostavljanje obaveznih rezervi nafte.

U prošlogodišnjem izvještaju navedeno je da nije ostvaren napredak u sektorima gasa i nafte u pogledu usklađivanja zakonodavnog okvira sa pravnom tekovinom EU, uključujući izradu zakonodavstva o obaveznim rezervama nafte.

To pitanje posebno dobija na značaju kada cijene nafte počnu naglo rasti, jer države koje imaju strateške zalihe mogu dio vremena amortizovati poremećaje na tržištu.

Dizel bi mogao povući cijene gotovo svega

Energetski ekspert Zdravko Milovanović smatra da bi, u pesimističnom scenariju, cijena dizela mogla dostići četiri, pa čak i pet KM po litru, a ne isključuje ni mogućnost problema u snabdijevanju.

Kao jedan od faktora navodi ograničenja izvoza dizela iz Rusije, koja je važan proizvođač i snabdjevač svjetskog tržišta.

„Sve gdje dizel-gorivo utiče ili je sastavni dio cijene proizvoda, kao što su prehrambeni i neki drugi, ta komponenta odrazi se na ukupnu cijenu, tako da bi to mogao biti veliki problem“, smatra Milovanović.

Drugim riječima, eventualni novi skok cijena goriva mogao bi se veoma brzo osjetiti i na policama prodavnica, jer dizel nije samo gorivo za automobile. On je ključan za kamione, poljoprivredne mašine, građevinsku mehanizaciju i brojne druge djelatnosti.

Milovanović upozorava i na problem koji, prema njegovoj ocjeni, postoji na domaćem tržištu – distributeri relativno brzo reaguju povećanjem cijena kada na svjetskom tržištu dođe do poremećaja, dok se smanjenje cijena često sporije prenosi na potrošače.

„I ozbiljne zemlje imaju problem“

Kada je riječ o strateškim rezervama, Milovanović smatra da bi nedostatak zaliha mogao predstavljati ozbiljan problem u slučaju dugotrajnije krize.

Istovremeno, naglašava da ni strateške rezerve same po sebi ne mogu riješiti višemjesečni poremećaj.

„Kao što znate, problem imaju i ozbiljne države poput Njemačke i Francuske, neke mnogo snažnije zemlje EU imaju problem, a ne samo mi“, rekao je Milovanović.

Strateške zalihe mogu, prije svega, omogućiti državama da određeni period ublaže udar na tržište, ali ne mogu trajno zaustaviti rast cijena ukoliko globalna ponuda bude ozbiljno ugrožena.

Drugi stručnjak vidi prostor za optimizam

Energetski ekspert Almir Bečarević nešto je oprezniji kada je riječ o prognozama.

On podsjeća da se cijena nafte veoma brzo mijenja pod uticajem vijesti, političkih izjava i događaja na Bliskom istoku.

„U zadnja 24 sata cijena nafte je pala na oko 102 dolara, tako da još nije nastupio onaj najcrnji scenario. Prognoze su, hajde da kažem, dosta nezahvalne. Onaj ko zna kako će se kretati cijene može postati milioner. To danas ne zna niko“, rekao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, ukoliko se trend pada cijena nastavi, naredne sedmice bi čak moglo doći do blagog pojeftinjenja naftnih derivata.

Ipak, upozorava da je situacija veoma promjenjiva.

„Imate situaciju da kad gospodin Tramp određene stvari izjavi – cijena padne. Onda kad se desi neki incident na Bliskom istoku, odnosno bombardovanje, cijena skače“, naveo je Bečarević.

„Da imamo zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima“

Bečarević je mnogo kritičniji prema činjenici da BiH nema dovoljno strateških rezervi.

„U februaru je cijena nafte bila 65 dolara, danas je preko 100. Da imamo skladišta i da smo napunili zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima. I uz ciljanu politiku akciza i drugih mjera mogli bismo ublažiti posljedice“, istakao je.

Upravo bi kombinacija strateških rezervi i fiskalnih mjera, prema njegovom mišljenju, mogla omogućiti vlastima da u periodu velikih poremećaja ublaže posljedice po građane.

Problem se, međutim, ne odnosi samo na naftu.

Novi udar mogao bi stići i kroz cijene gasa

Bečarević upozorava da bi eventualno dugotrajnije povećanje cijena nafte moglo imati posljedice i na druga tržišta energenata.

Posebno izdvaja prirodni gas, čije se cijene takođe mogu kretati pod uticajem šire situacije na energetskom tržištu.

Ako se poremećaji nastave, građane tokom naredne zime mogli bi čekati veći troškovi grijanja i energije.

Koliko će situacija zaista biti ozbiljna zavisiće od razvoja sukoba i geopolitičkih odnosa, kretanja proizvodnje i transporta energenata, ali i od reakcije velikih proizvođača.

Za BiH, međutim, ostaje problem koji nije nov: u slučaju velikog cjenovnog šoka prostor za brzo reagovanje je ograničen, posebno ako nema dovoljno strateških zaliha koje bi mogle poslužiti kao amortizer.

Nastavi čitati

Aktuelno