Luka je završio Mašinsku školu. A, onda mu je stigla ponuda za posao u inostranstvu. Plata u tuđini bila je i te kako primamljiva, ali tek punoljetni mladić je prelomio – ipak mu je draža njiva na djedovini. A evo i zašto.

“Što mi je žao što je u našem selu sve manje omladine i da omladina neće više da živi na selu. Ja opet smatram da bi trebalo mnogo više da nas bude na selu. I zato sam riješio i sam da ostanem. N: Da se ne ugasi ognjište? Da“, kaže Luka Sikirić, proizvođač mlijeka iz Vardišta kod Višegrada, piše ATV.

I tako se u srcu Vardišta, na oko 18 kilometara od Višegrada, ovaj mladić prije tri godine okrenuo poljoprivredi. Nije se pokajao.

“Počeli smo da proširujemo broj grla. Tada smo imali dvije krave, sada imamo ukupno 13 goveda. To su krave, junice za priplod, telad“, priča Luka.

Na svojoj farmi, osim krava, Luka ima i svinje, ovce, obrađuje njive. Godišnje proizvede oko 14 tona mlijeka. Kaže, sam je svoj gazda.

“Smatram da bi svi trebalo to da probaju i osjete tu čar. Jednostavno, kada nešto steknete sa svojih deset prstiju znate da cijenite to i volite to što radite“, poručuje Luka.

Otac, majka i brat su mu velika podrška. Ipak, priznaje, roditelji nisu bili baš najsrećniji zbog njegove odluke da živi od poljoprivrede. Za sina su priželjkivali lakši posao. Ali Luka ne odustaje, kupio je i konja.

“To je moja životna želja od kada sam se rodio da imam konja. To me je nešto privlačilo uvijek. Jednostavno samo da uživa tu, izjutra kada ustanem da ga dok pijem kafu ili čaj da ga gledamo ili ponekad pojašemo“, dodaje.

I tako Luka na konju prođe i kroz svoje selo. Svi mu se obraduju. A ovaj mladić sve stiže. U blizini njegove farme je i manastir, a Luka je i tu odmalena da pomogne sve što je potrebno. Nađe vremena i za društvo, ali i da kuje planove za razvoj farme. Želja mu je da u dogledno vrijeme započne proizvodnju sira i kajmaka.

Ipak, put do ostvarenja ovog na nije lak. Luka zna da mora još dugo i marljivo da radi kako bi za to obezbijedio potrebna sredstva. Zato bi bilo dobro da ovakvi mladi ljudi dobiju snažniju podršku i vjetar u leđa kako bi zadržali svoje korijene i oživjeli sela odakle potiču.

More u Hrvatskoj često je izbor mnogih građana za odmor, iako odlazak na primorje sa sobom nosi česta i duga čekanja na granici.

Ukoliko se pripremate za put ka moru i prelazite Hrvatsku granicu, ovo morate znati.

Unos biljnih i životinjskih proizvoda
Evropska unija ima stroga pravila koja imaju za cilj sprečavanje širenja bolesti koje mogu predstavljati rizik za zdravlje ljudi, životinja ili bilja.

Ti propisi primjenjuju se na proizvode životinjskog i biljnog porijekla koje putnici nose sa sobom, a sve životinjske i biljne proizvode koje nosite u svom prtljagu morate prijaviti i pokazati carinskim službenicima.

“Ako prekoračite dopušteno količinsko ograničenje ili ne prijavite unos proizvoda, hrvatska carina će ih oduzeti i uništiti”, navodi se na sajtu.

Unos proizvoda životinjskog porijekla
Unos mesa i mesnih proizvoda, na primjer sirovog mesa, salama i pašteta, nije dopušten putnicima iz trećih zemalja. Takođe, nije dopušten unos mlijeka i mliječnih proizvoda, na primjer vrhnja, sira i maslaca.

Međutim, ipak postoje proizvodi koji se mogu unijeti.

“Dopušteno je unijeti do dva kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga”, navodi se na sajtu hrvatske carine.

Takođe, u količini do dva kilograma se može unijeti hrana za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga.

“Do 20 kilograma dopušteno je unijeti svježu očišćenu, sušenu, soljenu ili kuhanu ribu, te ljuskare, mekušce poput kozica, rakova neživih dagnji i kamenica”, ističu oni.

Takođe, dopušten je unos do dva kilograma ostalih proizvoda, na primjer meda i jaja.

Unos bilja i biljnih proizvoda
Biljni proizvodi koji se unose u EU moraju biti podvrgnuti službenoj kontroli.

Prema podacima Carinske uprave Hrvatske, dopušten je unos i nije potreban fitosanitarni sertifikat za ananas, banane, datule i kokos. Takođe, dopušten je unos, ali uz obavezno podnošenje fitosanitarnog serftifikata koji je izdalo nadležno tijelo zemlje porijekla, krompira, mrkve, cvekle, celera, rotkvice i sličnog korjenastog povrće. Takođe, na spisku su i kupus, karfiol, kelj, zelena salata, đumbir, šafran, paradajz, jabuka, kruška, dunja, agrumi…

Duvanski proizvodi
Ukoliko uz kafu volite zapaliti i cigaretu, ako idete drumskim saobraćajem u Hrvatsku možete unijeti 40 cigareta ili 20 cigarilosa ili 10 cigara ili 50 grama duvana za pušenje. S druge strane, ako stižete avionom, možete unijeti 200 cigareta ili 100 cigarilosa ili 50 cigara ili 250 grama duvana za pušenje.

Bez obzira na to kako putujete, možete unijeti istu količinu sljedećih proizvoda: 50 grama grijanog duvanskog proizvoda, 10 mililitara e-tekućine i 50 grama novih duvanskih proizvoda.

Alkohol
Kada je riječ o alkoholu, sa sobom možete ponijeti jedan litar pića sa učešćem alkohola većim od 22% volumena ili dva litra pića sa učešćem alkohola manjim od 22% volumena ili četiri litre vina ili 16 litara piva.

Prijava gotovine
Prilikom ulaska u Hrvatsku i generalno Evropsku uniju, ukoliko sa sobom imate gotovinu u iznosu od 10.000 evra ili više, obavezni ste prijaviti gotovinu carini na graničnom prelazu.

Kućni ljubimci
Ukoliko na odmor ne možete bez svojih ljubimaca, znajte da je dopušten unos do pet kućnih ljubimaca po osobi uz obaveznu prijavu carinskom službeniku.

Za unos pasa, mačaka i pitomih hrčaka iz trećih zemalja važno je da budu označeni ugradnjom čipa i uredno vakcinisani.

“Vlasnik kućnog ljubimca u trenutku ulaska u Uniju obavezan je carinskim službenicima: prijaviti kućnog ljubimca, pokazati identifikacijski dokument (veterinarski sertifikat ili putovnicu ovisno o tome je li kućni ljubimac podrijetlom iz Unije ili treće zemlje), pokazati pisanu izjavu da kućni ljubimci nisu predmet premještanja koje ima za cilj njihovu prodaju ili prijenos vlasništva. Za ostale kućne ljubimce (ptice, gmazove, zečeve itd.) carinskom službeniku morate pokazati veterinarski certifikat”, navodi se na zvaničnoj stranici hrvatske carine.

Bosna i Hercegovina je u pet mjeseci ove godine u zemlje Evropske unije izvezla robu vrijednu 5,204 milijarde KM, što je za 5,2 odsto više u odnosu na pet mjeseci prethodne godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Kako se navodi u podacima, uvoz je iznosio 7,121 milijardu KM, što je za 1,7% više nego u istom periodu prethodne godine.

“Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 73,1%”, dodaje se u podacima.

Tako je u Austriju izvezeno robe koja je vrijedna 675 miliona KM, dok je uvezena roba vrijedna 430 miliona KM.

Izvoz u Belgiju iznosio je 51 milion KM, a uvoz iz ove zemlje 119 miliona KM.

U Bugarsku je izvezeno 44 miliona KM, dok je uvezeno iz ove zemlje robe vrijednosti 73 miliona KM.

U Kipar je izvezeno robe za 772.000 KM, dok je, s druge strane, uvezeno robe za milion KM.

BiH je u Češku plasirala robe za 166 miliona KM, dok je uvezla iz ove zemlje proizvoda za 231 milion KM.

Danska je od BiH dobila robe za 25 miliona KM, dok je u drugom pravcu, u BiH stiglo robe za 49 miliona KM.

Kada su u pitanju Baltičke zemlje, u Estoniju je izvezeno robe za 2,6 miliona KM, a stiglo za 3,3 miliona KM, u Letoniju je plasirano za dva miliona KM, a došlo je za 12, dok je u Litvaniju otišlo proizvoda za 31 milion KM, a u BiH je iz ove zemlje došlo robe za 14 miliona KM.

Finska je uvezla robe za tri miliona KM iz BiH, dok je izvezla kod nas proizvoda za 23,3 miliona KM.

Francuskoj smo izvezli robe za 147 miliona KM, a uvezli iz nje robe vrijednosti oko 229 miliona KM.

Grčkoj smo plasirali robe za oko 13 miliona, a uvezli iz nje proizvoda za oko 182 miliona KM.

Hrvatskoj smo najviše izvezli za pet mjeseci ove godine i to 1,26 milijardi KM proizvoda, dok smo uvezli iz susjedne zemlje robe za oko 1,08 milijardi KM.

Irskoj je plasirano tri miliona KM proizvoda iz BiH, dok je iz ove zemlje došla roba vrijedna oko 51 milion KM.

Italiji su izvezeni proizvodi vrijedni oko 525 miliona KM, dok je došlo robe za 1,35 milijardi.

Luksemburgu smo isporučili ove godine oko dva miliona KM proizvoda, a uvezli iz ove zemlje oko pet.

Mađarskoj smo izvezli robe za oko 116 miliona KM, a 316 miliona KM robe smo uvezli.

Malti je isporučeno proizvoda za oko 585.000 KM, a uvezeno iz ove zemlje za oko pet miliona KM.

Nizozemskoj je izvezeno robe za oko 163 miliona KM, a iz ove zemlje je stiglo oko 200 miliona KM.

Njemačkoj je plasirano robe vrijednosti nešto veće od milijardu KM, dok smo iz najveće ekonomije Evrope uvezli robe za oko 1,37 milijardi KM.

Izvoz u Poljsku je iznosio 86 miliona KM, a uvoz 404 miliona KM.

U Portugal je izvezeno proizvoda za devet miliona KM, dok je iz ove zemlje stiglo duplo više – 18 miliona KM.

Rumuniji je izvezeno 90 miliona KM robe, a došlo je za oko 128 miliona KM iz ove zemlje.

Slovačkoj je izvezeno robe za 77 miliona KM, a iz Slovačke je stiglo za oko 109 miliona KM.

Sloveniji smo plasirali robe za oko 577 miliona KM, a oko 440 miliona KM smo uvezli iz ove zemlje.

Španiji je plasirano proizvoda za oko 33 miliona KM, a 180 miliona KM je uvezeno.

I za kraj, Švedskoj je plasirano robe za 49 miliona KM, a oko 114 miliona KM je došlo iz ove zemlje.