Banjaluka
U BANJALUCI PREMIJERA FILMA “SVJEDOK”! Bolna istina o stradanju Srba
U Banjaluci će danas biti održana premijera istorijsko-dokumentarnog filma “Svjedok”, o stradanju srpskog naroda tokom ratnih dešavanja devedestih godina na prostoru bivše Jugoslavije.
Premijera će biti održana u 17 časova u kinu Palas.
Nakon premijere u najvećem gradu Republike Srpske, slijede projekcije u drugim gradovima Republike Srpske i Srbije.
Film je realizovan o u koprodukciji Radio-televizije Republike Srpske i Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, a scenario i režiju potpisuje nagrađivani režiser dokumentarnih filmova Denis Bojić.
Film “Svjedok” prvobitno je zamišljen i baziran na dokumentaciji i svjedočanstvima specijaliste sudske medicine iz Beograda profesora doktora Zorana Stankovića koja se tiču stradanja srpskog naroda tokom ratnih dešavanja devedesetih godina na prostoru zemalja bivše Jugoslavije.
Nažalost, Stanković je preminuo neposredno pred početak snimanja filma.
Nakon njegove smrti film mijenja formu, ali ne i suštinu. Ogoljenu i surovu istinu o stradanju Srba prikazanu kroz ratni put i istorijski portret doktora Stankovića, piše RTRS.
Po riječima režisera, ovaj film predstavlja svojevrsnu kolektivnu ispovijest srpskog naroda o njegovom stradanju, te istovremeno priču o čovjeku koji se igrom sudbine našao u vihoru ratnih dešavanja, čovjeku koji je radeći časno svoj posao, na sebe i kroz sebe preuzeo svjedočanstvo o užasima rata.
Radeći na više od 50 masovnih grobnica širom bivše zemlje i obdukciju više od 7.500 stradalih žrtava, Stanković je jedina osoba koja je na ovakav način svjedočila o razmjerama stradanja srpskog naroda.
Ujedno, ovo je istorijski presjek koji kroz filmski izraz u velikoj mjeri objedinjuje mapu stradanja srpskog naroda.
Samo na teritoriji BiH, Stanković je radio ekshumacije i obdukcije na više od trideset masovnih i pojedinačnih grobnica i to na lokalitetima Sarajeva, Tuzle, Sokoca, Pala, Mostara, Bileće, Trebinja, Nevesinja, Kamenice, Zvornika, Skelana, Šekovića, Kravica, Srebrenice, Bratunca, Sandića, Rogatice, Milića, Brčkog, Broda, Ugljevika, Priboja kod Lopara, Kupresa, Bihaća i Mrkonjić Grada.
Uz arhivski materijal i arhivska svjedočanstva Stankovića, te svjedočenja preživjelih članova porodica žrtava, u filmu su učestvovali članovi njegove najuže porodice, članovi njegovog obdukcionog tima, novinari, snimatelji, advokati. O tragičnim sudbinama članova njihovih porodica, te o ličnim strahotama kroz koje su prolazili u procesima identifikacije, u filmu svjedoče brojni pripadnici srpskog naroda.
Film je sniman na lokacijama pet masovnih grobnica gdje su izvršeni zločini nad srpskim narodom – Kravica, Mrkonjić Grad, Brod, Jelačići i Zvornik. Uzimajući u obzir “Povorku sjećanja” u Beogradu, u filmu je dobrovoljno učestvovalo više od 8.000 ljudi. Radi se mahom o članovima i prijateljima porodica poginulih i nestalih civila, vojnika VRS.
Režiser Bojić zahvalio je porodici Stanković što je podržala i nastavila realizaciju filma, Radio-televiziji Republike Srpske i Republičkom centru za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, koji su u punom kapacitetu stali iza jednog ovakvog istorijskog projekta, te svim institucijama i pojedincima koji su dali svoj doprinos da se ovaj projekat realizuje.
Realizaciju filma pomoglo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, te organizacije i udruženja proistekla iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, načelnici i gradončelnici, opštinske i gradske uprave, te javna preduzeća iz Mrkonjić Grada, Broda, Zvornika, Šekovića, Skelana, Bratunca, Srebrenice, Čelinca, Vlasenice, Milića, Istočnog Sarajeva, Banjaluke, Trebinja, Bijeljine, Višegrada, Nevesinja, Jelačića, Gacka, Ljubinja, Bileće, Berkovića, Prnjavora, Pala, Sokoca, Trnova. Realizciju filma pomogle su Uprave graničnih policija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, Uprave carina BiH i Srbije, Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji, Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, Ministarstvo odbrane Srbije, Ministarstvo saobraćaja i veza Srbije, Ministarstvo finansija Srbije, JP “Putevi Srbije”, grad Beograd sa svim svojim nadležnostima, Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd, JKP Pogrebne usluge.
Na filmu “Svjedok” radili su: scenario i režija Denis Bojić, direktor fotografije Dejan Račić, montažer Ognjen Bogdanović, glavni snimatelj Ljubomir Tešinić, snimatelj Saša Vrućinić, snimatelji zadnje scene Aleksandar Zorić, Siniša Stojić, asistent snimanja Milorad Rajlić, dron operateri Ljubomir Tešinić, Dejan Račić, Branislav Plavšić, Goran Lazić, Danilo Cimbaljević, Dragan Glišović, Srboljub Stojanović, snimatelji tona Željko Kalamanda, Srđan Radaković, Aleksandar Vlajić, Duško Jovanović, dizajner tona Vladimir Vladetić, grafički dizajn Boris Bilić, Ognjen Bogdanović, vozači Miro Marković, Saša Popović, kompozitor David Mastikosa, promocija Margareta Zlatunić, linijski producent filma Filip Mlađenović.
Banjaluka
OSTALI BEZ DOMA U POŽARU Predstavnici Grada posjetili porodicu Knežević
Protekle sedmice požar je zahvatio stan petočlane porodice Knežević u Krfskoj ulici, a vatra je u samo nekoliko trenutaka progutala dobar dio onoga što su gradili godinama.
Porodicu Knežević danas su obišli i predstavnici Grada, a ovlašteni potpisnik Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara naglasila je da je Grad uvijek tu da pomogne, te je iskoristila priliku i da pozove sve druge ljude dobre volje da pomognu ovoj porodici.
-Danas se nalazimo u stanu petočlane porodice Knežević, kojima je dio stana izgorio u požaru. Na prvi pogled evidentno je da je uništen ogroman dio stana koji je sada neupotrebljiv za normalan život. Kao Odjeljenje za brigu o porodici i demografiju i u ime gradonačelnika Draška Stanivukovića potrudićemo se svim silama da omogućimo da ova porodica može da se vrati u stan, da normalno živi, jer sada su razdvojeni, što im takođe teško pada. Pozvala bih sve naše sugrađane koji mogu da pomognu ovoj porodici, a Grad će uraditi sve što je u našoj moći – kazala je Basara.
Predsjednik Komisije za procjenu šteta koje su prouzrokovane elementarnim nepogodama i drugim nesrećama na teritoriji Grada Banjaluka Bojana Rogić istakla je kako je prošle sedmice došlo je do požara u stambenom objektu u prizemlju zgrade u naselju Obilićevo, te da je požar lokalizovan zahvaljujući brzoj i efikasnoj intervenciji vatrogasaca.
-Najvažnije je u ovom trenutku istaći da nisu bili ugroženi životi vlasnika i stanara, a zahvaljujući pravovremenoj reakciji naše službe spriječeno je dalje širenje požara. Komisija za procjenu štete Grada Banjaluke i Odsjek za poslove civilne zaštite izvršiće u toku dana detaljnu procjenu nastale matrijalne štete. Kao što znate gradonačelnik je uvijek bio uz svoje građane u ovakvim situacijama, a tako će biti i sada i uz porodicu Knežević – kazala je ona.
Danijela Knežević, koja sa svojom porodicom živi u Krfsoj ulici istakla je kako je u toku noću došlo do požara.
-Probudila sam roditelje i pozvali smo vatrogasci, oni su došli jako brzo. Uzrok požara je frižider, odnosno zamrzivač, koji je još uvijek u garatnom roku i koji je bio smješten u lođi na balkanu – kazala je Danijela Knežević.
Banjaluka
DRINIĆ “20 GODINA VLAST sa SNSD-om na čelu RAZARA Republiku Srpsku”
Dvadeset godina vlast sa SNSD-om na čelu razara Republiku Srpsku s ciljem stvaranja privatne države. Кrajnje je vrijeme da se probudimo. To je dužnost svakoga od nas, jer posao koji su radili sada ulazi u posljednju fazu.
Napisao je ovo na društvenim mrežama član PSS i odbornik PDP-a u Skupštini Banjaluke, Nebojša Drinić.
– Posljednja faza znači privatizacija: Radara i MUP-a, Rudnika i TE Ugljevik, a u konačnici i cijele Elektroprivrede Republike Srpske, naveo je Drinić i dodao:
– Danas smo napravili prvi pobjednički korak. Onemogućili smo privatizaciju radara. Borba se isplati! Istrajaćemo, jer narod u nama vidi alternativu. Republikom Srpskom upravljaće narod, a oni koji su sve radili pogrešno odgovaraće. Ne smije biti nedodirljivih – naveo je on.
Banjaluka
ZIMA DONIJELA NOVE BRIGE! Sve više mladih u Banjaluci traži topli obrok i krov nad glavom
Dolazak zime i hladni dani, odnosno noći, natjerali su građane bez podrške i krova nad glavom da potraže pomoć u prihvatnoj stanici ili dnevnom centru za beskućnike u Banjaluci.
No, sve je više mlađih ljudi kojima su potrebni topao obrok, krevet, prenoćište ili razgovor.
To nam potvrđuju i sagovornici u Udruženju “Mozaik prijateljstva” i Gerontološkom centru Banjaluka, koji im pruže krov nad glavom na nekoliko sati, odnosno dana.
Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja “Mozaik prijateljstva”, za “Nezavisne” ističe da je njihov dnevni centar za beskućnike stalno otvoren, te da su postali i neka vrsta prihvatne stanice.
“Uvijek se tu nalazi pet do 10 ljudi. Skoro nam je došao mlad čovjek iz Gradiške sa finim karakterom, te je kod nas boravio po nekoliko sati. Ali, sad je našao posao, što je pozitivno. Inače, oni znaju da mogu doći do 16 časova, doručkovati, okupati se itd. Većinom su to ljudi srednjih godina, ali i mlađi”, priča Subašić.
Kako kaže, to su često ljudi koji su izgubili tlo pod nogama.
“Ima tu ljudi koji su zaista dobrog karaktera, skromni i zahvalni. Imali smo situaciju da je čak i magistar došao kod nas kao beskućnik. Teško je biti normalan u sadašnjem svijetu. I ja iz svog iskustva znam, prošao sam kroz sve to. Zato mi je drago da postoji mjesto gdje se mogu okupati, odmoriti, popričati”, naglašava Subašić.
Prema njegovim riječima, iako ne mogu često uticati na promjenu nečijeg života, njihovi korisnici se često otvore, a ko hoće da radi – i njih znaju usmjeriti i pomoći im da dođu do posla.
Mirjana Todorović, glavna sestra u Gerontološkom centru Banjaluka, koja ujedno vodi prihvatnu stanicu, za “Nezavisne novine” kaže da trenutno imaju sedam korisnika u prihvatnoj stanici.
“Vodimo i telefonske razgovore, kao i razgovore sa osobljem UKC RS, gdje ljudi dođu na liječenje, a poslije toga ih nema ko preuzeti, pa se onda nama obrate da ih primimo. Većinom su to pacijenti čija su djeca ili rodbina u inostranstvu, ili čak nemaju bliže rodbine, pa ih je potrebno smjestiti dok oni ne dođu”, pojašnjava Todorovićeva.
Oni su, kako kaže, počeli dolaziti početkom novembra. Dodaje da je u svakodnevnoj komunikaciji sa banjalučkim Centrom za socijalni rad.
“Kad ih primimo, tu ostaju najviše pet dana. Ali, ukoliko se ne riješi njihov status onda mogu ostati do 30 dana. U slučaju da nisu riješili status, onda mi moramo dobiti rješenje od Centra za socijalni rad, i tada ostaju maksimalno do 90 dana”, rekla je ona.
No, prema njenim riječima, uglavnom ostaju do mjesec dana.
“U tom periodu, ako su došli iz bolnice, trebaju im razne kontrole, terapije, antibiotici, što mi i obezbijedimo, a sa Centrom za socijalni rad provjerimo gdje su prijavljeni, kako bi nam porodični ljekar dostavio uputnicu”, pojasnila je Todorovićeva.
U zadnje vrijeme često dolaze, potvrđuje ona, mlađi ljudi.
“To su ljudi sa raznim dijagnozama, a uglavnom je to neuredan život, porodični odnosi ili su u zapuštenom stanju. Mi im pružimo obrok, topao krevet, terapiju i sve što treba, nema razlike u odnosu na naše korisnike”, zaključuje Todorovićeva.
-
Politika19 sati ago(NE)SPOSOBNI MINISTAR! Dok je Karan vodio MUP RS presuđeni PEDOFILI POBJEGLI policiji pred nosom!
-
Hronika21 sat agoBRUTALNOM UBISTVU PRETHODILE PRIJETNJE! Djevojka bježala od ubice, on utrčao za njom u toalet hotela i ubio je
-
Hronika2 dana ago“NIJE SAV SVOJ KAD POPIJE, SA SVIMA SE POSVAĐAO ZBOG OVACA” Predsjednik mjesne zajednice otkrio detalje o čovjeku koji je ubio oca i sina u Babušnici
-
Politika2 dana agoVelika Britanija šalje vojsku u BiH, EVO ZBOG ČEGA!
-
Društvo3 dana agoMUP RS IMA NOVI CJENOVNIK! Evo koliko košta alkotest, zapisnik o saobraćajnoj nezgodi, premještanej vozila…
-
Politika3 dana agoNJEMAČKI ŠEF DIPLOMATIJE DOLAZI U BIH S PORUKOM: Šmit ostaje, Bonska ovlaštenja ostaju
-
Društvo20 sati agoNOVI UDAR NA GRAĐANE! ERS traži poskupljenje struje za 20 odsto
-
Svijet3 dana agoPUTIN SASTAVIO LISTU NAJVEĆIH NEPRIJATELJA, Amerikanci nisu u top 3
