Sjeverna Koreja sprema se za rat, a nastavak trenutne politike strateškog odvraćanja dovešće Sjedinjene Države i njene saveznike u sukob s ovim izolovanim režimom u nadolazećim godinama, upozoravaju stručnjaci u novom izvještaju.

Sjevernokorejski vrhovni vođa Kim Jong-un “donio je stratešku odluku da krene u rat”, navode istraživači iz istraživačkog centra 38 North, koji se bavi pitanjima Sjeverne Koreje i Korejskog poluostrva u sklopu neprofitnog think tanka Stimson Center. U izvještaju od 11. januara analitička grupa fokusirana na Sjevernu Koreju navodi da je situacija na Korejskom poluostrvu u ovom trenutku opasnija nego što je bila u bilo kojem trenutku od Korejskog rata.

Odnosi dviju Koreja nastavljaju se pogoršavati, dodatno zategnuti lansiranjima nadzornih satelita, sjevernokorejskim programima nuklearnog i balističkog projektila koji postojano napreduju, zajedničkim vojnim vježbama SAD-a, Japana i Južne Koreje i napuštanjem ključnog vojnog sporazuma Sjever-Jug postignutog 2018. kako bi se smanjio rizik od neprijateljstava.

Sjeverna Koreja u ponedjeljak je objavila da je testirala raketu na kruto gorivo s hipersoničnom bojevom glavom, što je prvi put za državu s nuklearnim oružjem, što je izazvalo osude Vašingtona, Seula i Tokija.

Hipersonično klizno vozilo (projektil koji napušta Zemljinu atmosferu, a zatim uranja natrag u nju, klizeći kroz gornje slojeve u plitkom nizu krivulja i zaokreta, s namjerom da zavaraju neprijateljski radar u pogledu cilja), za koje Pjongjang kaže da može manevrisati kroz atmosferu i potom gađati mete, izazvalo je uzbunu kada je letjelo 1000 kilometara iznad Japanskog mora prije nego što je sletjelo u vode između Korejskog poluostrva i Japana, saopštila je Južna Koreja.

“Ne znamo kada i kako Kim planira povući okidač, ali opasnost je već daleko iznad rutinskih upozorenja iz Vašingtona, Seula i Tokija o provokacijama Pjongjanga”, rekli su analitičari centra 38 North.

Pjongjang je saopštio da je najnovije lansiranje bilo rutinsko i nepovezano s regionalnim napetostima te da dolazi usred značajne promjene u porukama Kima. U onome što je okarakterisano kao istorijski potez, Kongres te zemlje je u ponedjeljak objavio da ukida tri tijela povezana s međukorejskom saradnjom i odustaje od puta pomirenja sa svojim južnim susjedom, izvijestila je državna novinska agencija KCNA.

Osim toga, se navodi da će ustav Sjeverne Koreje biti modifikovan kako bi se Seul definisao kao “glavni neprijatelj” Pjongjanga.

“Razočarani smo stalnim odbijanjem dijaloga od DNRK (Demokratska Narodna Republika Koreja, odnosno Sjeverna Koreja) i eskalacijom neprijateljske retorike prema ROK (Republika Koreja, odnosno Južna Koreja)”, rekao je američki portparol, kako je prenijela južnokorejska novinska agencija Yonhap.

On je rekao da SAD “ne gaji neprijateljske namjere prema Sjeveru” i ponovio stajalište Vašingtona da je saradnja Sjevera i Juga ključna za “trajni mir na Korejskom poluostrvu”.

“Ne mogu ući u Kim Jong-unovu glavu, ali ono što mislim… nije da je on sam po sebi protiv ujedinjenja, već da shvata kako neće postići ono što želi po tom pitanju sve dok konzervativac poput (predsjednika) Yoon Suk-yeol vodi Jug”, rekao je ranije sigurnosni analitičar Sean King iz konsultantske kuće Park Strategies za Newsweek.

Analitičari iz centra 38 North vjeruju da su nedavne akcije Pjongjanga posljedica onoga što Kim smatra krajnjim neuspjehom svojeg i nastojanja njegovog oca, bivšeg vođe Kim Jong-ila, koji su tražili da im Vašington prizna legitimitet. Istraživači sugerišu da bi nedavne akcije Sjeverne Koreje mogle biti rezultat neuspjeha susreta Kima i tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trampa u Hanoju 2019. godine, koji označava odlučujući zaokret u politici Pjongjanga u angažmanu prema Vašingtonu. Ponovno procjenjivanje odnosa Sjevera s SAD-om postalo je očito 2021. godine s nastojanjem da se Pjongjang više približi Kini i Rusiji.

Navodna vojna saradnja i razmjena između Sjeverne Koreje i Rusije izazvala je zabrinutost na Zapadu, koji iznosi optužbe za transfere balističkih projektila. U zajedničkoj izjavi, američki državni tajnik Entoni Blinken, visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku Žozep Borelj i ministri vanjskih poslova iz više od 40 zemalja, osudili su navodne transfere oružja.

Analitičari istraživačkog centra 38 North upozoravaju kako se ne bi trebalo previše oslanjati na pretpostavku da je odvraćanje uspješan koncept po pitanju Sjeverne Koreje. Oni ukazuju da bi Pjongjang mogao gledati na SAD kao na silu u opadanju, što bi dovelo do strateških promjena i vojnih partnerstava s Rusijom i Kinom.

I dok u Vašingtonu vlada konsenzus da koncept odvraćanja djeluje, u izvještaju Atlantskog savjeta iz novembra tvrdi se da se ta politika u sadašnjem obliku vjerovatno neće održati u nadolazećim godinama. U studiji su navedeni potencijalni scenariji koji bi mogli proizaći iz neuspjeha koncepta odvraćanja, ali je napad punog opsega od strane Pjongjanga s ciljem ponovnog ujedinjenja Korejskog poluotoka među najmanje vjerojatnim, kako se navodi.

U izvještaju Atlantskog vijeća upozorava se da odgovor na eventualnu sjevernokorejsku eskalaciju ne smiju biti ustupci jer bi to moglo kompromitirati koncept odvraćanja i pokrenuti obrazac visokog rizika. Uza sve to, sve preciznije i moćnije sjevernokorejsko oružje izaziva zabrinutost u pogledu mogućeg nuklearnog odgovora, što bi povećalo samopouzdanje režima u Pjongjangu da će preživjeti protivnapad SAD-a.

U izvještaju se takođe naglašava potreba da južnokorejska vojska usvoji fleksibilniji stav i organizaciju kako bi odgovorila na sjevernokorejske napade, koji bi predstavljali nešto između provokacija i rata punog obima, prenosi Jutarnji.