Connect with us

Politika

SATLER: Željeli smo domaće rješenje, žao mi je što je Šmit morao nametnuti odluku

Prošle sedmice je saopšteno kako je Evropska komisija za Bosnu i Hercegovinu uslovno preporučila status kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Tada je šef Delegacije EU u BiH čestitao građanima, dok je čestitka za političare izostala. Zašto, ali i zašto nije bilo ni pozdrava za Šmitovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, kao i o tome šta misli o ovakvim potezima u izbornom danu, odgovorio je za N1 Johan Satler (Johann Sattler), šef Delegacije EU.

Ovo je signal EU prema BiH koji dolazi u jako dobro vrijeme, podcrtao je na početku razgovora Satler, govoreći o preporuci za kandidatski status.

– To je prekrasan signal koji građanima govori da stojimo rame uz rame. EU je vrlo ozbiljna kada je riječ o članstvu, ipak zadnja riječ će biti na državama članicama, održat će se sastanak Vijeća EU vjerovatno u decembru ove godine – rekao je o daljnjim koracima.

No, zanimljivo je da je ova preporuka došla nakon prilično lošeg izvještaja EK, nije li to kontradiktorno, pitali su. Satler je, stoga, pojasnio šta je sve ušlo u obzir pri donošenju odluke.

Prvo se odnosi na ono što je zemlja učinila. Tu se cijenilo nekih pet, šest stvari, naveo je Satler, poput rješavanja pitanja izbora u Mostaru, Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, napredak kada je riječ o javnim nabavkama…

Drugo razmatranje koje je ušlo u odluku jeste geopolitička situacija nastala agresijom na Ukrajinu. Treći razlog jeste da je preporuka zapravo zadatak za sve one koji će tek preuzeti vlast nakon održanih općih izbora. Satler tvrdi da je odluka nastala kao mješavina sva tri pomenuta aspekta.

Sredina decembra bit će izuzetno važna, naglasio je, pozivajući sve ministre na intenzivan rad, napominjući da se na njihovom stolu nalaze dvije izuzetno važne stavke: EUROPOL i Zakon o sprječavanju sukoba interesa.

– Ono što je dobro kod ove preporuke jeste što se radi o preporuci bez ikakvih dodatnih uslova. 27 zemalja članica će razgovarati u decembru i ako bude pozitivna njihova odluka, dobit ćete kandidatski status – podsjetio je.

Ipak, podcrtao je, BiH od dobijanja kandidatskog statusa do otvaranja pregovora sa EU mora ispuniti onih 14 prioriteta Evropske komisije, za šta i Satler priznaje da će vjerovatno potrajati barem nekoliko godina.

Odgovor na Dodikovu reakciju

Satler je za N1 odgovorio i na reakciju Milorada Dodika (SNSD) na preporuku kandidatskog statusa, kada je, podsjetimo, napisao kako je ona povezana sa ukidanjem funkcije visokog predstavnika.

– Nema nikakve poveznice. Ovdje je na snazi dejtonska struktura, sa civilnim nadzorom visokog predstavnika. Nije ni tajna da EU želi da vidi manje supervizije, jer ako želite u EU morate imati potpuni suverenitet i donositi vlastite odluke – naglasio je Satler.

Sasvim logički se nametnulo i naredno pitanje za Satlera – da li podržava Šmitovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, ili to samo “prima k znanju”, kako je stajalo u njegovom saopštenju nakon Šmitova poteza.

– Pravila za održavanje izbora su izuzetno važna za svaku zemlju, naročito za BiH, gdje ljudi gube povjerenje i gdje je izborni zakon suprotan presudama Suda u Strazburu. Mi smo posljednju godinu sa američkim prijateljima radili na postizanju rješenja, željeli smo domaće rješenje, ali nije bilo hrabrosti među domaćim političarima. Žao mi je da je visoki predstavnik morao pribjeći sredstvu nametanja. Kada je u pitanju suština, većina nametnutih pitanja su bila predmet pregovora. Političari su itekako bili upoznati sa odredbama važnim za funkcionisanje Federacije BiH – rekao je.

Šta misli o momentu nametanja Šmitove odluke

Zanimalo ih je i šta misli o trenutku nametanja odluka – u izbornoj noći, iako bi, da je do toga došlo ranije, politički subjekti vjerovatno drugačije uredili izborne liste.

– Da li je fer od političara da ne mogu riješiti pitanja koja su stavljena pred njih. Momenat nije bio idealan, možda bi bilo bolje da je urađeno dan prije izbora, ali političari su ti koji nisu mogli postići sporazum kroz brojne runde pregovora – odgovorio je.

Pojedini zvaničnici iz susjedne Hrvatske su Šmitove odluke vidjeli kao uspjeh diplomatije premijera Andreja Plenkovića.

Satler podcrtava da nema dokaza da je Hrvatska i tamošnji HDZ uticao na Šmita, iako je, podsjetimo, Vlada Republike Hrvatske na Twitter nalogu napisala da su sa visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini dogovarali izmjene Izbornog zakona BiH.

– Bio bih iznenađen, a evo i zašto. Kada se priključite EU, desi se nešto prelijepo. Izgubite dio svog suvereniteta ali dobijete nešto drugo, udružite svoje resurse a političke odluke se donose zajednički. Iluzorno je da jedna zemlja može dominirati po bilo kojem pitanju. Ni velike zemlje članice ne mogu dominirati po pitanju vanjske politike. Tamo ima malih zemalja i onih koje još nisu shvatile da su male – tvrdi šef Delegacije EU u BiH.

Za kraj je upozorio kako države članice EU ne žele da gledaju kako se vlast u jednoj zemlji formira predugo, te da nema razloga za takvo što. Evropa sada gleda prema ovamo, poručio je, naglašavajući da bi vlade trebale biti formirane do kraja godine. Priznaje da Šmitove uredbe nisu stoposto efikasne u sprječavanju neformiranja federalne vlade, ali tvrdi da će spomenute mjere imati dugoročan učinak.

Related Topics:

Politika

ŠUME UMJESTO PROFITA PRAVE DUGOVE: Kresojević pita ko će vratiti 82 miliona KM

Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao novo zaduženje „Šuma Srpske“, poručivši da javno preduzeće koje raspolaže ogromnim prirodnim bogatstvom umjesto da puni budžet – sve više zavisi od kredita.

„U ‘Šumama Srpske’ najbrže rastu kamate! Umjesto da šume pune budžet, rukovodstvo puni džepove bankama“, poručio je Kresojević.

Kako navodi, „Šume Srpske“ planiraju novi kredit od 55 miliona KM uz kamatnu stopu od 8,8 odsto, zbog čega bi ukupna obaveza prema banci trebalo da naraste na oko 82 miliona KM.

Od 55 miliona kredita, čak 40 miliona ide na stare dugove

Prema Kresojevićevim navodima, najveći dio novog zaduženja neće biti iskorišten za razvoj i nova ulaganja, već za saniranje ranijih obaveza.

„Od tog novca, čak 40 miliona KM ide na vraćanje starih dugova“, istakao je narodni poslanik.

Takva struktura zaduženja, smatra Kresojević, otvara pitanje kako je javno preduzeće koje raspolaže jednim od najvrjednijih prirodnih resursa Republike Srpske došlo u situaciju da nove kredite koristi za vraćanje starih dugova.

„Šume su nam ostavili preci, a potomcima ostavljaju dugove“

Kresojević je posebno kritikovao način upravljanja „Šumama Srpske“, koristeći izrazito oštar ton.

„Jedan čovjek je svojevremeno rekao da u ‘Šumama Srpske’ djeluje ‘organizovana banda’. Izgleda da je ta ‘banda’ ostavila tolike dugove da će ih i šume naših unuka otplaćivati“, poručio je.

Dodao je:

„Šume su nam ostavili preci, a ovo rukovodstvo potomcima ostavlja dugove!“

Prema njegovoj ocjeni, paradoks je u tome što preduzeće koje bi trebalo da ostvaruje prihod od prirodnog bogatstva sve više novca mora tražiti od banaka.

„Umjesto da od šuma živimo, došli smo dotle da šume moraju da žive na kredit“, naveo je Kresojević.

Zašto se proziva samo direktor iz SP-a?

Kresojević je otvorio i pitanje političke odgovornosti za stanje u „Šumama Srpske“, posebno zbog činjenice da se u javnosti najviše proziva aktuelni direktor Blaško Kaurin, kadar Socijalističke partije.

„Posebno je zanimljivo da ATV direktora ‘Šuma Srpske’ iz Socijalističke partije naziva ‘grobarom’, a odgovornosti kadrova SNSD-a nema?“, upitao je Kresojević.

Njegova poruka tako ide i šire od samog kredita – prema pitanju ko je godinama donosio odluke u ovom javnom preduzeću i ko bi trebalo da snosi političku odgovornost za nagomilane obaveze.

Javno preduzeće sa ogromnim prirodnim resursom sada se zadužuje da bi vraćalo stare dugove, dok će konačni račun, kroz nove obaveze i kamate, na kraju plaćati građani Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

IZBORNA MAGIJA?! CIK naredio hitno ručno brojanje na 246 biračkih mjesta! U kutijama više listića nego birača!

Centralna izborna komisija (CIK) BiH naredila je Glavnom centru za brojanje da ručno prebroji glasačke listiće na 246 biračkih mjesta, na kojima je utvrđeno da je broj listića za više od dva posto veći od broja birača koji su glasali.

Uočene razlike
Naredba je donesena danas na 78. sjednici CIK-a BiH. Glavni centar za brojanje treba utvrditi tačan odziv birača na tim biračkim mjestima i ponovo utvrditi rezultate glasanja.

Razlike između broja glasačkih listića i broja birača uočene su u izvještajima iz informacionog sistema, saopćeno je iz CIK-a BiH.

Kako su pojasnili, odluka je donesena nakon što je Komisija, u okviru redovne kontrole i obrade izbornog materijala, analizirala rezultate dobijene elektronskim putem, odnosno skeniranjem glasačkih listića.

Brojanje u Zetri
Kontrolno ručno brojanje obuhvatiće različite izborne nivoe, a spisak biračkih mjesta sastavni je dio naredbe.

Brojanje će biti provedeno u Glavnom centru za brojanje u Zetri, dok će dinamiku brojanja utvrditi direktor ove institucije, prenosi Avaz

Nastavi čitati

Politika

Vučkovac o poskupljenju struje “NISU SE NI OSUŠILI IZBORNI PLAKATI, a već stiže drastična naplata!”

Najava da bi cijena električne energije i mrežarine u Republici Srpskoj mogla porasti za čak 50 odsto izazvala je oštre reakcije javnosti i političkih aktera. Upozorenja da se ceh predizbornih obećanja, kupovine socijalnog mira i višegodišnjeg urušavanja strateških javnih preduzeća ponovo prebacuje na teret domaćinstava postaju sve glasnija.

Predsjednik Gradskog odbora PSS Prijedor Svetozar Vučkovac poručio je da je ovakav potez vlasti jasan dokaz obmane birača i potpunog odsustva odgovornosti za stanje u elektroenergetskom sektoru.

– Izbori su prošli, a sada stiže naplata! Nisu se ni osušili plakati iz predizborne kampanje, a građanima Republike Srpske već se najavljuje novi brutalan udar na kućne budžete kroz zahtjev za poskupljenje električne energije od čak 50 odsto. Prije izbora slušali smo obećanja i bajke o stabilnosti i boljem životu, a poslije izbora dočekali su nas veći računi i nova poskupljenja. Dok su se pojedini borili da kupe još jedan glas, niko narodu nije govorio koliko će ga koštati njihov ostanak na vlasti – istakao je Vučkovac.

On naglašava da dugogodišnje ignorisanje problema i nedomaćinsko poslovanje u Elektroprivredi Republike Srpske sada dolaze na naplatu preko leđa onih koji najmanje imaju.

– Godinama slušamo priče o energetskoj stabilnosti, a danas imamo situaciju da rudnik i termoelektrana u Ugljeviku, jedan od najvažnijih energetskih kapaciteta Republike Srpske, grcaju u ozbiljnim problemima. Konstantno se uništava elektroenergetski sektor, a sada bi svoje promašaje ponovo da naplate od naroda. Republici Srpskoj ne treba skuplja struja da bi se prikrili promašaji vlasti, nego odgovorno upravljanje i ljudi koji će čuvati javna preduzeća, a ne uništavati ih – upozorio je Vučkovac.

Predsjednik GO PSS Prijedor poslao je i jasnu poruku donosiocima odluka pred kojima se nalazi zahtjev za poskupljenje:

– Građani nisu bankomat iz kojeg će vlast naplaćivati svoje greške! Narod nema obavezu da plaća ceh nesavjesnog rada, partijskog zapošljavanja i uništavanja najvažnijeg resursa Republike Srpske – zaključio je Vučkovac.

Nastavi čitati

Aktuelno