Politika

TVRDE DA SU POSTIGLI DOGOVOR: Može li se vjerovati dogovoru iz Laktaša?

SNSD, HDZ BiH i stranke “trojke” (SDP BiH, Narod i pravda, Naša stranka) uspjeli su, tvrde, da postignu dogovor o nekoliko suštinskih pitanja koja se tiču BiH, a o čemu su u prethodnom periodu, nekada i više puta, žustro polemisali.

Lideri SNSD-a i HDZ BiH, Milorad Dodik i Dragan Čović, još jednom su istakli da je evropski put jedini kojim BiH može ići naprijed i da nakon dogovora iz Laktaša očekuju povratnu informaciju i sa druge strane (međunarodna zajednica).

Dodik je istakao da Republika Srpska ostaje konstruktivan partner u svim procesima na putu BiH ka EU, te izrazio nadu da će u tim procesima ostati i “trojka”, uprkos brojnim pritiscima i kritikama koje, prije svih, stižu iz SDA.

“Jasno je da optužbe koje dolaze od SDA prave problem ‘trojki’, ali interes svih stranaka trebalo bi da bude na reformama koje će je učiniti funkcionalnijom i stabilnijom. Nismo naivni da mislimo da i predstavnici ‘trojke’ ne bi pokušali nešto slično, ali jasno je da nemaju kapacitet za tako nešto”, poručio je Dodik.

Kazao je da je nedavni sastanak koalicije dao prostora za optimizam i da se očekuje da će napore i dogovor prepoznati i Evropska unija.

“Učinjeno je dosta toga i Evropa će ovaj put svojim odlukama pokazati da li je ozbiljna prema BiH. Očekujem od EU da odredi precizan datum za pregovore i učini proces kredibilnim. Sve drugo bi ojačalo nepovjerenje”, poručio je Dodik.

Reakciju EU čeka i Dragan Čović, lider HDZ BiH, koji je nakon sjednice Hrvatskog narodnog sabora (HNS) rekao da očekuje da do kraja februara budu usvojene izmjene Izbornog zakona BiH, a sa njima i set evropskih zakona, a sve kako bi BiH u martu dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora.

Čović je partnerima iz koalicije poslao dokument s prijedlogom izmjena Izbornog zakona BiH, a prema kome je, u skladu sa, kako tvrdi, koalicionom dogovorom, unesena izmjena koja se tiče izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U rješenju koji smo predložili ne postoje izmjene u načinu biranja srpskog i bošnjačkog člana, ali se za izbor hrvatskog člana dodaje nova uslovna kategorija. Dakle, onaj ko pobijedi na listi Hrvata moraće zadovoljiti uvjet da je pobijedio u barem tri od pet županija. Ako nije u tri, onda u dvije, ako nije u dvije, onda u jednoj, odnosno ako nije pobijedio ni u jednoj, onda je konačno izabran onaj s najvećim brojem glasova. Taj uvjet onemogućava da se s 99 odsto nečijih drugih glasova bira hrvatski član Predsjedništva”, naveo je Čović.

To nije sve što se tiče izmjena Izbornog zakona BiH. Koalicija je, prema tvrdnjama, dogovorila i imenovanje nove Centralne izborne komisije BiH, da liste na izborima budu zatvorene, da mandati pripadaju stranci, kao i da se poveća izborni prag sa sadašnjih tri odsto – na četiri odsto (lokalni izbori), odnosno pet odsto (opšti).

A pored tačnog datuma o pristupnim pregovorima, te izmjena Izbornog zakona BiH, koalicija je, prema zaključcima koji su procurili u javnost, dogovorila i reformu Ustavnog suda BiH (izbor sudija), izmjene zakona o Sudu BiH, te još niz pitanja.

Međutim, oni koji prate dešavanja nisu uvjereni da je dogovor zaista postignut.

“Pošto su nas naši političari nebrojeno puta do sada prevarili i izašli sa ovakvih i sličnih sastanaka puni entuzijazma i izjava kako su se o svemu dogovorili, a ubrzo se ispostavilo da se ništa nisu dogovorili, ja im ni ovog puta ne verujem”, poručuje za “Nezavisne novine” Velizar Antić, politički analitičar.

On smatra da je u ovom slučaju vjerovatno to da je koalicija postigla dogovor u nekim pitanjima kako bi imali opravdanje pred EU da ima da nekog napretka i dogovora.

“Na osnovu toga bi nam iz EU pružili ruku i pustili nas na sljedeći korak u procesu pristupanja EU. Međutim, i u samoj EU znaju da velikog napretka nema, ali nam iz svojih geopolitičkih interesa pružaju ruku jer žele da ovaj prostor više vežu za sebe. Dakle, neiskreni su i naši političari, ali i sama EU, koja jako dobro zna šta se u našoj zemlji dešava, ali i dalje nagrađuje domaće političare za nerad”, ističe Antić.

Ništa bolje mišljenje nema ni novinar Goran Dakić.

“Oni se jedino lako i u pet riječi dogovaraju o raspodjeli fotelja i para. Sve ostalo je dobro ili loše režirana predstava. Ovaj put, rekao bih uz sasluženje visokog predstavnika, više nego loše režirana. Petnaest godina ne mogu da se dogovore o izmjenama Izbornog zakona, a onda su se odjednom dogovorili i to su dogovorili izmjene koje ama baš nikome od njih ne idu u prilog. To je bacanje prašine narodu u oči, ali ni za tim nema potrebe ako je narod slijep”, naglašava Dakić za “Nezavisne”.

Da se stvari u BiH ne mogu dogovoriti “čarobnim štapićem”, ne vjeruje ni Branimir Galić, novinar RTV Herceg-Bosne. Smatra da je političkim liderima trebao jedan pozitivan iskorak uoči dolaska Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije.

“Problem kod dogovora ovakvih vrsta vidim u ‘curenju’ sadržaja dogovorenog, nakon čega se vrše pritisci na političke aktere da isti dogovor ‘miniraju’. Sličan modus operandi vidjeli smo i tijekom neumskih pregovora o reformi Izbornog zakona koji su propali u sudačkoj nadoknadi”, kaže Galić.

On je uvjeren da će najveći pritisak zbog sastanka u Laktašima trpjeti stranke “trojke”, od kojih će se zahtijevati da se dogovor ne sprovede.

Politika

DODIK JE PRIHVATIO SVE, i prihvatiće i prijevremene izbore

Rok za obezbjeđivanje novca za održavanje prijevremenih predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj ističe sutra. Malo je vjerovatno da će ,,preko noći” na računu Centralne izborne komisije BiH osvanuti 6,5 miliona maraka. Da li to znači da se 23. novembra neće održati izbori za novog predsjednika? Za pokretanje aktivnosti na održavanju prijevremenih predsjedničke izbora u Republici Srpskoj neophodno je iz budžeta BiH osigurati oko 6,5 miliona maraka, jasno su poručili iz Centralne izborne komisije BiH, ali i ministar finansija u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić jasno je poručio da on neće potpisati takvu odluku.

Pred poslanicima Parlamentarne skupštine BiH se još uvijek nije našao ni budžet za ovu godinu u kojem bi trebala biti i sredstva za izbore.
“Moguće je da neko ima namjeru da spriječi održavanje prijevremenih izbora pa pokušava da blokira osiguranje novca za izbore”, kaže poslanik NES-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Jasmin Emrić ali dodaje da je visoki predstavnik tu da osigura provođenje izbora.

Po ko zna koji put u BiH se očekuje da Kristijan Šmit nametne rješenje. Iako Institucije BiH funkcionišu na osnovu privremenog finansiranja zakon precizira da se u tom slučaju sredstava za izbore osigiraju iz akumuliranog viška prihoda, neutrošenih sredstava, tekuće rezerve ili nekih sličnih izvora. Zakon kaže da to treba da uradi ministar finansija, ali nije prvi put da ministar to odbija pa je Šmit i za tu situaciju nametnuo odluku.

“Privremeno finsiranje je bilo i 2022.i tada je zamjenik ministra finansija potpisao odluku o osiguranju sredsatava i omogućio održavanje izbora te godine”, podsjeća poslanik PDP-a Mira Pekić.
“To znači nije ništa novo, već smo imali takvu praksu. CIK uputi zahtjev, sredstva se obezbjede iz budžeta. Vidjećemo kako će se sad ponašati Ministarstvo finansija. Iako ministar tvrdi da neće ništa potpisati, ne bi bilo prvi put da odluku umjesto njega potpiše zamjenik ministra koji, kao što vidimo ima ogromna obvlaštenja”,ističe Pekić.

Na osnovu Šmitove nametnute odluke o finansiranju opštih izbora 2022.godine izabrani su, između ostalog i svi poslanici koji danas sjede u Parlamentarnoj skupštini BiH ali i Milorad Dodik. Da nije bilo čuvene Šmitove rečenice, kako su izbori prošli uz manje nepravilnosti, Dodik vjerovatno te 2022. ne bi ni sjeo u fotelju predsjednika Republike Srpske.

Da li će se SNSD i sada povinovati Šmitovim nalozima i izaći na prijevremene predsjedničke izbore izbore?

“Svi Dodikovi potezi govore da će SNSD izaći na izbore”, tvrdi poslanik SDS-a Mladen Bosić.

“Prihvatio je presudu, prihvatio je Šmita, prihvatio je Sud BiH. Prihvatio je i da ode a ovo što se sad dešava je pravljenje uslova za pregovore o načinu na koji će da ode”, smatra Bosić i dodaje da se zbog toga kreiraju krize, referendumi, odlasci u Ameriku, Rusiju…

I dok će se i pored ,,zatezanja” iz SNSD-a prijevremeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj vjerovatno održati 23.novembra održavanje opštih u oktobru iduće godine uz upotrebu novih tehnologija je upitno. Naime iako je Kristijan Šmit nametnuo odluku da se iz dijela profita Centralne banke BiH osigura 112 miliona za kupovinu skenera, video nadzora i ostale tehnike koja bi unaprijedila izborni proces, Savjet ministara BiH nije dao saglasnost za sistematizaciju novih radnih mjesta kako bi Centralna izborna komsija Bih zaposlila ljude koji će raditi na tim specifičnim izbornim tehnologijama.

Očigledno je nekima stalo da o rezultatima izbora i dalje odlučuju brojači a ne birači.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

BLAGO NAMA! Viškovićeva Vlada ostavila javna preduzeća u OČAJNOM STANJU

Vlada Republike Srpske na čelu sa Radovanom Viškovićem iza sebe je ostavila javna preduzeća u krajnje nezavidnoj situaciji. Ključa u Željeznicama i Šumama Republike Srpske gdje kasne plate i doprinosi, a stanje nije dobro ni u Elektroprivredi, gdje tonu u dugove uz očajno stanje elektro-mreže. U Željeznicama Republike Srpske situacija pred kolapsom, a radnici su na ivici strpljenja. U sindikatu upozoravaju da svaki mjesec počinju bez prava na zdravstvenu zaštitu.

“Najveći problem i prioritet nam predstavlja zdravstveno osiguranje pošto unazad 10 mjeseci od prvog do desetog u mjesecu narednom nemamo zdravstveno osiguranje i to stvara ogroman problem kod radnika i njihovih porodica”, kaže Dragan Peulić, predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti u Željeznicama Republike Srpske.

Preduzeće je prvu polovinu ove godine završilo sa gubitkom od oko 18 miliona maraka, a ukupna dugovanja preduzeća iznose skoro 300 miliona. Radnici traže sastanak sa upravom, a spremne su i tužbe.

“Imamo teško bolesnih kolega koji imaju tumore ne mogu dobiti uputnice da idu na liječenje u Beograd, imamo kolega koji su pod insulinom ne mogu dići recept ili lijek a ne mogu kupiti lijek u slobodnoj prodaji pa stvara ogroman problem to zdravstveno osiguranje”, kaže Peulić.

Željeznice imaju problem i sa nedostatkom radnika na terenu, što prijeti opstanku ovog javnog preduzeća. U opoziciji upozoravaju da ništa bolje stanje nije ni u Šumama Republike Srpske.

“One su prvo polugodište ove godine završile u minusu preko 5 miliona što je više nego prošle godine i sami znamo da nekoliko šumskih gazdinstava radnici štrajkuju jer nisu dobili plate što znači da stanje u tom preduzeću nimalo nije dobro”, kaže Tanja Vukomanović, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Sređivanje stanja u Šumama su najavljivali najviši zvaničnici: od Dodika, do bivšeg ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a sadašneg premijera Save Minića.

“Ako uzmemo u obzir da je najveći vrh Republike Srpske bavio stanjem u ovom preduzeću da tu radi kriminalna banda i da ima krivičnih djela i da će to preduzeće da procvjeta do kraja ove godine dolazimo do toga da oni tamo nisu ništa uradili”, navodi Vukomanovićeva.

U očajnom stanju je i nekadašnji ponos Republike Srpske – Elektroprivreda. Sumnjivi koncesioni ugovori, izgubljene arbitraže, neracionalna zaduženja, pad proizvodnje struje, bacili su ovo javno preduzeće u krajnje nezavidnu situaciju.

“Vlade postojeće skupštinske većine u svojim agendama i planovima ističu barem formalno da im je zadatak da poprave stanje u javnim preduzećima, međutim iza tih naznaka uvijek smo dobijali samo lošije stanje”, smatra ekonomista Milenko Stanić.

Prije nekoliko mjeseci je, na zahtjev opozicije, trebalo da se održi posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi se govorilo o stanju u javnim preduzećima, međutim poslanici parlamentarne većine su spriječili održavanje ove sjednice. Predstavnici opozicije su tada poručili da su 3 najveća javna preduzeća: Šume, Željeznice i Elektroprivreda dostigli ukupan gubitak veći od 500 miliona maraka.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

VULIĆEVA “Odgovaram samo onima koji su me izabrali”

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić rekla je danas da odgovara samo onima koji su je izabrali i da neće dozvoliti da bilo ko utiče na njen stav i mišljenje.

Vulićeva je upozorila poslanika Erminu Salkičević-Dizdarević, kojoj se nije svidjela konstatacija da su bošnjačke inicijative usmjerene na progon Srba i Hrvata, da svi poslanici Predstavničkog doma imaju ista prava.

– Ustav je jasno definisao da imamo pravo na stav i mišljenje, a to što vas moj stav i mišljenje nerviraju, to je vaš problem. Tačno je ono što sam rekla da se radi ovakvim inicijativama na progonu Srba i Hrvata – rekla je Vulićeva nakon pauze u zasjedanju.

Nastavi čitati