Connect with us

Politika

TUŽILAC “ZNATE LI KO CE SADA VRATITI KREDIT”? Šta je Višković rekao na suđenju Džombiću

Svjedočenjem Radovana Viškovića premijera Republike Srpske, Zorana Stevanovića, gradonačelnika Zvornika i Mile Matića, predsjednika Uprave „Alumine“ danas je u banjalučkom Okružnom sudu nastavljeno suđenje bivšem premijeru Republike Srpske Aleksandru Džombiću optuženom za zloupotrebu službenog položaja u slučaju nezakonitog odobravanja kredita od 19,4 miliona KM firmi „Energolinija“ iz Zvornika.

Odmah mi je bilo jasno da kredit IRB RS nije utrošen namjenski, jer je bio završen samo jedan kotao, ali ne i drugi koji je završila „Alumina“, izjavio je svjedok Mile Matić, predsjednik Uprave „Alumine“.

On je odgovarajući na pitanja republičkog javnog tužioca Radenka Jankovića istakao da je nenamjensko trošenje sredstava iz višemilionskog kredita utvrdila i kontrola iz IRB-a.

Isplaćeno je oko 6 miliona maraka, ali je isplata prestala nakon što je „Alumina“ tužila i dobila IRB.

„Dokazali smo na sudu da je jemac, odnosno „Alumina“ bila prevarena“, naveo je Matić.

Dodao je da je „Alumina“ imala namjeru da preuzme sva dugovanja koja je imala „Energolinija“.

„Nije mi poznato zašto su propali pregovori sa Vladom Srpske“, izjavio je Matić dodavši kako je „Alumina“ mogla vraćati kompletan iznos kredita.

Predsjednik Uprave „Alumine“ istakao je da su bivši vlasnici iz Litvanije ostali dužni ovoj zvorničkoj firmi više od 122 miliona maraka.

Odgovarajući na pitanja odbrane čiji je bio svjedok, Matić je istakao da je rekonstrukcija „Energolinije“ bila smislena, da bi fabrika za koju je vezano više od 1.000 kooperanata mogla preživjeti.

O pozitivnim aspektima kreditiranja „Energolinije“ svjedočili su Višković i Stevanović.

Aktuelni premijer Srpske Višković, odgovarajući na pitanja odbrane, podsjetio je da je 2012. godine bio izvršni direktor Sektora za saobraćaj u firmi „Boksit“ iz Milića koja je bila, a i danas je u neraskidivim poslovnim vezama sa „Aluminom“.

Višković je rekao da su bivši vlasnici Litvanci iz samo njima znanih razloga podijelili „Birač“ na nekoliko firmi koje ne mogu funkcionisati jedna bez druge.

„Poznato mi je plasiranje kredita IRB-a firmi „Energolinija“. U to vrijeme postojala je ozbiljna prijetnja da cijela fabrika stane sa radom zbog visoke cijene gasa, a izgradnja vertikalnih peći na ugalj spasila je kompaniju „Birač“. U kompaniji je tada bilo zaposleno nešto manje od 1.500 radnika sa stotinama drugih uvezanih firmi i hiljadama radnika i članova njihovih porodica. „Alumina“ je danas najveće strateško preduzeće u Srpskoj koje ima najveći izvoz u BiH“, objasnio je Višković dodavši kako je menadžment „Alumine“ svojim znanjem sačuvao firmu od propadanja.

Odgovarajući na pitanja republičkog javnog tužioca Radenka Jankovića, predsjednik Vlade RS je potvrdio da je „Alumina“ vraćala kredit „Energolinije“ do 2017. godine kada je otvoren stečaj.

Janković: Znate li ko će sada vratiti kredit?

Višković: Ne znam.

Janković: Znači ostaće nevraćen?

Višković: Nisam siguran.

Milioni za gas

Gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović takođe je svjedočio na poziv optuženog Džombića.

Stevanović se prisjetio kritičnog perioda uočio odobravanja spornog kredita „Energoliniji“ rekavši kako su mjesečne fakture za gas iznosile oko 7 miliona.

„Inženjeri „Alumine“ su izračunali da bi rekonstrukcija peći na ugalj smanjila mjesečne troškove za oko tri i po miliona maraka“, rekao je Stevanović dodavši kako je zbog svega pisao pismo Vladi Republike Srpske tražeći podršku.

Odgovarajući na pitanja tužioca Jankovića, gradonačelnik Zvornika je rekao da ne zna kakva je bila finansijska situacija u firmi „Energolinija“.

Janković: Da li znate da li je čitav kredit upotrebljen za investiticiju?

Stevanović: Ne znam, vjerovatno jeste.

Džombića optužnica Tužilaštva Republike Srpske tereti da je zloupotrebu službenog položaja izvršio na način da je tokom 2012. godine tada prezaduženoj firmi “Energolinija” iz Zvornika omogućio dobijanje kredita od IRB RS u iznosu od 19,4 miliona KM koji nikada nije vraćen.

„Nakon što je 10. novembra 2011. godine kreditni odbor IRB Republike Srpske donio odluku kojom se odbija zahtjev za kredit „Energoliniji“ d.o.o. Zvornik zbog prezaduženosti i obaveza u iznosu od 35 miliona KM, optuženi je pozvao tadašnjeg direktora IRB RS Milenka Pavlovića i rekao mu da zahtjev za kredit treba odobriti. Pavlović je to odbio i podnio je ostavku. Novi zahtjev za odobravanje kredita “Energolinija” je dostavila 18. januara 2012. godine, a optuženi Džombić je zatražio da se on ponovo obradi“, navodi se u optužnici Republičkog javnog tužilaštva.

Tužilaštvo smatra da je Džombić bio svjestan da “Energolinija” neće moći vraćati kredit.

Od ukupnog iznosa kredita, 10, 6 miliona KM upotrebljeno je za investicije, dok je ostatak novca različitim transakcijama izvučen iz BiH, odnosno RS.

Srpskainfo

Related Topics:

Politika

Čović VJEČITI OPTIMISTA “Uvjeren sam u pozitivan signal iz Brisela!”

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović sa zvaničnicima svih nivoa vlasti i članovima ove stranke prisustvuje dvodnevnoj klauzuri u Neumu, gdje su teme i aktuelna situacija u BiH i evropske integracije. Čović je prvi, uoči sjednice Savjeta ministara BiH, najavio usvajanje Reformske agende. Za “Dnevni avaz” kaže da je imao garancije da će dokument dobiti podršku.

– Napravili smo dobar i ozbiljan iskorak, ali trebaće detaljno analizirati zašto se dovodimo u ovakvu situaciju da nas bilo ko može ucjenjivati. U biti, ništa bitno nije promijenjeno od onoga što smo imali kao osnovu, da bi se s ovako bitnom temom spekulisalo danima i mjesecima, pa da nas neko optereti i s gubitkom od stotinjak miliona evra iz planiranih sredstava koji mogu značajno doprinijeti BiH – kazao nam je Čović.

Posjeta Fon der Lajen

Zadovoljan je i smatra da najviše zasluga ima predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

– Dodatno nam čini zadovoljstvo što iduće sedmice u BiH dolazi šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Ipak se može kazati da pravimo mali iskorak, izlazimo iz jedne krize i uvjeren sam da ćemo vrlo brzo krenuti i na dva preostala reformska zakona – o Sudu BiH i VSTV-u BiH, koji su i dalje visoki prioritet za HDZ BiH – dodaje Čović.

Uvjeren je da će iz Brisela stići pozitivan signal, ali upozorava da „više nismo vjerodostojni i dosljedni, jer davno smo obećali da ćemo završiti ove stvari“.

– Bojim se da smo tek malo otvorili vrata kod prijatelja u Briselu koji imaju vremena da se bave s BiH, jer se evidentno bave drugim temama, sigurnosnom i svakom drugom ugrozom kad je u pitanju Evropa – kaže Čović.

Naglašava da su dva zakona prioriteti na evropskom putu.

– Pregovarača usvaja samo Savjet ministara BiH, pa očekujem da taj dio neće biti problem. On nije striktna obaveza, jer su oni tražili neka prelazna rješenja što se tiče privremenog pregovarača. Bitno je u ovom trenutku usvojiti dva zakona i onda ne vidim prepreke da dobijemo i pregovarača, odnosno da Savjet ministara donese i tu odluku. Pokušaćemo do 15.-20. oktobra usvojiti i budžet i odmah pokrenuti proceduru za narednu godinu – naglašava Čović.

Sastanci sa svima

Ništa se pretjerano neće mijenjati kad je u pitanju struktura vlasti, ali bi se trebali promijeniti odnosi, kaže Čović, nakon razgovora s predstavnicima svih stranaka. Očekuje da prvi ciklus razgovora bude završen u narednih 15-ak dana, a ocjenjuje ih kao vrlo dobre.

– Konkretno razgovaramo i to daje šansu da možemo malo drugačije razumjeti vrijeme ispred sebe. U godini dana koju imamo do idućih izbora, ne smijemo izgubiti osnovni cilj, a to su mir i stabilnost. Mir smo očuvali, unutrašnja stabilnost, zbog nepovjerenja, takva je kakva jeste, ali ni evropski put ne smije nestati s našeg popisa prioriteta. Čini mi se da su sve stranke spremne to podržati, kako opozicijske, na razini BiH, tako i one koje formalno jesu vlast – ističe Čović.

Komentarišući stavove SNSD-a i Milorada Dodika, kada je o presudi Suda BiH ili prijevremenim izborima riječ, Čović kaže da smo nepotrebno izgubili godinu.

– Imali smo vrlo jasan stav u komunikaciji s kolegama iz Republike Srpske i gospodinom Dodikom, ali i u javnom nastupu – odluke sudova se moraju poštivati, bez obzira šta o njima mislili i šta mislili uopšte o nezavisnosti pravosuđa. Anarhije ne smije biti. Dobro je da su u konačnici prijatelji iz Republike Srpske razumjeli da taj proces treba ići dalje, da će se izbori morati održati, pa ćemo vidjeti šta stanovnici Srpske misle i kakva je popularnost pojedinaca koji izlaze na izbore – zaključuje predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Nastavi čitati

Politika

“BESMISLENO JE!” Bodiroga komentarisao održavanje referenduma i SNSD nove planove

Održavanje referenduma i referendumsko pitanje je besmisleno iz nekoliko razloga, naveo je šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS, Ognjen Bodiroga.

Prvi razlog je, smatra on, zato što je Milorad Dodik prihvatio presudu Suda BiH jer je kaznu od godinu dana zatvora zamijenio novčanom.

Dugi razlog je dodaje Bodiroga, što Sud BiH nije Dejtonska kategorija, ali SNSD je sa hrvatskim i bošnjačkim partijama osnovao Sud BiH tako što je u Parlamentarnoj skupštini BiH potvrdio nametnuti Zakon o Sudu BiH od strane visokog predstavnika.

– Krajem juna 2002. i početkom jula 2002. godine SNSD je glasao i u Domu naroda i u Predstavničkom domu za osnivanje Suda BiH. SDS ni u jednom od ova dva doma nije glasao za osnivanje Suda BiH.

Sviđalo se to nama ili ne, zahvaljujući SNSD-u, od tog momenta Sud BiH postao sastavni dio Ustava BiH i osudio je npr.pripadnike Vojske Republike Srpske na preko 2 000 godine zatvora”, istakao je Bodiroga i dodao:

– I na kraju, sam CIK je opet formirao SNSD 2001. godine sa bošnjačkim i hrvatskim političkim partijama, SDS nije u tome učestvovao.”

Bodiroga je naglasio i to da će sam referendum koštati građane Republike Srpske nekoliko miliona maraka.

Nastavi čitati

Politika

PESKOV UPOZORAVA! “Situacija u BiH NAPETA, ključno riješiti pitanje NJEMAČKOG DRŽAVLJANINA”

Rusija će iskoristiti svoje predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN da pokrene pitanje povratka slovu Dejtonskog sporazuma, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov i dodao da mora biti riješeno i pitanje njemačkog državljanina /Kristijana Šmita/.

“Smatramo da je situacija i dalje veoma napeta u BiH…Situacija sa Republikom Srpskom je veoma napeta… Pitanje tog državljanina NJemačke, mora biti riješeno. Da li je potreban? Jasno je da nije”, rekao je Peskov za RT Balkan.

On je istakao da je poterbno vratiti se slovu Dejtonskog sporazum. “Rusija će iskoristiti svoje predsjedavanje da se ovo osigura. Sa zapadnjacima je teško raditi, ali daćemo sve od sebe”, rekao je Peskov.

Nastavi čitati

Aktuelno