Pandemija virusa korona, vremenske nepogode i nesreće (suše, oluje, požari) i aktuelni sukob u Ukrajini u prethodne tri godine poremetili su svjetsku ekonomiju i privredu i prouzrokovali da pošasti 21. vijeka budu i glad i siromaštvo, a iako se BiH, na sreću, ne može svrstati među najsiromašnije zemlje, poput onih s afričkog kontinenta ili država pogođenih ratnim sukobima, stručnjaci smatraju da svakako ne treba zanemariti činjenicu da se sve više građana BiH odriče svakodnevnih potreba za život, što je, kažu, jedan vid siromaštva.

Izvještaji koji se bave pitanjima životnog standarda i prosperiteta upozoravaju da je sve više gladnih i siromašnih u svijetu.

Procjene zvaničnih organizacija kažu da je u ovom trenutku u svijetu gladno oko 900 miliona ljudi, a da je sukob u Ukrajini između vodećih svjetskih proizvođača osnovnih žitarica i uljarica dodatno poremetio ionako tešku situaciju na ovom polju, jer i pandemija kovida-19 još traje.

Podaci govore da je broj gladnih u 2021. godini širom svijeta bio skoro 830 miliona, što je za čak 150 miliona više nego prije početka pandemije. U 2022. godini situacija je dodatno otežana, a smatra se da je oko 10 odsto svjetske populacije trenutno pogođeno glađu, dok je više od dvije milijarde ljudi umjereno ili ozbiljno izloženo ovom problemu.

Prateći navedeno, Svjetska banka sada procjenjuje da su male šanse da će svijet ispuniti cilj koji se zove okončanje ekstremnog siromaštva do 2030. godine.

Agencija Anadolija (AA), prateći podatke Svjetske banke, prenosi da je izvještaj ove institucije pokazao da je zaustavljen globalni napredak u smanjenju ekstremnog siromaštva, te da je kovid-19 nanio “najveći poraz naporima za smanjenje siromaštva od 1990. godine, a rat u Ukrajini prijeti da pogorša stvari”.

Procjene predstavnika Svjetske banke kažu da je pandemija uvukla skoro 70 miliona ljudi u ekstremno siromaštvo 2020. godine, što je najveće jednogodišnje povećanje od početka globalnog praćenja siromaštva 1990. godine.

“Kao rezultat toga, procjenjuje se da je 719 miliona ljudi preživljavalo s manje od 2,15 dolara dnevno na kraju 2020. godine”, navodi se u izvještaju, prenosi AA.

Marin Bago iz Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara za “Nezavisne novine” podsjeća da postoje različiti oblici siromaštva i da, iako je BiH daleko od najugroženijih država svijeta, činjenica je da se građani sve više odriču čak i najosnovnijih potreba.

“Dostojanstven život za čovjeka i jednu obitelj, dakle normalne stvari, bez luksuza i kredita, iznosi 3.000 KM. Jasno je da se ogromna većina građana u BiH odriče normalnih stvari, koje su uveliko potrebne za život. Je li to siromaštvo? Pa naravno da jeste čim se odričete npr. kvalitetne hrane, kulture, sporta, higijene. Dakle, kod nas se siromaštvo apsorbira kroz odricanje”, pojašnjava Bago.

Na pitanje kako uticati na ovu situaciju, Bago naglašava da to dobrano zavisi od političke situacije na državnom nivou, jer, ističe, izbori su završeni i bilo bi poželjno da se formira vlast na svim nivoima, kako bi mjere bile donesene što je prije moguće.

“Ako nema tih mjera, onda ćemo u narednih nekoliko mjeseci trpjeti i živjeti u jednoj stihiji. Ko zna kad će se raspravljati o našim problemima. Sigurno će doći do daljeg rasta cijena, a neizvjesna situacija će ići prema gore”, upozorava Bago.

Ekonomista Siniša Pepić kaže da siromaštvo u BiH, nažalost, već godinama nije više socijalna ili ekonomska kategorija, već stanje duha, te da ova tema ulazi sferu psihologije.

“Zadovoljavanje minimalnim uslovima za život uz slogan ‘samo neka se ne puca’ dalo je opravdanje poslodavcima da stvarajući ekstremno bogatstvo za sebe i svoju porodicu naprave armiju siromašnih poslušnika. Dokaz da se može i da je moglo bolje jesu plate za određene profile zanimanja koje su znatno povećane usljed odliva radnika u razvijenije zemlje”, kazao je Pepić