Papa Lav XIV u svojoj enciklici Magnifica Humanitas (“Veličanstvena čovječnost”) poziva društvo i razvijače vještačke inteligencije da uspostave “zajedničke standarde socijalne pravde” kako bi vještačka inteligencija poštovala ljudsko dostojanstvo i služila opštem dobru.

Vještačka inteligencija nije moralno neutralan alat, nije važno samo kako se koristi, nego i kako je oblikovana, piše papa Lav u dokumentu čiji je puni naslov: “Magnifica Humanitas: O zaštiti ljudske osobe u dobu vještačke inteligencije”, piše EWTN.

Služe li tehnologije zaista čovječanstvu ili ga podvrgavaju

Papa upozorava da “moralnija vještačka inteligencija nije dovoljna ako tu moralnost određuje nekolicina… Kao i kod svake velike tehnološke promjene, vještačka inteligencija ima tendenciju da jača moć onih koji već posjeduju ekonomske resurse, stručnost i pristup podacima”.

Prva enciklika Lava XIV obuhvata širok raspon društvenih pitanja, s posebnim naglaskom na uticaj vještačke inteligencije na obrazovanje, ekonomiju, nezaposlenost, rad, razvoj mladih, trgovinu ljudima i rat.

Smjernice za donošenje odluka

Kao smjernice za donošenje odluka i “kriterijume za procjenu služe li tehnologije zaista čovječanstvu ili ga podvrgavaju”, papa predlaže načela katoličke socijalne nauke: dostojanstvo osobe, opšte dobro, univerzalnu namjenu dobara, supsidijarnost, solidarnost i pravdu.

Lav preuzima izraz “tehnokratska paradigma” iz enciklike Laudato Si’ pape Franje iz 2015. godine, u kojoj je, kako navodi, Franjo kritikovao paradigmu “koja nastoji sve svesti na objekat kojim treba ovladati”.

Očuvanje ljudskosti

U toj anti-humanističkoj viziji, nastavlja papa, “punina života poistovjećuje se s posjedovanjem sve više, smanjenjem slabosti, uklanjanjem nesigurnosti i uspostavljanjem potpune kontrole. Kada efikasnost postane krajnje mjerilo vrijednosti, ljudi dolaze u iskušenje da sami sebe posmatraju kao projekat koji treba optimizovati, a ne kao osobe pozvane na odnos i zajedništvo.”

Centralno pitanje, prema papi, jeste očuvanje naše ljudskosti, a to je nešto u čemu bi svi trebalo da učestvuju u traženju odgovora.

Povezana vijest:

Oči svijeta uprte u Vatikan: Papa Lav XIV danas pravi presedan

Pritom se poziva na jednog od svojih duhovnih uzora, svetog Avgustina iz Hipona, citirajući njegovo djelo De Civitate Dei (“O Božjoj državi”): “Dva su grada izgradile dvije ljubavi: zemaljski grad, ljubav prema sebi sve do prezira prema Bogu; nebeski grad, ljubav prema Bogu sve do prezira prema sebi.” Kao i kroz istoriju, zaključuje papa, te se dvije ljubavi i danas bore za prevlast u ljudskim srcima.

Od socijalnog nauka Crkve do borbe za moć

Papa poručuje da čovječanstvo mora odlučiti hoće li tehnologiju koristiti za dominaciju ili za izgradnju pravednijeg i solidarnijeg društva.

Kritikuje transhumanističke ideje koje čovjeka svode na projekat optimizacije te zagovara hrišćanski humanizam u kojem je osoba pozvana na ljubav, zajedništvo i nadilaženje sebe kroz odnos s drugima.

Veliki dio enciklike posvećen je i ratu. Papa upozorava da svijet klizi prema “nasilnoj kulturi moći”, uz obnovu ratova, trku u razvoju sve moćnijih tehnologija i slabljenje međunarodnih etičkih normi. Smatra da je teorija “pravednog rata” zastarjela te poziva na dijalog, diplomatiju i oprost kao puteve rješavanja sukoba.

Citirao Tolkina

U svojoj enciklici (paragraf 213) papa citira Tolkienovog Gospodara prstenova.

Navodi kako je “katolički autor dvadesetog vijeka J.R.R. Tolkien, riječima jednog od protagonista svojih romana, opisao našu odgovornost na sljedeći način: ‘Naša zadaća nije da ovladamo svim mijenama svijeta, nego da učinimo ono što je u našoj moći za dobrobit vremena u kojem živimo, iskorjenjujući zlo na poljima koja poznajemo, kako bi oni koji dolaze nakon nas imali čistu zemlju za obrađivanje.'”

Izgradnja civilizacije ljubavi

“Civilizacija ljubavi neće nastati iz jednog jedinog ili spektakularnog čina, nego iz ukupnosti malih i postojanih djela vjernosti koja služe kao brana dehumanizaciji. Zato je vrijedno zastati i promisliti o nekim aspektima načina na koji svako od nas, na svoj način, može sarađivati u izgradnji civilizacije ljubavi. Ne pretendujući da iscrpim ovu temu, želio bih predložiti pet puteva prema svakodnevnoj i javnoj odgovornosti: potrebu za razoružavanjem riječi, izgradnju mira kroz pravdu, prihvatanje perspektive žrtava, njegovanje zdravog realizma te obnovu dijaloga i multilateralizma”, naveo je papa Lav u enciklici.

Enciklika se završava optimističnom porukom da je moguće graditi “civilizaciju ljubavi”, mira i suživota.

Cene nafte na svetskim tržištima niže su danas za blizu šest odsto, pa se međunarodno referentni Brent kretao na oko 98 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI na nivou od 91 dolar po barelu.

Do pada je došlo nakon što je porastao optimizam da bi Sjedinjene Američke Države i Iran uskoro mogli da postignu sporazum o okončanju sukoba i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, preneo je Trejding ekonomiks.

Međutim, zvaničnici obe strane upozoravaju da ključna pitanja još uvek nisu rešena.

Američki predsednik Donald Trump izjavio je da će sporazum sa Iranom “ili biti značajan ili ga neće biti”, dok je iransko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo da je postignut napredak u pregovorima, ali da konačni dogovor još nije blizu.

Tržišta su dodatno ohrabrili podaci koji ukazuju na postepenu normalizaciju pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, jednog od najvažnijih svetskih energetskih koridora.

Prema podacima o praćenju brodova, nekoliko tankera za transport tečnog prirodnog gasa poslednjih dana prošlo je kroz moreuz bez većih poremećaja, što je doprinelo smanjenju bojazni investitora zbog mogućeg prekida snabdevanja energentima.

(Tanjug)

Vojska SAD saopštila je da je izvela nove napade na jugu Irana i da su na meti bili raketni sistemi i čamci koji su pokušavali da postave mine.

Američka Centralna komanda saopštila je da su napadi izvedeni u samoodbrani i da su izvedeni kako bi se “zaštitile trupe od prijetnje iranskih snaga”.

Meta napada područje kod Bandar Abasa
Portparol Centralne komande, kapetan Tim Hokins rekao je da američka vojska nastavlja “da brani naše trupe uz istovremeno pokazivanje uzdržanosti tokom aktuelnog primirja”.

Napadi dolaze u trenutku kada je portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Bakai izjavio da je postignut određeni napredak u pregovorima sa SAD, ali da sporazum o okončanju sukoba “nije na pomolu”.

Hokins je rekao da su napadi bili usmjereni na područje u blizini Bandar Abasa, lučkog grada na jugu zemlje i sjedišta iranske mornaričke baze koja se nalazi na Ormuskom moreuzu, prenio je New York Times.

Iranski državni mediji ranije su javili da lokalne vlasti u Bandar Abasu istražuju eksplozije koje su se čule u tom području.

Pregovori SAD i Irana i dalje neizvjesni
Iran se za sada nije oglasio povodom najnovijih američkih napada. Nije jasno kakav bi uticaj oni mogli imati na eventualni mirovni sporazum između SAD i Irana.

Podsjetimo, predsjednik SAD Donald Tramp je tokom vikenda nagovijestio da su strane blizu dogovora, ali je kasnije rekao da je naložio pregovaračima “da ne žure” sa sporazumom.

Američki državni sekretar Marko Rubio takođe je izjavio da bi dogovor možda mogao biti postignut u ponedjeljak.

Međutim, Bakai je rekao da je tačno da se došlo do zaključka o velikom dijelu pitanja o kojima se razgovara.

“Ali reći da to znači da je potpisivanje sporazuma neizbiježno – niko ne može iznijeti takvu tvrdnju”, rekao je Bakei.

Šta uključuje mogući sporazum između Vašingtona i Teherana
Memorandum o razumijevanju o kojem se pregovara navodno uključuje produženje primirja za 60 dana, ponovno otvaranje Ormuskog moreuza i plan za nastavak pregovora o iranskom nuklearnom programu.

CBS News objavio je da američke obajveštajne službe vjeruju da se iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei – koji je povrijeđen u izraelskom napadu prvog dana rata, u kojem je ubijen njegov otac Ali Hamnei – krije na nepoznatoj lokaciji, što otežava komunikaciju sa njegovim izaslanicima i usporava pregovore sa SAD.

Prema američkim medijima, razgovori neće odmah dovesti do konačnog rješenja. Sporna pitanja će vjerovatno biti predmet kasnijih pregovora, uključujući detalje o ukidanju sankcija Iranu, oslobađanju zamrznutih iranskih sredstava i američke zahtijeve da Iran ograniči svoje nuklearne ambicije.

Vjeruje se da je Iran na početku rata imao oko 440 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto čistoće – što je samo mali korak do daljeg obogaćivanja do nivoa od 90 odsto potrebnog za proizvodnju nuklearnog oružja, što bi teoretski omogućilo pravljenje atomske bombe.

Donald Tramp je u ponedjeljak uveče rekao da će obogaćeni uranijum ili biti “odmah” predat SAD ili, “po mogućstvu, u saradnji i koordinaciji sa Islamskom Republikom Iran, uništen na licu mjesta”.

Uprkos umanjivanju značaja mogućeg proboja od strane visokih zvaničnika, iranski glavni pregovarač i ministar spoljnih poslova boravili su u Dohi na razgovorima sa premijerom Katara o mogućem sporazumu sa SAD, prenosi Reuters.

Američke i iranske snage poštuju primirje od 8. aprila. Iran je zadržao kontrolu nad plovidbom kroz Ormuski moreuz, dok je američka mornarica nastojala da blokira iranske luke.

SAD i Izrael pokrenuli su napade na Iran 28. februara. Iran je odgovorio napadima na Izrael i države saveznice SAD u Persijskom zalivu i praktično zatvorio Ormuski moreuz. Taj potez izazvao je nagli rast cijena nafte širom svijeta.