Connect with us

Društvo

Troškovi života jedu štednju građana BiH

Kraj novembra 2022. godine donio je blagi pad ukupnih depozita u domaćem sektoru u BiH, ali na godišnjem planu za jedanaest mjeseci prošle godine jedina stopa depozita koja je imala umanjen rast u odnosu na prethodni period jeste depozit stanovništva, koji je manji za 262,1 milion KM (1,8 odsto).

Prema mišljenju stručnjaka, ovo uopšte ne predstavlja nešto novo, a usporavanje rasta depozita, kažu, direktna je posljedica inflacije i troškova života, zbog čega su građani morali potezati za ušteđevinom kako bi izmirili svakodnevne obaveze.

Ako bismo krenuli redom sa statističkim podacima, treba istaći da su ukupni depoziti domaćih sektora u BiH na kraju novembra 2022. godine iznosili 28,73 milijarde KM i manji su za 145,6 miliona KM (0,5 odsto) u odnosu na oktobar prošle godine, podaci su Centralne banke BiH (CB BiH).

“Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u novembru iznosila je 4,2 odsto, u apsolutnom iznosu od 1,17 milijardi KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod vladinih institucija za 396,9 miliona KM (9,7 odsto), privatnih preduzeća za 557,3 miliona KM (10,2 odsto), nefinansijskih javnih preduzeća za 209,7 miliona KM (11,9 odsto), te kod ostalih domaćih sektora za 264,8 miliona KM ili 15,5 odsto.

Smanjenje stope rasta depozita na godišnjem nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 1,8 odsto, odnosno 262,1 milion KM”, saopšteno je iz CB BiH.

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da pad vrijednosti depozita stanovništva nije nikakvo iznenađenje i da se dešava zbog dvije stvari.

“Razlozi su drastični porast inflacije i troškova života. Zato su mnogi građani morali koristiti ranije ušteđeni novac za osnovne životne potrebe, a oni koji su raspolagali većom ušteđevinom, zbog gotovo nepostojećih kamata na štednju i pada vrijednosti njihovih depozita, pretvarali su ih u druge oblike ulaganja koji imaju više smisla”, ističe Gavran.

Kada je riječ o drugim kategorijama depozita, Gavran je iznenađen što je u njima došlo do bilo kakvog rasta.

“Međutim, ipak moramo imati u vidu da je stopa toga rasta daleko ispod stope inflacije i da je njihova realna vrijednost u stvari znatno manja nego ranije. Dakle, u realnom smislu je vrijednost svih depozita mnogo manja i svi su sektori u određenom smislu bili na gubitku – bilo apsolutnom, gdje je smanjena i nominalna vrijednost, ili u relativnom, gdje je nominalno ostvaren rast, ali je stvarna vrijednost manja”, pojašnjava Gavran.

S druge strane, ekonomista Saša Stevanović smatra da je usporavanje rasta depozita posljedica restriktivnih politika centralnih banaka u cjelini.

On ističe da su centralne banke odlučile da smanjuju i otežaju upotrebu novca, a sve s ciljem usporavanja inflacije.

“To je možda ispravna politika za SAD, dok je za Evropu, čini mi se, pogrešna. Sektor stanovništva je usljed inflacije počeo da troši dio svoje štednje kako bi očuvao realnu potrošnju, da štednju konvertuje u druge oblike imovine, nekretnine, a sve da bi se zaštitio od inflacije”, kaže Stevanović za “Nezavisne”.

Takođe, Stevanović smatra da je poremećaj na domaćem bankarskom tržištu došao i kao posljedica prisustva jedne banke u BiH čiji je kapital u tom trenutku bio većinski ruski.

“Potrebno je vrijeme da se novac iz sefova vrati u depozite”, kaže Stevanović i nastavlja da se u narednom periodu može očekivati nastavak trenda rasta kamatnih stopa i “smanjenje novčane mase u kojem depoziti stanovništva imaju značajno učešće”.

“Centralne banke u svijetu nastavljaju sa sprovođenjem svojih politika, rast kamatnih stopa će se nastavljati, kamate na depozite rastu sporije, tzv. pasivne kamatne stope u odnosu na aktivne kamatne stope. Ukoliko uporedite rast kamatne stope na obveznice države i rast kamatnih stopa na depozite, tendencija je da se novac uposli u državnu obveznicu, ako razmatramo samo te dvije alternative”, zaključio je Stevanović.

Related Topics:

Društvo

KILOGRAM KULENA 45 KM! Mnogi prođu i samo omirišu, gastarbajteri bi kupili, PLAŠE SE GRANICE

Gužva pred prvomajske praznike na Gradskoj tržnici u Sarajevu, zadovoljni i Slovenci.

Gužve, užurbana kupovina i domaći proizvodi dočekali su danas kupce na Gradskoj tržnici “Markale” koja se nalazi u centru Sarajeva.

Tamo se ne opskrbljuju samo građani, već i turisti koji, kako su nam rekli, ipak imaju probleme pri prelasku granica s ovim proizvodima. Kilogram telećeg kulena košta oko 45 KM, što znači da mušterije plaćaju devet KM oko 200 grama proizvoda. Kilogram stelje (ovčija pršuta) se plaća nešto jeftinije, tačnije 40 KM, dok mesarova peka košta 65 KM. Kada je riječ o mliječnim proizvodima, sjeničke paprike koštaju 25 KM, dok se sjenički kajmak može nabaviti po dvije vrste cijena od 20 i 40 KM…

Trgovci su većinom zadovoljni, posebno pred prvomajske praznike jer brojni građani dolaze na tržnicu kako bi se opskrbili za prvomajski ručak, ali i neradne dane.

– Jeste sada malo manje, umanjilo je, ali i skupoća je velika – rekla je jedna od prodavačica. Kako kaže, ima mušterije koji kupuju i manje količine, ali dolaze redovno jer ovo mjesto smatraju provjerenim.

Svi kupuju prema tome, kako kažu, kakav je čiji džep. Domaći proizvodi uz prihvatljive cijene, privlače i turiste pa smo tako sreli Slovenca koji je došao na tržnicu zbog suhog mesa.

– Nije skupo, ali ni prejeftino – rekao je on uz konstataciju da su proizvodi skuplji u njegovoj zemlji.

Jedna od trgovkinja koja prodaje upravo suhomesnate proizvode je rekla kako se cijene nisu mijenjale osam mjeseci, piše Klix.
– Dolaze i turisti, ali rijetki kupuju. Probaju, svidi im se, ali postoje zabrane nošenja, iz određenih zemalja nose, ali ostali ništa – rekla je ona.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Jutranje temperature padaju i ispod nule!

U Bosna i Hercegovina u petak, 1. maja 2026. godine, očekuje se pretežno sunčano vrijeme u prijepodnevnim časovima, dok će u drugom dijelu dana doći do umjerenog razvoja oblačnosti, posebno u Bosni.

U Hercegovina će tokom cijelog dana dominirati sunčano vrijeme, bez značajnijih promjena.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjevernog i sjeveroistočnog smjera, dok će na području Hercegovine i jugozapadu Bosne povremeno duvati umjereno jaka bura, što će dodatno pojačati osjećaj svježine.

Jutarnje temperature biće neuobičajeno niske za ovo doba godine i kretaće se većinom između -1 i 3 stepena, dok će na jugu zemlje dosezati do 8 stepeni. Tokom dana, maksimalne temperature uglavnom će se kretati između 12 i 17 stepeni, dok će na jugu zemlje dostići i do 20 stepeni Celzijusovih.

Iako nas očekuje sunčan dan, građanima se savjetuje oprez zbog hladnih jutarnjih temperatura, naročito u višim predjelima gdje je moguć i slab mraz.

Nastavi čitati

Društvo

INVESTICIJA NIJE USPJELA: Vlada Srpske gura u stečaj preduzeće koje je kupila 2009. godine

Nakon što je godinama bezuspješno pokušavala da proda preduzeće „Novi Autodijelovi“ iz Rudog, Vlada Republike Srpske je odlučila da ga gurne u stečaj.

Okružni privredni sud u Istočnom Sarajevu je pokrenuo prethodni postupak kako bi se utvrdilo postoje li uslovi za stečaj, a Zdravka Mastilovića sa Pala imenovao za privremenog stečajnog upravnika.

„Privremeni upravnik je dužan da izvrši pregled dužnikovih poslovnih prostorija i izvrši uvid u poslovne knjige i dokumentaciju, ispita da li imovina stečajnog dužnika može pokriti troškove stečajnog postupka te da li se poslovanje stečajnog dužnika može u cjelini ili djelimično nastaviti“, navodi se u rješenju suda.

Za početak juna je zakazano ročište na kojem će se odlučivati o sudbini ovog društva, piše Capital.

U sudu navode da je zahtjev podnijelo Pravobranilaštvo Republike Srpske koje je uplatilo 5.000 maraka predujma na ime troškova pokretanja prethodnog postupka.

Podsjećamo, IRB je godinama bezuspješno pokušavala da proda ovo preduzeće, koje je Vlada RS kupila 2009. godine za 1,2 miliona KM.

Njegova nominalna vrijednost je bila 2,8 miliona maraka, ali zainteresovanih nije bilo.

„Novi Autodijelovi“ su prije rata bili radna jedinica u sklopu „Fabrike automobila Priboj (FAP)“, a nakon rata su postali zasebno preduzeće.

Prije četiri godine tadašnji premijer Radovan Višković je najavio mogućnost da se fabrika preorijentiše na proizvodnju visokokvalitetnih alata za brizganje plastike i obojenih metala i dolazak investitora iz Srbije, ali od toga nije bilo ništa.

Nastavi čitati

Aktuelno