Connect with us

Društvo

Građani se odriču osnovnih potreba, prijete nova poskupljenja

Pandemija virusa korona, vremenske nepogode i nesreće (suše, oluje, požari) i aktuelni sukob u Ukrajini u prethodne tri godine poremetili su svjetsku ekonomiju i privredu i prouzrokovali da pošasti 21. vijeka budu i glad i siromaštvo, a iako se BiH, na sreću, ne može svrstati među najsiromašnije zemlje, poput onih s afričkog kontinenta ili država pogođenih ratnim sukobima, stručnjaci smatraju da svakako ne treba zanemariti činjenicu da se sve više građana BiH odriče svakodnevnih potreba za život, što je, kažu, jedan vid siromaštva.

Izvještaji koji se bave pitanjima životnog standarda i prosperiteta upozoravaju da je sve više gladnih i siromašnih u svijetu.

Procjene zvaničnih organizacija kažu da je u ovom trenutku u svijetu gladno oko 900 miliona ljudi, a da je sukob u Ukrajini između vodećih svjetskih proizvođača osnovnih žitarica i uljarica dodatno poremetio ionako tešku situaciju na ovom polju, jer i pandemija kovida-19 još traje.

Podaci govore da je broj gladnih u 2021. godini širom svijeta bio skoro 830 miliona, što je za čak 150 miliona više nego prije početka pandemije. U 2022. godini situacija je dodatno otežana, a smatra se da je oko 10 odsto svjetske populacije trenutno pogođeno glađu, dok je više od dvije milijarde ljudi umjereno ili ozbiljno izloženo ovom problemu.

Prateći navedeno, Svjetska banka sada procjenjuje da su male šanse da će svijet ispuniti cilj koji se zove okončanje ekstremnog siromaštva do 2030. godine.

Agencija Anadolija (AA), prateći podatke Svjetske banke, prenosi da je izvještaj ove institucije pokazao da je zaustavljen globalni napredak u smanjenju ekstremnog siromaštva, te da je kovid-19 nanio “najveći poraz naporima za smanjenje siromaštva od 1990. godine, a rat u Ukrajini prijeti da pogorša stvari”.

Procjene predstavnika Svjetske banke kažu da je pandemija uvukla skoro 70 miliona ljudi u ekstremno siromaštvo 2020. godine, što je najveće jednogodišnje povećanje od početka globalnog praćenja siromaštva 1990. godine.

“Kao rezultat toga, procjenjuje se da je 719 miliona ljudi preživljavalo s manje od 2,15 dolara dnevno na kraju 2020. godine”, navodi se u izvještaju, prenosi AA.

Marin Bago iz Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara za “Nezavisne novine” podsjeća da postoje različiti oblici siromaštva i da, iako je BiH daleko od najugroženijih država svijeta, činjenica je da se građani sve više odriču čak i najosnovnijih potreba.

“Dostojanstven život za čovjeka i jednu obitelj, dakle normalne stvari, bez luksuza i kredita, iznosi 3.000 KM. Jasno je da se ogromna većina građana u BiH odriče normalnih stvari, koje su uveliko potrebne za život. Je li to siromaštvo? Pa naravno da jeste čim se odričete npr. kvalitetne hrane, kulture, sporta, higijene. Dakle, kod nas se siromaštvo apsorbira kroz odricanje”, pojašnjava Bago.

Na pitanje kako uticati na ovu situaciju, Bago naglašava da to dobrano zavisi od političke situacije na državnom nivou, jer, ističe, izbori su završeni i bilo bi poželjno da se formira vlast na svim nivoima, kako bi mjere bile donesene što je prije moguće.

“Ako nema tih mjera, onda ćemo u narednih nekoliko mjeseci trpjeti i živjeti u jednoj stihiji. Ko zna kad će se raspravljati o našim problemima. Sigurno će doći do daljeg rasta cijena, a neizvjesna situacija će ići prema gore”, upozorava Bago.

Ekonomista Siniša Pepić kaže da siromaštvo u BiH, nažalost, već godinama nije više socijalna ili ekonomska kategorija, već stanje duha, te da ova tema ulazi sferu psihologije.

“Zadovoljavanje minimalnim uslovima za život uz slogan ‘samo neka se ne puca’ dalo je opravdanje poslodavcima da stvarajući ekstremno bogatstvo za sebe i svoju porodicu naprave armiju siromašnih poslušnika. Dokaz da se može i da je moglo bolje jesu plate za određene profile zanimanja koje su znatno povećane usljed odliva radnika u razvijenije zemlje”, kazao je Pepić

Related Topics:

Društvo

PAKLENO TOPLO, ALI STIŽE I OBRT: Evo kakvo vrijeme očekuje građane u nedjelju

Nakon sunčanog i veoma toplog dana, građane Banjaluke i okoline u nedjelju, 26. jula, očekuju temperature do 32 stepena Celzijusa, uz sparno vrijeme i mogućnost kratkotrajnih pljuskova i grmljavine u večernjim satima.

Jutro će biti svježe, sa temperaturama oko 16 stepeni, dok će tokom dana preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Najtopliji dio dana biće između 14 i 17 časova, kada će živa u termometru dostići oko 32°C.

Meteorolozi upozoravaju da će zbog visokih temperatura i sparine subjektivni osjećaj biti još topliji, pa se građanima savjetuje da izbjegavaju duži boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i zaštite se od UV zračenja.

U večernjim časovima postoji mogućnost lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom, ali se ne očekuju dugotrajne padavine.

Nastavi čitati

Društvo

PAKLENE VRUĆINE PRED NAMA: Sladić najavio temperature i do 41°C

 Povratak izrazito visokih temperatura vazduha očekuje se od 29. jula uz maksimalne vrijednosti od 34 do 41 stepen Celzijusov, najavio je meteorolog Nedim Sladić.

Prema njegovim riječima, malo kiše još možemo očekivati u noći na ponedjeljak, nakon čega prognozira duži period bez značajnijih padavina.

Novi toplotni talas

“Budući da će naredni period ispuniti kriterij prema kojem će prosječne dnevne temperature zraka najmanje pet dana zaredom odstupati za 5 i više stepeni od prosjeka, možemo konstatovati da slijedi novi toplotni val u našem regionu. Prema trenutnim prognoznim modelima trajao bi najmanje jednu sedmicu, a signali su jednoglasni za natprosječne temperature zraka do 5. avgusta”, naveo je Sladić.

Vazdušna masa iz Afrike

Prema njegovim riječima, vazdušna masa porijeklom sa sjevera Afrike najprije će zahvatiti zapadni i sjeverozapadni dio Evrope, prije nego što se premjesti nad centralnu Evropu i Balkan.

“Važan faktor u cijeloj priči bit će nedostatak površinske vlage, koji može značajno izmijeniti karakteristike same zračne mase pa bi izraženiji osjećaj sparine tokom dana uglavnom trebao izostati. S obzirom na isušeno tlo, u narednom periodu obratiti pažnju na odnos prema prirodi jer će rizik od nastanka šumskih požara sve više rasti”, naveo je Sladić na Facebooku.

Temperature mora

Meteorolog se osvrnuo i na očekivane temperature mora u narednom periodu.

“Temperature mora u daljem porastu pa početkom augusta nemojte se iznenaditi ukoliko vam more bude neugodno toplo za kupanje”, istakao je Sladić.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

GODINAMA UPOZORAVAJU UZALUD: Domovima zdravlja u Srpskoj prijeti slom

Privremena reorganizacija rada pojedinih ambulanti porodične medicine u Domu zdravlja Banja Luka zbog godišnjih odmora, odlazaka ljekara u penziju i upućivanja na specijalizacije, ponovo je otvorila pitanje hroničnog nedostatka doktora porodične medicine u Republici Srpskoj, na koji zdravstvene ustanove i struka upozoravaju godinama.

Dom zdravlja Banjaluka saopštio je da će izmijenjen režim rada u dijelu ambulanti trajati najkasnije do 1. septembra, naglašavajući da dostupnost zdravstvene zaštite građanima neće biti ugrožena.

Načelnica Službe porodične medicine Doma zdravlja Banjaluka Anastasija Stokanović navela je da je tokom ljetnih mjeseci, zbog korištenja godišnjih odmora, odlazaka doktora u penziju i upućivanja na specijalizacije, nemoguće održati dosadašnji obim rada.

-Ove organizacione mjere imaju za cilj da raspoloživi doktori budu ravnomjerno raspoređeni u mreži od 33 ambulante koje pokrivaju gradska, prigradska i seoska područja, kako bi se očuvao kontinuitet zdravstvene zaštite’, navela je Stokanović.

Istakla je da doktori porodične medicine rade pod velikim opterećenjem, često pokrivajući dva ili više timova istovremeno, uz veliki broj pacijenata, obimnu administraciju i otežan rad u elektronskom zdravstvenom sistemu.

Pacijentima je preporučeno da prije dolaska u ambulantu kontaktiraju timsku medicinsku sestru, koja će ih informisati o radnom vremenu njihove ili zamjenske ambulante, dok će rasporedi rada biti dostupni i na ulazima u ambulante te na internet stranici Doma zdravlja.

Problem nedostatka kadra mogao bi dodatno biti izražen u narednom periodu. Prema podacima Doma zdravlja Banjaluka, ova ustanova će do kraja godine ostati bez još 11 doktora porodične medicine zbog odlaska u penziju, dok bi u naredne tri godine mogla ostati bez dodatna 22 specijalista porodične medicine.

Istovremeno, interesovanje mladih ljekara za ovu specijalizaciju je slabo. Na posljednjem konkursu bilo je raspisano deset specijalizacija iz porodične medicine, ali se prijavilo svega pet kandidata, dok za specijalizaciju iz urgentne medicine nije pristigla nijedna prijava.

Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko Škrbić kaže da mladi doktori češće biraju kliničke specijalizacije.

-Sve ono što je možda profitabilnije, poput pojedinih kliničkih specijalnosti, mladi ljekari radije biraju, dok su manje zainteresovani za primarnu zdravstvenu zaštitu. Resorno ministarstvo mora pronaći način da se taj problem prevaziđe, a Medicinski fakultet će nastaviti da kvalitetno priprema kadar koji domovi zdravlja upućuju na specijalizaciju- poručuje Škrbić.

Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS Jovica Mišić za Fenu upozorava da se s istim problemima već suočavaju i druge lokalne zajednice.

-Koliko znam, i u Trebinju jedna ambulanta porodične medicine trenutno uopšte ne radi, pa ostali timovi preuzimaju njene pacijente. To pokazuje da ovo nije problem samo Banjaluke’, rekao je Mišić.

On smatra da mladi ljekari izbjegavaju porodičnu medicinu prije svega zbog slabijeg materijalnog položaja u odnosu na bolničke specijaliste.

-Doktori porodične medicine imaju najniže koeficijente. Ljekar koji radi u bolnici ili na kliničkom centru ima oko 320 KM veću početnu platu od doktora porodične medicine, pa je sasvim razumljivo zašto mladi biraju druge specijalizacije-rekao je Mišić.

Ocijenio je da bi država trebalo da učini porodičnu i urgentnu medicinu atraktivnijim kroz veće plate ili druge pogodnosti, podsjećajući da su pojedine evropske zemlje, poput Rumunije, uspjele vratiti dio ljekara koji su radili u inostranstvu.

Mišić upozorava da zdravstveni sistem nema dugoročnu kadrovsku strategiju, zbog čega nije moguće precizno planirati potrebe za ljekarima.

-Nama nije potrebna samo reforma zdravstva, nego nova zdravstvena politika. Porodični ljekar može riješiti oko 80 odsto zdravstvenih problema, ali danas nema dovoljno vremena za prevenciju jer je preopterećen velikim brojem pacijenata i administracijom- rekao je Mišić.

Tako, kako kaže, porodični ljekar bi, po normativima, trebalo da u smjeni ima do 25 pacijenata od kojih bi petoro dolazilo samo na preventivne preglede i konsultacije.

-Međutim, naši ljekari porodične medicine u smjeni imaju i po 80 pacijenata i nemaju vremena da se posvete. Zato pacijenti porodične ambulante doživljavaju kao mjesto gdje samo idu po uputnicu za specijalistu-objašnjava Mišić.

Prema njegovim riječima, ulaganje u primarnu zdravstvenu zaštitu znači ulaganje u zdravlje stanovništva, ali i u ekonomiju, jer kvalitetna prevencija smanjuje broj bolovanja i potrebu za skupljim bolničkim liječenjem.

Ocijenio je da je neophodno sistemski jačati porodičnu medicinu kako bi se spriječio dalji odlazak ljekara i osigurao kvalitet zdravstvene zaštite građana u narednim godinama.

Buka

Nastavi čitati

Aktuelno