Svi ciljevi iz Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina ponovo neće biti ispunjeni u zacrtanom roku, ali je ovaj put iz vrha Tužilaštva BiH najavljeno da će tužioci disciplinski odgovarati ukoliko do kraja godine ne završe najteže slučajeve koje imaju u svojim ladicama.

BiH je 2008. usvojila Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina koja je predviđala da se na nivou BiH procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a ostali prebace na entitetski nivo i završe do 2023. Imajući u vidu da su rokovi istekli, a najsloženiji predmeti ostali, Savjet ministara u aprilu 2017. je formirao radnu grupu koja je u maju iduće godine dostavila prijedlog revidirane strategije.

Strategija je, nakon dvogodišnje blokade Bošnjaka, usvojena u septembru 2020, u čemu su učestvovali i predstavnici EU. Usaglašeno je da će, između ostalog, Ministarstvo pravde BiH u roku od 30 dana dostaviti odluku o formiranju nadzornog tijela za praćenje sprovođenja strategije. Iako je bilo pokušaja da bude imenovano, do toga još nije došlo jer su se Bošnjaci protivili kadrovima predloženim u ime Srpske.

Nezadovoljan je i glavni tužilac BiH Milanko Kajganić. Za Srnu je istakao da u Tužilaštvu rade na identifikaciji onih najtežih predmeta koji nisu procesuirani.

– Tužiocima ću izdati pojedinačna uputstva da su dužni da te predmete završe do kraja 2023. godine, a ko ne bude postupio po tim uputstvima, biće disciplinski prijavljen Kancelariji disciplinskog tužioca – rekao je Kajganić dodajući da su strategija i obavezna uputstva i smjernice Visokog sudskog i tužilačkog savjeta konstituisale i disciplinsku odgovornost svih tužilaca, zamjenika i glavnog tužioca ako ne postupe po toj strategiji.

Zbog toga je, kako je potvrdio, krajem decembra 2022. podnio disciplinsku prijavu protiv tužioca koji ni nakon devet godina nije donio odluku u veoma teškom predmetu sa teškim posljedicama koji se odnosi na stradanje civila na području Jošanice u opštini Foča.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić ističe za “Glas Srpske” da podržava stav o pokretanju disciplinskih postupaka protiv onih koji ne sprovode u djelo ciljeve iz strategije. Ipak, naglašava da je upravo nadzorno tijelo trebalo da bude formirano kako bi pratilo stanje, odnosno da protiv onih koji ne žele da procesuiraju zločine mogu da budu podnesene prijave Kancelariji disciplinskog tužioca.

– Neformiranje nadzornog tijela je sigurno u značajnoj mjeri uticalo na tu potencijalnu činjenicu da neće svi predmeti biti završeni u skladu sa rokovima iz Revidirane strategije – rekao je Kojić.

Osvrćući se i na to da ove godine ističe rok trajanja i same strategije, kaže da je teško bilo šta prognozirati.

– Svaka godina sve više je problematična za procesuiranje ratnih zločina jer nestaju i svjedoci i sami počinioci tih krivičnih djela. Zato i jeste, kada je rađena strategija, postavljen realan okvir, prije svega za rješavanje onih najsloženijih predmeta i manje složenih, a to je 2023. Sve poslije će biti sporadično zbog nedostatka svega navedenog – ocijenio je Kojić i naglasio da, ako bi se išlo sa novim okvirom, on ne smije biti usvajan samo reda radi.

Osumnjičeni

Milanko Kajganić je, kada je riječ o predmetima ratnih zločina, potvrdio da značajan broj osumnjičenih nije u BiH, odnosno da su u zemljama regiona, a najviše u Hrvatskoj i Srbiji sa kojima Tužilaštvo BiH sarađuje.

– U Tužilaštvu imamo oko 280 predmeta protiv poznatih izvršilaca, a od tog broja u 101 predmetu se osumnjičena lica nalaze u zemljama regiona – rekao je Kajganić i dodao da će BiH u aprilu biti domaćin regionalne konferencije na kojoj će raditi na unapređenju saradnje.