Connect with us

Zdravlje

TROVANJE ŽIVOM I DALJE IZAZIVA ZABRINUTOST: Evo kako da je uklonite iz tunjevine

Živa je jedna od deset hemikalija koje izazivaju zabrinutost po javno zdravlje, jer može da ošteti rad mozga i bubrega, a povezana je i sa pojedinim vrstama raka.

Sada su naučnici otkrili jednostavan metod za smanjenje nivoa žive u tunjevini za čak 30 odsto.

Prednosti unosa ribe u ishranu su dobro poznate (na primjer, u mediteranskoj ishrani), ali trovanje živom i dalje izaziva zabrinutost. O alarmantnim nivoima žive u konzerviranoj tunjevini koji su otkriveni širom Evrope, svjedoče i nedavna ispitivanja.

Živa je toksičan metal i jak neurotoksin, koji može negativno da utiče na funkciju nervnih ćelija. Izloženost ovom metalu može da ošteti rad bubrega, mozga, a povezana je i sa većim rizikom od bolesti srca i raka.

Rastvor cisteina može da smanji nivo žive u tunjevini
Istraživači tim sa Švedskog univerziteta poljoprivrednih nauka i Tehnološkog univerziteta Čalmers u Getemburgu, eksperimentisao je sa dodavanjem amino kiseline – cisteina u konzervisanu tunjevinu – jednu od vrsta koje mogu da sadrže najviše žive.

Kada se tunjevina potopi u vodu koja sadrži cistein, rastvor cisteina može da ukloni između 25 do 35 odsto žive iz ribe, prema laboratorijskim ispitivanjima. Što je više ribljeg mesa bilo u kontaktu sa rastvorom, to je više žive izvađeno putem rastvora.

Cistein je izabran kao potencijalno rješenje zbog načina na koji se živa snažno vezuje za ovu amino kiselinu – što je način na koji živa može da se akumulira u ribama – a na osnovu prethodne studije o uklanjanju žive koju je sproveo isti istraživački tim.

Kako bi nova metoda mogla da se koristi?
U studiji nije bilo primijetnih promjena u izgledu ili mirisu uzoraka ribe tretiranih cisteinom, a uklanjanje žive je nastavljeno do dvije sedmice. Takođe, nisu bili potrebni dodatni aditivi da bi rastvor djelovao.

“Primjena naših rezultata mogla bi da povećati sigurnosnu marginu za potrošnju ribe. Ne bi bili potrebni nikakvi dodatni proizvodni koraci ako bi se ovakav metod industrijski koristio”, kaže hemičar Femislav Strahovski sa Tehnološkog univerziteta Čalmers.

Kako živa utiče na zdravlje ljudi?
Izloženost ljudi metil-živi može da dovede do oštećenja bubrega, vezivnog tkiva i nerava. Konzumacija žive može da izazove neurološke i poremećaje ponašanja kod ljudi.

Takođe, živa može da izazove probleme sa vidom, a posebno zabrinjava to što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Trudnice i djeca u najvećem riziku

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) svrstava živu među deset hemikalija koje izazivaju zabrinutost po javno zdravlje, i to je, kako kažu iz SZO, supstanca koja se generacijama ispušta u eko sistem, izazivajući veoma teške posljedice po zdravlje.

Prema SZO, trudnice i djeca su posebno osjetljivi na visoke nivoe metil žive.

U veoma visokim dozama, studije su otkrile da su neki oblici žive pokrenuli razvoj nekoliko vrsta tumora kod pacova i miševa.

Istraživanja o uticaju žive na razvoj raka kod ljudi su, za sad, ograničena.

Alternativni pristupi u uklanjanju žive iz tunjevine
U većini slučajeva, zdravstvene koristi od konzumiranja ribe nadmašuju potencijalne zdravstvene rizike. Stručnjaci smatraju da je malo vjerovatno da se konzumiranjem tunjevine unese značajan nivo žive koji bi predstavljao opasnost po zdravlje, iako se preporučuje da trudnice i mala djeca ograničeno unose konzerviranu tunjevinu.

U svakom slučaju, pronalaženje načina da se smanji nivo žive u ribi svakako bi smanjio potencijalne zdravstvene rizike.

Biće potrebno dalje istraživanje da se novootkivena metoda za smanjenje nivoa žive u tunjevini pretvori u praktičnu opciju za skladištenje ribe, ali rani znaci obećavaju, a istraživački tim smatra da bi se navedene metode mogle da se poboljšaju u budućnosti.

“Naša studija pokazuje da postoje alternativni pristupi rješavanju kontaminacije živom u tunjevini, a ne samo ograničavanje potrošnje. Naš cilj je da poboljšamo bezbjednost hrane i doprinesemo poboljšanju zdravlja ljudi, kao i da bolje iskoristimo hranu koja je trenutno pod određenim ograničenjima”, kaže naučnik Mehdi Abdolah sa Tehnološkog univerziteta Čalmers, prenosi b92.

Zdravlje

OPASAN ZA PČELE ALI I ZA LJUDE: Orijentalni stršljen neminovan i u BiH

Orijentalni stršljen nakon Slovenije, otkriven je i u Hrvatskoj poslije više od 50 godina, a prema mišljenju stručnjaka, njegov dolazak u Bosnu i Hercegovinu je neminovan. Najveći problem imaće pčelari, koji mogu očekivati gubitke u košnicama, a ovaj stršljen opasan je i za ljude.

Prema riječima docenta doktora Rajka Roljića sa Katedre za zoologiju banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta, orijentalni stršljen (Vespa orientalis) je vrsta koja se posljednjih godina širi iz svog prirodnog areala prema centralnoj i zapadnoj Evropi.

“Njegovo pojavljivanje u Sloveniji i Hrvatskoj logičan je nastavak tog procesa, jer klimatske promjene i blaže zime omogućavaju ovakvim vrstama da opstanu u područjima gdje ranije nisu mogle. Za Bosnu i Hercegovinu je realno očekivati da se u narednom periodu pojavi, posebno u južnim i primorskim dijelovima, gdje klima pogoduje njegovom razvoju”, objašnjava Roljić za “Nezavisne novine” dodajući da trenutno nema zvaničnih potvrda o njegovom prisustvu kod nas.

Kada je riječ o opasnosti, prema mišljenju Roljića, orijentalni stršljen u osnovi predstavlja rizik sličan domaćem evropskom stršljenu.

“Njegov ubod je bolan i može biti opasan za ljude koji su alergični na ubode insekata, ali nije agresivan prema ljudima ako se ne osjeti ugroženim. Poseban problem može predstavljati za pčelarstvo, jer se hrani pčelama i može izazvati gubitke u košnicama, što je razlog za zabrinutost u zemljama u kojima se širi”, navodi on dodajući da ne predstavlja veliku opasnost za opštu populaciju ljudi, ali da može imati negativan uticaj na lokalne ekosisteme.

“Najvažnije je da građani ostanu informisani i da se o eventualnim nalazima obavijeste stručne institucije”, poručuje Roljić za “Nezavisne novine”.

Sa ovim problemom upoznat je i Darko Marković, predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske, koji ističe za “Nezavisne novine” da postoji opasnost, ali istovremeno se nada da će mu naš stršljen biti konkurencija.

“Mi imamo inače u zadnje vrijeme problem sa stršljenovima i osovima, ali nažalost, moram reći da mi očekujemo i dolazak parazita Tropilaelaps, koji je još opasniji od tog stršljena. Već je došao do zapada Rusije i Ukrajine. Očekujemo i njega za godinu-dvije. Tako da, nažalost, pored promjene klime i sve lošijih pčelarskih sezona, bićemo na još većim iskušenjima zbog štetnika košnice čiju pojavu očekujemo u narednih nekoliko godina”, kaže Marković.

Kada je riječ o Hrvatskoj, orijentalni stršljen viđen je u okolini Splita, a osim po boji, ne razlikuje se od stršljenova na kakve smo naviknuli.

Sa druge strane, njegova gnijezda u Sloveniji su otkrivena na području starog dijela Kopra.

Kako pišu slovenački mediji, njihova gnijezda slična su onima autohtonog evropskog stršljena, a tokom jedne godine u njima se može razviti više matica, što znači i više gnijezda u narednoj godini, za razliku od domaće vrste.

“Orijentalni stršljen teže opstaje u područjima sa hladnijim zimama, pa smo se nadali da mu klima u našoj zemlji neće odgovarati, ali se to, nažalost, nije pokazalo tačnim. Klimatske promjene donijele su nam blaže zime, a pojedinačne primjerke ove vrste viđamo u Primorskoj već dvije godine. Do ove godine kod nas nisu bila registrovana gnijezda, pa nismo očekivali veće probleme zbog prisustva ove alohtone vrste”, naveli su iz slovenačkog saveza pčelara, prema čijoj procjeni na području Kopra ima blizu 30 njihovih gnijezda.

Nastavi čitati

Zdravlje

VELIKI UTICAJ NA ZDRAVLJE! Ovo je 5 stvari koje nikako NIJE DOBRO raditi pred spavanje

Večernje navike imaju snažan uticaj na kvalitet sna i cjelokupno zdravlje.

I ako se čine bezazlenima, određeni obrasci ponašanja prije spavanja mogu dugoročno narušiti i fizičko i mentalno zdravlje. Stručnjaci i doktori upozoravaju da male promjene u večernjoj rutini mogu napraviti veliku razliku.

Korišćenje telefona i računara prije spavanja
Plavo svjetlo ometa lučenje melatonina, hormona koji reguliše san. Savjetnici za zdravlje naglašavaju da osobe koje koriste telefon ili računar neposredno prije spavanja često teže zaspu i imaju lošiji kvalitet sna.

Kasna i obilna večera
Prema mišljenju nutricionista, kasno konzumiranje teških i masnih obroka opterećuje probavni sustav, što može dovesti do žgaravice i nemirnog sna. Mnogi od njih savjetuju da se večera pojede barem dva do tri sata prije odlaska u krevet.

Pretjerana konzumacija alkohola
Iako alkohol može stvoriti utisak opuštenosti, stručnjaci ističu da on zapravo narušava strukturu sna. Osobe koje piju u večernjim satima često se bude tokom noći i ujutro se osjećaju umorno.

Preskakanje opuštanja prije spavanja
Večernja rutina važna je za smirivanje uma i tijela. Ako odmah iz užurbanog dana odemo u krevet bez opuštanja – bilo čitanjem, meditacijom ili toplom kupkom – veća je vjerovatnoća da će san biti isprekidan i nekvalitetan.

Predugo gledanje televizije neposredno prije spavanja

Mnogi smatraju gledanje televizije naveče bezazlenim, no doktori upozoravaju da predugo sjedenje pred ekranom može odgoditi prirodni osjećaj pospanosti. Osim toga, sadržaji koji izazivaju stres ili napetost dodatno otežavaju uspavljivanje.

Uvođenje zdravijih večernjih navika može značajno poboljšati kvalitetu sna i opšte zdravlje, a male promjene često čine najveću razliku, prenosi N1.Dakle, prema raznim stručnjacima, ovo su neke od najštetnijih večernjih navika.

Nastavi čitati

Zdravlje

KAD SRCE PRESKAČE! Šta možete sami da preduzmete?

Preskakanje srca, stručno palpitacije, je pojava ubrzanog lupanja srca. Ono može da bude podstaknuto umorom, stresom, pretjerivanjem u alkoholu, prejedanjem, lijekovima ili pojedinim medicinskim stanjima. Kod žena se mogu javiti i tokom trudnoće ili menopauze. Srećom, postoje razni načini da se palpitacije zaustave skoro odmah čim počnu, ili još bolje, možete ih spriječiti vježbanjem tehnika koje smanjuju stres, ali i promjenom životnih navika.

Koliko je ozbiljno?
Iako preskakanje srca može da bude zabrinjavajuće i simptom ozbiljnijih bolesti, poput nepravilnog rada srca (aritmija) ili pojačane aktivnosti štitne žlijezde, što zahtijeva neodložno liječenje, ono je često i bezopasno.

Preskakanje srca možete primijetiti ako imate jedan od sljedećih simptoma:

Osjećaj lepršavosti u grudima
Prebrzi otkucaji srca
Osjećaj preskakanja otkucaja
Teže pumpanje srca nego inače
Ponekad možete osjetiti lupanje srca u grlu ili vratu, kao i u grudima. Preskakanje srca koje je rijetko i traje samo nekoliko sekundi obično ne zahtijeva posebnu procjenu. Ukoliko imate istoriju srčanih bolesti i imate česte palpitacije koje se pogoršavaju, obavezno razgovarajte sa svojim ljekarom.

Šta činiti?
Za instant pomoć prilikom preskaknja srca progutajte nekoliko gutljaja hladne vode. Niko ne zna tačno zašto ovo pomaže, a jedna od teorija kaže da progutana voda dovodi do toga da jednjak pritisne srce, a to “gurkanje” uravnotežuje ritam. Umjesto toga možete lice poprskati ledenom vodom. Ovaj šok može da bude dovoljan da se postigne isti efekat.

Ako se lepršanje u grudima nastavi, primijenite Valsavin manevar. Stisnite nos, zatvorite usta i pokušajte da izdahnete vazduh. Pošto ne možete – usta i nos su zatvoreni – napregnućete se kao da praznite crijeva. Kratak skok krvnog pritiska, koji se javlja kao rezultat, trebalo bi da pomogne da se ponovo podesi normalan ritam vašeg srca.

Kada je riječ o ishrani, budite umjereni. Jedite dosta ribe bogate omega-3 masnim kiselinama (losos, skuša, sardine) koje su dobre za srce. Izbjegavajte prejedanje kako velika količina krvi ne bi bila preusmjerna iz srca u sistem za varenje. Smanjite unos alkohola i kafe, kao i pušenje. Čak i čokolada može da bude krivac za palpitacije.

Mnoge osobe sa nepravilnim srčanim ritmom imaju nedostatak magnezijuma. Pokušajte, stoga, da jedete više namirnica bogatih ovim mineralom, kao što su integralne žitarice, pasulj i ostale mahunarke, zeleno lisnato povrće i morski plodovi.

Umanjite stres
Ako vam srce preskače prilično je vjerovatno da se za to može okriviti stres. Činite sve što je u vašoj mogućnosti da ga svedete na najmanju moguću mjeru. Pokušajte da se izolujete 30 minuta svakog dana kako biste se opustili i smirili svoj um. Čitajte, slušajte muziku, bavite se nekim hobijem…uostalom, vi najbolje znate šta vas opušta.

Probajte takođe aromaterapiju. Poprskajte nekoliko kapi ulja od lavande na papirnu maramicu i udišite taj divan miris. Možete probati i da utrljate dvije kapi ulja gorke narandže na grudi ili ga u maloj količini dodajte u kupku.

Spavajte najmanje sedam sati svake noći, po potrebi i duže. Obavezno upražnjavajte najmanje 30 minuta aerobnih vježbi tri ili četiri puta nedjeljno – šetanje, trčanje ili tenis su odlične opcije.

Kada postaje alarmantno?
Potražite hitnu ljekarsku pomoć ako je preskakanje srca popraćeno:

Nelagodom ili bolom u grudima
Nesvjesticom
Teškom kratkoćom daha
Teškom vrtoglavicom, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Aktuelno