Tajna ruska mreža pokušala je da iskoristi prošlomjesečne nerede u Francuskoj šireći na društvenim mrežama poruke kojima se za nasilje okrivljuje nekontrolisana imigracija, a francuska vlast prikazuje kao nesposobna da kontroliše situaciju, navodi se u internoj procjeni Evropske unije u koju je Reuters imao uvid.

U odvojenoj internoj procjeni francuskog Ministarstva spoljnih poslova, koju je Reuters takođe pregledao, navodi se da su nalozi povezani s Izraelom i američkim pokretom MAGA širili “neprijateljske narative” o neredima, povezujući ih s radikalnim islamizmom i migracijama, prenosi Internazionale.

Prema analizi evropskih stručnjaka za dezinformacije, ova dva dokumenta pružaju uvid u pokušaje spoljnih aktera da unutrašnja previranja u Francuskoj iskoriste za sopstvene političke ciljeve.

Reuters nije mogao nezavisno da potvrdi tvrdnje iz francuskog izvještaja i procjene EU.

Kako je ruska mreža pokušavala da utiče na francusku javnost?
U analizi Evropske unije navodi se da je tajna ruska mreža poznata kao “Operacija Overload” širila video-snimke koji su se lažno predstavljali kao prilozi zapadnih medija, ciljajući publiku u Francuskoj.

U pojedinim snimcima iznošene su lažne tvrdnje da su migranti silovali učesnike protesta ili da predstoje teroristički napadi.

Procjena EU obuhvata period od 7. do 21. oktobra i navodi da je Rusija nastojala da “prikaže francusko rukovodstvo kao slabo i sve autoritarnije”.

“Takvi događaji pružaju prilike da se podrivaju nacionalne vlade, podstiču strah i podjele i oblikuje percepcija javnosti uoči izbora”, navodi se u dokumentu EU namijenjenom ograničenom krugu primalaca, koji su pripremili stručnjaci za dezinformacije u diplomatskoj službi Unije.

Postoje li dokazi da su strani akteri pokrenuli proteste?
U evropskoj procjeni nisu pronađeni dokazi da su Moskva ili drugi akteri podstakli izbijanje protesta ili njihovu eskalaciju.

Njihove aktivnosti opisane su kao “oportunističko iskorištavanje nemira”.

Neredi su prošlog mjeseca izbili u gradovima širom Francuske, nakon što su demonstracije protiv rasta životnih troškova i slabljenja javnih usluga izmakle kontroli. Zemlja je tada bila suočena s nekim od najtežih slučajeva nasilja u posljednjih nekoliko decenija.

Francuski zvaničnici su, odgovarajući na Reutersov zahtjev za komentar, uputili na izjavu predsjednika Emanuela Makrona od 21. oktobra. Makron je tada rekao da nije bilo vidljivog stranog miješanja iza protesta, ali da je bilo “strane manipulacije informacijama”.

Koliki su domet imale proruske, izraelske i MAGA objave?
Prema procjeni francuskog Ministarstva spoljnih poslova, deset najgledanijih objava o nemirima na mreži X iz “proruskih krugova” prikupilo je ukupno 2,8 miliona pregleda od 16. do 18. oktobra.

Međutim, znatno veći domet ostvarile su objave naloga povezanih s američkim pokretom MAGA, kao i izraelskih zvaničnika i influensera.

Deset najgledanijih objava zvaničnika, medija i influensera povezanih s pokretom MAGA imalo je više od 49 miliona pregleda u istom trodnevnom periodu, navodi se u francuskom izvještaju.

Istovremeno je deset najgledanijih objava izraelskih zvaničnika, državnih naloga, medija i influensera ostvarilo više od 35 miliona pregleda.

Francuska procjena navodi da su nalozi povezani s Izraelom i pokretom MAGA nerede povezivali s radikalnim islamizmom i migracijama.

Šta stručnjaci podrazumijevaju pod “nadmetanjem narativa”?
Elina Trejger, viša politikološkinja istraživačke organizacije RAND, ocijenila je da takve kampanje predstavljaju postepeno “nadmetanje narativa”.

Prema njenim riječima, one vremenom mogu uticati na to kako se zapadne demokratije doživljavaju u Evropi i izvan nje.

Trejger je navela da ove kampanje podstiču protivljenje imigraciji, koje evropske birače usmjerava prema političkim ekstremima.

Analize tako ukazuju na nastojanja različitih spoljnih aktera da tumačenje francuskih nemira prilagode sopstvenim političkim porukama.

Šta je “Operacija Overload” i koji su njeni ciljevi?
Prema izvještaju Evropske unije, “Operacija Overload” aktivna je od septembra 2023. godine i usmjerena je protiv zapadnih “javnih ličnosti, institucija i medija”.

Cilj je da se “diskredituju ti akteri i njihova podrška Ukrajini, uz promovisanje sadržaja usklađenog s ruskim interesima”, navodi se u dokumentu.

U izvještaju se dodaje da su aktivnosti mreže “takođe imale za cilj podrivanje evropske podrške Ukrajini tvrdnjama da evropske vlade daju prednost Ukrajini u odnosu na domaće probleme”.

Britanski Institut za strateški dijalog u prošlogodišnjem izvještaju opisao je “Operaciju Overload” kao “upornu rusku informacionu operaciju velikog obima”.

“Ona se lažno predstavlja kao pouzdani izvori kako bi širila razdor, zbunjenost i nepovjerenje”, naveo je Institut.

Kako nastaju lažni medijski sadržaji?
Institut za strateški dijalog opisao je i metode kojima se ova operacija služi.

“Operacija pravi i objavljuje video-snimke koji izgledaju kao novinarski izvještaji, koristi vještačku inteligenciju za kloniranje glasova stručnjaka, falsifikuje novinske naslove i manipuliše fotografijama”, naveo je Institut.

Dodaje se da operacija “preusmjerava djelovanje iz jedne zemlje u drugu kako bi iskoristila krize i javne rasprave”.

Francuska državna služba za praćenje stranih digitalnih uplitanja Viginum objavila je 2024. godine detaljan izvještaj o mreži Overload i sličnim ruskim operacijama.

Francuski zvaničnici navodili su da se ove mreže ponovo aktiviraju tokom protesta, izbora i drugih događaja koji pružaju priliku za diskreditovanje Francuske.

Kako su Moskva i izraelske vlasti odgovorile na navode?
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova nije odgovorilo na Reutersov zahtjev za komentar.

Portparolka Ministarstva Marija Zaharova u avgustu je odbacila optužbe francuske državne službe da Rusija širi dezinformacije o francuskim izborima 2027. godine.

Tada je rekla da te optužbe “neće biti posljednja izmišljotina koju će vlasti koristiti za manipulisanje javnim mnjenjem”.

Na Reutersove zahtjeve za komentar nisu odgovorili ni kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ni izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova.

Ruski zvaničnik Kiril Dmitrijev optužio je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za protivljenje mirovnim inicijativama Donalda Trampa.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oduvijek je bio protiv mirovnog sporazuma i predsjednika SAD Donalda Trampa, izjavio je danas Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik predsjednika Rusije za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom i šef Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF).

Zelenski je uvijek bio i djelovao protiv Trampa i protiv svijeta, napisao je Dmitrijev na društvenoj mreži X, prenosi agencija Tačno.

Takođe je izrazio uvjerenje da će mirovne inicijative američkog predsjednika biti uspješne, uprkos otporu Kijeva.

Ovako je Dmitrijev komentarisao objavljivanje intervjua Zelenskog za CNN, u kojem je on navodno govorio o opasnosti ideje izaslanika američkog predsjednika Džareda Kušnera da uključi Rusiju u diskusije o budućoj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi, prenosi agencija RIA Novosti.

Sljedeća runda pregovora zakazana je za 10. i 11. novembar
Kušner je, nakon konsultacija u Briselu, ranije najavio da Sjedinjene Države namjeravaju da uključe Rusiju u pregovore o formiranju nove bezbjednosne arhitekture u Evropi kao dio rješavanja ukrajinskog sukoba.

Sljedeća runda trilateralnih pregovora između Rusije, Sjedinjenih Država i Ukrajine zakazana je za 10. i 11. novembar u Abu Dabiju.

Izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof izjavio je da strane namjeravaju da razgovaraju o bezbjednosnim garancijama, deeskalaciji, humanitarnim pitanjima i daljim koracima ka mirnom rješenju.

Kremlj je potvrdio učešće ruske delegacije u pregovorima, a nju će predvoditi pomoćnik predsjednika Vladimir Medinski.

Nakon napada u Krakovu, gdje je ubijeno šest ljudi, osumnjičeni je preminuo od povreda u bolnici.

Naoružani muškarac koji je u subotu u Krakovu ubio šest osoba preminuo je u ponedjeljak ujutru u bolnici od zadobijenih povreda, objavio je njemački medij Die Welt, pozivajući se na saopštenje policijske uprave Malopoljskog vojvodstva.

Dvadesetčetvorogodišnji poljski državljanin ranjen je tokom razmjene vatre sa policijom, nakon što je otvorio vatru na ljude na Glavnom trgu u Krakovu.

U napadu je ubijeno šest osoba, dok je 16 povrijeđeno. Policija je tokom naknadne istrage pronašla još tri tijela u porodičnoj kući osumnjičenog u Ostrovjecu Švjentokšiskom. Riječ je o njegovim roditeljima i sestri, a istražitelji sumnjaju da je isti muškarac odgovoran i za njihovu smrt.

Poljsko tužilaštvo pokrenulo je istragu zbog sumnje na terorističko krivično djelo, dok su zvaničnici naveli da je osumnjičeni bio fasciniran krajnje desničarskim ideologijama. U Poljskoj su proglašena dva dana nacionalne žalosti zbog tragedije.