Na istoku nema značajnih promjena – već nedjeljama traju uglavnom pozicijske borbe u kojima Rusi postepeno potiskuju Ukrajince, ali bez velikog strateškog značaja.

Gubici su i dalje ogromni, s procjenama od oko 1.000 poginulih i ranjenih dnevno.

Ipak, ovakav tempo borbi omogućio je Rusima da ostvare napredak u južnom dijelu Časiv Jara, što je potvrdio ukrajinski vojni izvor Deep State.

Takođe, ruska vojska napreduje ka autoputu Zaporožje – Kurahovo, kao i u nekoliko oblasti južno od Pokrovska. U Donjeckoj oblasti već se vode borbe za autoput Pokrovsk – Konstantinovka, a postoje indicije da su Rusi zauzeli Veliku Novosilku, iako zvanična potvrda još nije stigla.

U međuvremenu, sukobi se rasplamsavaju i u Kurskoj oblasti u Rusiji, gdje, prema izvještajima “New York Timesa” ukrajinske snage odbijaju napade, a sjevernokorejski vojnici koji podržavaju Ruse doživljavaju ogromne gubitke.

Civilno stanovništvo i dalje trpi – u napadu ruske rakete na stambenu zgradu u ukrajinskom pograničnom gradu Sumi poginule su četiri osobe.

Dok traje rat na terenu, Kremlj vodi i intenzivan diplomatsko-propagandni rat. Putin je navodno iznio novi ultimatum: Rusija neće priznati mirovni sporazum ako ga u ime Ukrajine potpiše predsjednik Volodimir Zelenski. Ruski predsjednik ponavlja tvrdnju da Zelenski više nije legitimni lider Ukrajine jer mu je mandat istekao u maju 2024.

Putin navodi da nije protiv Zelenskog kao učesnika u pregovorima, ali insistira da on nema status ravnopravnog sagovornika.

“Ako želi da učestvuje, odrediću ljude koji će voditi te pregovore”, rekao je ruski predsjednik, kojeg međunarodni sud tereti za ratne zločine, piše “Jutarnji list”, prenosi Nova.

Putin je takođe zatražio da Ukrajina poništi dekret Zelenskog kojim se zabranjuju pregovori sa Rusijom, ali i da to ne može učiniti Zelenski, već predsjednik ukrajinskog parlamenta Verhovne Rade.

Ovaj ultimatum Ukrajina smatra neprihvatljivim. Zelenski je odgovorio da Putin “čini sve da produži rat” i da se zapravo plaši pregovora.

“Postoji prilika za postizanje stvarnog mira, ali Putin radi sve da nastavi ubijanje ili da dobije pauzu za pripremu nove invazije”, rekao je Zelenski.

Prema analizi Instituta za proučavanje rata (ISW) iz Vašingtona, Putinova strategija pobjede oslanja se na uvjerenje da će Zapad napustiti Ukrajinu.

Putinova namjera je da američkog predsjednika Donalda Trampa uvede u bilateralne pregovore koji bi isključili Ukrajinu i time nametnuo Kremlju povoljan pregovarački okvir.

ISW upozorava da bi ovakav scenario omogućio Rusiji da legitimizuje svoju propagandu o “nelegitimnosti” ukrajinske vlade.

Dok traje rat u Ukrajini, u ovoj zemlji rastu i unutrašnji politički sukobi. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko uputio je oštar apel Zelenskom, optužujući novog šefa gradske vojne administracije Timura Tkačenka da prekoračuje ovlašćenja i pokušava da destabilizuje lokalne vlasti.

“Dok ste vi, kao vrhovni komandant, fokusirani na rat i zaštitu Ukrajine, ljudi iz vašeg kruga bave se političkim intrigama”, poručio je Kličko.

On tvrdi da se u Kijevu “pokušava narušiti ravnoteža vlasti i uništiti lokalna samouprava”, kao i da novi šef vojne uprave blokira rješavanje ključnih ekonomskih pitanja.

Uz rastuće političke tenzije, Nacionalni antikorupcioni biro Ukrajine (NABU) pokrenuo je istragu protiv ministra odbrane Rustema Umerova zbog odluke da ne produži ugovor s direktorkom Agencije za odbrambenu nabavku (DPA), Marinom Bezrukovom.

DPA je formirana 2022. godine kao odgovor na korupcijske skandale u Ministarstvu odbrane, s ciljem povećanja transparentnosti u nabavci oružja za ukrajinsku vojsku. Umerov je obrazložio smjenu tvrdnjom da se Agencija više bavi “političkim igrama” nego pravovremenim snabdijevanjem vojske.

“Kupovina oružja se pretvorila u Amazon”, izjavio je Umerov, aludirajući na to da je transparentnost nabavke postala pretjerana u uslovima ratne krize.
Nezavisne

Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u Njemačkoj je u januaru blago porasla sa decembarskih 6,1 odsto na 6,2 odsto, pošto slabost najveće evropske privrede polako uzima danak na tržištu rada.

Njemački Savezni zavod za zapošljavanje je danas saopštio da je prema sezonski prilagođenim podacima broj nezaposlenih mjesečno porastao za 11.000 na 2,88 miliona.

Analitičari koje je anketirao Rojters očekivali su da će ta cifra porasti za 14.000.

“Nezaposlenost i nedovoljna zaposlenost su značajno porasli početkom godine, kao što je uobičajeno za ovaj mjesec”, rekla je direktorka Saveznog zavoda za zapošljavanje Andrea Nales.

Zbog slabih ekonomskih izgleda, očekuje se da će broj nezaposlenih u Njemačkoj nastaviti da raste ove godine i na početku 2025. premašiti brojku od tri miliona, prvi put nakon deset godina.

Skoro sve grane industrije u Njemačkoj žele da smanje broj zaposlenih, pokazao je juče objavljeni izvještaj Instituta za ekonomska istraživanja IFO za januar.

Situacija na njemačkom tržištu rada je i dalje napeta, prokomentarisao je rukovodilac istraživanja IFO Klaus Volrabe.

U januaru je u Njemačkoj otvoreno 632.000 radnih mjesta, za 66.000 manje nego prije godinu dana, što ukazuje na usporavanje potražnje za radnom snagom, navodi se na veb stranici Saveznog zavoda za zapošljavanje, prenosi Tanjug.