Društvo
Tuzlanski aerodrom: Od 1. novembra gušći red letenja

Od januara do septembra ove godine oko 330.000 putnika koristilo je usluge Međunarodnog aerodroma Tuzla, što je povećanje za 30% u odnosu na isti period prošle godine.
Najpuniji avioni ove godine koji su otišli sa tuzlanskog aerodroma su bili onaj za Memingen, Dortmund, Stokholm, Malmo, te Ajndhoven koji je bio ukinut, ali se vraća od 1. novembra.
“Zadovoljni smo i vjerovatno ćemo premašiti godišnji plan od planiranih 400.000 prevezenih putnika”, rekao je Dževad Halilčević, direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla.
Od 1. novembra se povećava obim letova za 20% kompanije “Wizzair”, a isti dan počinju i letovi kompanije “Ryanair”.
“Pet polazaka sedmično će biti za Memingen ‘WizzAira’ i još dva od ‘Ryanaira’. To je sedam polazaka za Memingen u zimskoj sezoni letenja”, ističe direktor. Od narednog mjeseca će biti sedmično 40 letova, što je ranije bio slučaj samo u ljetnom periodu.
Obezbjeđivanje novih avio-kompanija bitno je za održivost aerodroma, a s kompanijom “Ryanair” aerodrom dobija sigurniju poziciju ako se slučajno povuče druga kompanija.
“Mi smo dali upravi zadatak da obezbijedi neke druge kompanije kada su u pitanju letovi prema Turskoj i Istoku. Menadžment radi na tome i nadam se da ćemo uskoro imati te kompanije koje će vršiti letove iz Tuzle prema pomenutim destinacijama”, izjavio je Mustafa Šakić, ministar saobraćaja, trgovine i turizma TK.
Vlada TK je rebalansom budžeta obezbijedila dodatnih 1,8 miliona KM za redovno poslovanje ovog aerodroma, od federalnog nivoa je odvojeno još dva miliona KM za kapitalna ulaganja.
“Što se tiče kapitalnih projekata, u proteklih šest mjeseci, odnosno kada sam došao na funkciju direktora, zatekao sam puno nezavršenih projekata. U novembru treba da bude završen projekat atrija, pomoćnog objekta uz terminalnu zgradu, koji će u velikoj mjeri osloboditi pritisak u zgradi gdje se nalaze putnici”, pojašnjava direktor.
U tom prostoru će biti zakupci prostora. Završava se ponovljeni poziv za izvođača radova za izgradnju trećeg gatea. Osim toga, čekaju se saglasnosti Ministarstva odbrane BiH za izgradnju parking-prostora.
“Naša tendencija je milion putnika i moramo sve za to obezbijediti. Uspjeli smo obezbijediti novac i samo da projekte privedemo kraju kako je planirano”, ističe Halilčević. Kako će to sve teći ovisi i od novog sastava Vlade TK, čije formiranje tek slijedi.
“Nadam se da će vlast imati kontinuitet i da ćemo naredne četiri godine imati dovoljno resursa i novca koji ćemo prebaciti za nove investicije na Aerodromu. Imamo projekat nove rasvjete koji bi omogućio da se avioni iz Sarajeva mogu spuštati kod nas, a ne da idu u Beograd kao do sada”, rekao je Šakić. Inače, prvi kilometar rasvjete u prilaznoj ravni nije osvijetljen zbog šume koja je privatno vlasništvo i slučaj je na sudu. Kada se postavi rasvjeta, smanjit će se uticaj magle i loša osvijetljenost te će avionima biti omogućeno bolje slijetanje i uzlijetanje.
Tuzlanski aerodrom, za razliku od drugih u BiH, zbog geografskog položaja ima putnike iz tri zemlje.
“Naš cilj je oko milion putnika, odnosno TK, istočna Slavonija, dio zapadne Srbije, svi koriste usluge našeg aerodroma. I tu je bitna ta putnička infrastruktura, da ljudi što brže dođu i odu. Osim toga, tu su i turisti. Dolaze stranci. Sada je stvar koliko mi možemo njima ponuditi”, zaključio je Halilčević.
Društvo
OBROK ZA POLITIČARA ČETIRI, za dijete osam KM

Dok u restoranu Parlamentarne skupštine BiH političari ručaju teleće pečenje za 6,5 KM i piletinu u susamu za svega četiri KM, roditelji u Bosni i Hercegovini svakodnevno plaćaju čak osam KM za jedan obrok djece u produženom boravku osnovnih škola.
U javnosti je ovih dana pažnju privukla najava novog cjenovnika jela i pića u institucijama BiH, gdje su cijene ostale iste punih deset godina, a i sada, iako nešto više, ostaju znatno niže u poređenju s komercijalnim cijenama koje plaćaju obični građani.
Prema prijedlogu koji je objavljen na “E-konsultacijama”, političari će, na primjer, za supu izdvajati 1,5 KM, dok je piletina u susamu u ovom restoranu koštala 3,5 KM, a sada četiri KM, skočile su i cijene priloga, pa će tako pekarski krompir plaćati 1,5 KM umjesto marku.
Poređenja radi, ručak za dijete u produženom boravku često uključuje jednostavan meni, poput špagete bolonjeza ili graška čorbe i hljeba, a cijena za đake po danu iznosi osam KM.
Roditelji i građani se s pravom pitaju kako je moguće da obrok za najmlađe košta više nego za one koji imaju najviše plate u zemlji.
Tanja Vukomanović, narodni poslanik PDP-a, kazala je za “Nezavisne novine” da je sistem u BiH pogrešno postavljen i od toga kreću sve greške i svi problemi.
“Godinama ga prave pogrešni ljudi i zato je sve nakaradno – i cijene, i prava, i obaveze, i vrijednosti. Zato nije čudno da tamo gdje jedu oni sa najvećim platama ručak košta manje nego obrok za dijete”, kazala je Vukomanovićeva.
Dodala je da restoran i cijene u njemu ne bi bili problem nikome da su riješeni produženi boravci, hrana u školama, hrana u porodilištima.
“I da su cijene u prodavnicama pod kontrolom, ali kada se jednima deset godina ništa ne mijenja, a drugima se u međuvremenu sve nekoliko puta poduplalo kada su cijene u pitanju, to u najmanju ruku nije fer”, pojasnila je Vukomanovićeva.
Istakla je da ono što zaista jeste sporno je to što se u ovom sistemu ne misli na djecu, ne ulažu napori u pravljenje onog pravog sistema.
“Političari mogu sebi priuštiti skuplji obrok, niti bi, vjerujem, iko od njih imao išta protiv, ali roditelji i djeca ovdje svaki dan osjećaju teret pogrešno postavljenog sistema. Ali, eto, neko je odlučio da jedni ne osjete ništa, a drugi se muče za svaku marku. Ili još gore, neko nije ni razmišljao o tome”, zaključila je Vukomanovićeva.
Vladimir Vasić, sociolog, kazao je za “Nezavisne novine” da, iako stalno slušamo priče kako su nam djeca i mladi važni, ovakvim primjerima vidimo kako se političari zaista ophode prema njima.
“Sebi stvaraju uslove za lagodniji život, a rijetko kada pokušaju da se stave u cipele običnog čovjeka, da osjete kako je to vraćati kredite, plaćati račune. Oni žive u jednom paralelnom svijetu. Nisu samo političari krivi, krivi su i ljudi koji takvo ponašanje podržavaju. Mi od njih pravimo nacionalne heroje. Vrijeme je da narod stavi prst na čelo i da se zapitamo: da li mi to podržavamo i da li smo mi ti koji im daju podršku?”
Jelena M. iz Banjaluke, čija je kćerka ove godine krenula u prvi razred, kazala je da je potpisala ugovor s jednom firmom koja u školi njene kćerke pruža usluge keteringa.
“Cijena cjelodnevnog obroka, koji uključuje doručak, ručak i užinu, iznosi 9,30 KM. Samo ručak košta osam KM”, kazala je ona.
Društvo
Da li ćemo naredne godine imati VEĆE RAČUNE ZA STRUJU?

Situacija u elektroenergetskom sektoru u cijeloj Bosni i Hercegovini ove godine je u lošem stanju, te se sve više električne energije uvozi po značajno većim cijenama.
Već se postavlja pitanje kako će biti naredne godine, odnosno da li će građani i privreda od naredne godine plaćati veće račune za struju kako bi namirili gubitke entitetskih preduzeća?
Inače, od 1. septembra ove godine “Elektroprivreda BiH” je na osnovu odobrenja Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK) povećala cijene električne energije u prosjeku za 6,85 odsto.
Uvedene su tri blok tarife, zelena (do 350 kilovat-sati), plava (od 350 do 1.000 kilovat-sati) i crvena (više od 1.000 kilovat-sati), koje se od 1. septembra obračunavaju u zavisnosti od količine potrošene energije.
Tako procjene prosječnog povećanja računa za zelene račune iznosi 4,8 odsto, plave 6,3 odsto i crvene osam odsto.
Za kategoriju “ostala potrošnja” povećanje iznosi 3,67 odsto i za kategoriju javna rasvjeta 5,08 odsto.
Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”, kazao je da do kraja godine neće biti novog poskupljenja struje te da se govori o usklađivanju cijena.
“Vrlo jasno i precizno – naša proizvodna cijena je i dalje još ispod prodajne cijene”, dodao je Buljubašić.
Ovo znači da on ipak na neki način govori da bi naredne godine moglo doći do većih računa.
Sa druge strane, distributivna preduzeća u Republici Srpskoj su krajem jula tražila od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) povećanje cijena mrežarine od čak 40 odsto.
Svega mjesec dana kasnije oni su od RERS-a tražili dodatno povećanje cijene mrežarine sa 40 odsto na 46,01 odsto.
“Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih od strane ERS, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 odsto. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58 na 46,01”, naveli su u Regulatornoj komisiji za energetiku RS.
Ipak, kako su “Nezavisne” ranije pisale, nije jasno zašto distributivna preduzeća traže ovako drastično veće cijene mrežarine, jer su četiri od pet distributivnih preduzeća u Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.
RERS još odlučuje o tome da li će prihvatiti njihov prijedlog, ali je neminovno da će računi za električnu energiju od 1. januara 2026. godine u Republici Srpskoj biti drastično veći.
Podsjećamo da su početkom 2025. godine cijene električne energije u Srpskoj prosječno povećane za oko 7,9% za domaćinstva i 15% za privredu.
Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević kaže za “Nezavisne novine” da, što se tiče povećanja cijena električne energije naredne godine, ne vjeruje da će se to desiti.
“Izborna je godina i neće se baš odlučiti da mijenjaju cijene. Kada je u pitanju ova godina, drastično su povećane cijene električne energije, te je ova godina iskorištena da se to uradi. U izbornoj godini će to preskočiti, te će to biti prebačeno u 2027. godinu. Ipak, sa druge strane, meni nije jasna jedna stvar, da stručna javnost ne postavi pitanje zašto. Zašto poskupljenje mrežarine preko 40 odsto u RS? Zašto EP BiH povećava cijene za oko 20 odsto u dva navrata”, upitao je Bečarević.
Prema njegovim riječima, proizvodnja električne energije u EP BiH je 2011. godine iznosila oko 7.000 gigavat-sati, a sada je samo oko 5.000 gigavat-sati.
“Znači, za više od deceniju je pala proizvodnja električne energije za preko 30 odsto. Imamo dramatičan pad proizvodnje, dramatičan pad izvoza, a nemamo dramatično povećanje potrošnje ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji BiH. Ovo su njihovi podaci, a niko ne postavlja pitanje zašto nam se ovo sve dešava, te zašto ništa nije rađeno u restrukturiranju preduzeća”, zaključio je Bečarević.
Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvoz električne energije u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je oko 390 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine uvoz iznosio oko 104 miliona KM.
Znači, uvoz struje je, prema ovim podacima, veći za oko 286 miliona KM.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Nakon oblačnog jutra očekuje pretežno sunčano

U Bosni i Hercegovini se nakon oblačnog jutra očekuje pretežno sunčano vrijeme uz umjerenu oblačnost.
Ujutro će biti oblačno i vjetrovito, dok se na sjeveru i istoku očekuje kiša, koja će prestati prije podne.
Tokom dana biće svježije, a uveče se očekuje vedro vrijeme u svim krajevima. Vjetar će tokom noći i jutra biti umjeren do jak, a tokom dana slab do umjeren, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Jutarnja temperatura vazduha biće od deset do 16, a najviša dnevna od 20 do 26 stepeni Celzijusovih.
-
Politika2 dana ago
Stanivuković “TRAMPE , PRIMI IH, PRIMJETI IH, SKINI IM SANKCIJE, samo da prestanu da nas brukaju!”
-
Banjaluka3 dana ago
Đajićev cirkus blokirao saobraćaj, a 40 MILIONA ZA GARAŽU UKC-a više niko i ne spominje
-
Banjaluka3 dana ago
STANIVUKOVIĆ “CIRKUS JE STIGAO U NAŠ GRAD, a glavne klovnove glumi rukovodstvo Republike Srpske!” (VIDEO)
-
Društvo2 dana ago
RADOSTAN PLAČ! U Srpskoj rođeno 17 beba, bez poroda u Foči, Bijeljini i Trebinju
-
Politika3 dana ago
VUKOVIĆ “Dodik ‘ZALEDIO’ novi Ustav Republike Srpske ?!
-
Svijet23 sata ago
SUZE NJEMAČKOG KANCELARA: “Želim da kažem koliko me je stid svega”
-
Region3 dana ago
EVO KOLIKO ĆE TRAJATI VOJNI ROK U SRBIJI! “Znamo kako bi to trebalo da izgleda”
-
Politika2 dana ago
SNSD TRAŽI SMJENU potpredsjednika Narodne skupštine Mirsada Duratovića