Connect with us

Banjaluka

U BANJALUCI SE isplati biti ugostitelj! Evo ko je prošle godine ZARADIO MILIONE

Najpoznatiji restorani i roštiljnice u Banjaluci prošle godine su zaradili više od sedam miliona maraka, otkriva CAPITAL analizirajući finansijske izvještaje koje su banjalučki ugostitelji dostavili APIF-u.

Na vrhu liste kao i ranijih godina je „Mala stanica“. Ovaj restoran koji posluje na više lokacija prošle godine je ostvario prihod od oko 7,7 miliona KM. To je nešto manje nego godinu ranije, ali je zato dobit umanjena sa 1,7 miliona u 2023. godini na manje od 1,4 miliona maraka prošle godine.

Po prihodu slijedi restoran “Don Sergio” u tržnom centru “Delta”, a po zaradi restoran-bar „Appetito“ u naselju Ada. Preduzeće “Funky busines” u okviru koje posluje restoran “Don Sergio” prošle godine imalo je prihod od 3,6 miliona ili oko 800 hiljada više nego godinu ranije, ali je dobit sa 127 hiljada pala na svega nešto više od 100 hiljada KM. U restoran-baru “Appetito” gosti su prošle godine ostavili skoro 3,2 miliona, dok je ostvarena zarada od 1,15 miliona KM. U odnosu na godinu ranije, prihod je veći za skoro 700 hiljada, a dobit za više od 200 hiljada KM.

Na trećem mjestu po zaradi je roštiljnica „Obeliks“. Ova roštiljnica prošle godine je pazarila više od 2,5 miliona i ostvarila dobit od 716 hiljada KM. Interesantno je da je „Obeliks“ u odnosu na prethodnu godinu povećao prihod za oko 60 hiljada KM, dok mu je dobit za otprilike toliko smanjena.

Slijedi najveći banjalučki restoran „Stara Ada“ koji je lani ostvario bolji poslovni rezultat u odnosu na 2023. godinu. Na prihod od oko 5,4 miliona maraka, što je za 600 hiljada više nego godinu ranije, „Stara ada“ je ostvarila dobit od 663.000, dok je 2023. zarada iznosila oko 480 hiljada KM.

Poslije „Stare ade“ ide restoran „Kazamat“ koji se nalazi na banjalučkoj tvrđavi Kastel. Ovaj restoran kojim upravlja isti gazda kao i restoranima „Mala stanica“ i picerijom „Kod Brke“ pazario je oko 2,4 miliona, što je gotovo isto kao i godinu ranije. I ostvarena dobit je gotovo ista kao i prethodne godine i iznosi 581 hiljadu KM.

Za restoran „My Way“ koji je poznat po jagnjetini prošla godina nije bila uspješna kao prethodna. „My Way“ je imao oko 1,7 miliona prihoda, što je za 300 hiljada manje nego 2023. godine, dok je dobit prepolovljena i pala je sa 895 hiljada na 425 hiljada KM.

Slično kao „Kazamat“ i restoran „Marcello“ neznatno je popravio poslovni uspjeh iz prethodne godine. Ovaj restoran povećao je prihod sa 1,4 na 1,45 miliona KM uz rast dobiti sa 306 hiljada na 319 hiljada KM.

I roštiljnica „A&D“ povećala je prihod sa 1,7 na 1,75 miliona KM, a rast prihoda donio je i povećanje dobiti sa 223 na više od 250 hiljada KM.

Zaradu je uvećao i restoran „Le Coq“. Prihod ovog restorana je povećan sa dva na oko 2,3 miliona KM, a dobit je porasla sa 202 hiljade na 224 hiljade KM.

I dva plutajuća restorana u Banjaluci prošle godine su ostvarila uspjeh. Restoran „Hedonist“ koji se nalazi na splavu uzvodno od gradskog mosta prošle godine je povećao prihod sa 959 hiljada na više od 1,1 milion KM, dok je dobit ostala na skoro istom nivou kao i prethodne godine – 209 hiljada KM.

Restoran „Banjalučki splav“ koji se nalazi nizvodno od gradskog mosta prihodovao je nešto više od milion maraka i ostvario dobit od 206 hiljada KM.

Prvi put uspješnu poslovnu godinu imao je restoran „Kaldrma 1929“ koji je od osnivanja 2021. godine poslovao sa gubicima. Ovaj restoran na banjalučkoj tržnici prošle godine je povećao prihod sa nešto više od dva miliona na 2,25 miliona maraka, dok je poslovni gubitak od 68 hiljada KM iz 2023. godine prošle godine pretvoren u dobit od 186 hiljada KM.

Gosti koji preferiraju zdravu hranu prošle godine su u restoranu „Rotkvica“ ostavili 763 hiljade maraka, a ovaj restoran zaradio je 121 hiljadu KM.

Sudeći po finansijskim izvještajima, reklo bi se da gosti u Banjaluci više vole zdravu hranu nego specijalitete od divljači. Naime, gosti su u „Lovačkom restoranu“ u naselju Priječani prošle godine ostavili 635 hiljada maraka, a ovaj restoran imao je duplo manju dobit nego „Rotkvica“ – „svega“ 64 hiljade KM.

Prihod restorana „Vrbas“ prošle godine se smanjio sa skoro dva miliona na manje od milion i po maraka, ali uprkos velikom padu pazara ovaj restoran je zadržao dobit na oko pedesetak hiljada KM.

Restoran „Orhideja“ u naselju Kočićev vijenac koji je takođe poznat po jagnjetini imao je uspješnu poslovnu godinu , ali ni blizu kao „My Way“. „Orhideja“ je imala prihod od 746 hiljada KM i dobit od oko 30 hiljada KM.

„Agape best“ zaradio 430.000 KM
Restoranu „Agape“ u vlasništvu Gorice i Ivane Dodik, kćerke i snahe predsjednika RS Milorada Dodika u aprilu prošle godine zbog američkih sankcija ugašeni su računi.

Na istoj adresi kasnije je registrovano preduzeće „Agape best“ u vlasništvu Aleksandra Dobrića. „Agape best“ prošle godine je imao prihod od 1,93 miliona KM i dobit od 430 hiljada KM. To je slabiji rezultat nego što je godinu ranije ostvario „Agape“ koji je imao prihod od 2,5 miliona KM i dobit od preko 520 hiljada KM.

Početkom ove godine Gorica je objavila da zatvara restoran zbog američkih sankcija.

Za neke od poznatih banjalučkih restorana koje gosti veoma rado posjećuju, poput restorana „Integra“ i „Monogram“ ili restoran-hotela „Zlatna kruna“, nisu dostupni podaci o poslovanju u prošloj godini. Razlog je što ti ugostiteljski objekti posluju kao poslovne jedinice drugih pravnih subjekata koje nisu dužne da dostavljaju zasebne finansijske izvještaje APIF-u.
Capital

Related Topics:

Banjaluka

TRAŽE ISTI TRETMAN! Privatne predškolske ustanove pisale Vladi Srpske da se oslobode fiskalizacije kao i javne ustanove

Nedavno je Vlada Republike Srpske donijela Uredbu o izmjeni i dopuni Uredbe o djelatnostima za čije obavljanje ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko elektronskog fiskalnog uređaja. U prevodu to znači da će pojedine djelatnosti biti oslobođene fiskalne kase i nameta koje ona donosi. I to ne bi bio problem, da Vlada Uredbom nije oslobodila javne predškolske ustanove dok su privatne predškolske ustanove u obavezi da prometuju preko elektronskog fiskalnog računa.

Privatne predškolske ustanove se već godinama unazad suočavaju sa velikim problemima, nedostatkom kadra, previsokim nametima i težinom opstanka. Privatne predškolske ustanove nisu imale pomoć tokom korone jer se ne tretiraju kao privredna društva. Privatne predškolske ustanove nemaju pravo na podsticaje, odnosno povrat poreza i doprinosa za povećavanje plate radnicima, upravo iz razloga što se ne tretiraju kao privredna društva. Uvođenjem fiskalizacije, privatne predškolske ustanove bi morale imati posebnog administrativnog radnika koji bi se bavio računima i fiskalnom kasom što je pored održavanja dodatni trošak. S toga su se obratile pismenim putem Vladi Republike Srpske koji prenosimo u cjelosti:

“Obraćamo vam se sa zahtjevom za oslobađanje od obavezne fiskalizacije privatnih predškolskih ustanova. Obzirom da je na posljednjoj sjednici Vlade donesena uredba kojom su fiskalizacije oslobođene javne predškolske ustanove, zahtjevamo da se na istom principu donese odluka kojom se fiskalizacije oslobađaju i privatne predškolske ustanove. Zakonom o fiskalizaciji ne bi se smjele u neravnopravan položaj stavljati privatne u odnosu na javne ustanove obzirom da to predstavlja diskriminaciju privatnih ustanova. Ne postoji zakonski osnov da se na različit način tretiraju predškolske ustanove, u zavisnosti od toga da li je osnivač privatno lice ili je u javnom vlasništvu. Sve predškolske ustanove posluju po istim zakonima i imaju jednake obaveze. Predškolske ustanove sa svojim roditeljima imaju sklopljene ugovore te se uplate mjesečne usluge vrše na osnovu ugovora. Takođe, sva djeca moraju biti evidentirana u matičnim knjigama ustanove, u sistemu e vrtić a koji je dostupan Ministarstvu prosvjete i kulture RS i inspekcijskim organima. Većina roditelja uplate prema vrtiću vrši žiralno, te su sve uplate vidljive i lako se mogu pratiti finansijski tokovi. Shodno tome, zahtjevamo jednak pristup prema privatnim i javnim predškolskim ustanovama.

S poštovanjem, Privatne predškolske ustanove grada Banjaluka”, navedeno je u saopštenju, prenosi Trag media.

Nastavi čitati

Banjaluka

DANAS JE OVO MJESTO LJEPŠE I SIGURNIJE: Igralište u Lorkinom naselju u novom ruhu

Dotrajalo igralište u Lorkinom naselju poprimilo je potpuno novo ruho i otvorilo vrata za sve naše najmlađe sugrađane.

Otvaranju je prisustvovao i gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je naglasio kako Grad gradi i obnavlja dječija igrališta, a sve kako bi naši najmlađi sugrađani imali što više prostora za zdravo odrastanje.

-Ovo je isključivo zasluga ove ovdje djece. Gdje god smo bili na terenu, nebitno da li smo obilazili radove na izgradnji puta, ivičnjaka ili trotoara, uvijek je bio neko iz Lorkinog naselja. Uvijek su nas pitali kada ćemo popraviti igrališa u Lorkinom naselju. Ovdje, u ovom prekrasnom dijelu naše Banje Luke živi mnogo naših sugrađana i morali smo da uradimo ovo za naše mališane – kazao je gradonačelnik.

Istakao je i to kako će Grad nastaviti i dalje da ulaže u dječija igrališta, jer su upravo djeca naša budućnost.

Mi ćemo nastaviti da radimo dalje. Izgradili smo desetine igrališta, sportskih terena, obnovili smo dosta igrališta. Želim da poručim roditeljima da uživaju, ali i da čuvaju dječija igrališa. Imamo nekada negativna iskustva, da nekada kada nešto izgradimo, dođe do vandalizma. Želim da kažem da treba da čuvamo sve ono što je naše. Ponosan sam što radimo ovo, stalno smo sa narodom. Na terenu smo, radimo posvećeno posao. Djeca kažu da su zadovoljna a to je i naš cilj – kazao je gradonačelnik, koji je poručio da imaju još jedan zahtjev ovdje, a to je da se uradi i javna česma.

Istakao je i to kako su, uz obnovljeno igralište, mještani i ovog dijela grada dobili i obnovljen mobilijar.

Iskoristio je priliku i da najavi kako će u toku godine Grad graditi i nova igrališta u Adi, Lazarevu, Petrićevcu i Motikama, te da se završetku bliži i veliki sportsko-rekreativni kompleks u krugu vodenog parka „Akvana“.

Ovo igralište je podijeljeno u tri dijela i čini ga dio za najmlađe na kojem se nalaze tobogan, klackalica, vrteška i ljuljaška uz zamjenu pijeska u postojećem pješčaniku.

Zatim, u dijelu za predškolski uzrast nalaze se igračke sa penjalicom, mostićem i toboganom u obliku gusjenice, kao i tobogan, ljuljaška i njihalica, dok je treći dio igrališta planiran za stariji uzrast u okviru kojeg se nalaziti kućica sa tunelom i dva tobogana, dvije njihalice i klackalica.

Igračke koje su postavljene u sklopu ovog igrališta su visokokvalitetne, metalne, sa dijelovima od inoksa i čvrste plastike.

Prethodne igračke koje su demontirane sa ovog igrališta bile su drvene, dotrajale i nisu bile sigurne za korištenje, dok je sama podloga bila oštećena.

Nastavi čitati

Banjaluka

DOBRE VIJESTI IZ BANJALUKE! Više od 30 igrališta izgrađeno, Stanivuković poručuje: Djeca zaslužuju sigurno i veselo odrastanje!

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković saopštio je da je u proteklih pet godina na području grada izgrađeno i obnovljeno više od 30 dječijih igrališta, kako u gradskim, tako i u seoskim sredinama.

„Danas smo se družili sa mališanima i roditeljima iz Lorkinog naselja, na igralištu čiju smo obnovu pokrenuli upravo na njihovu inicijativu. Ovo mjesto sada izgleda ljepše, bezbjednije i veselije – baš onako kako naša djeca zaslužuju“, poručio je Stanivuković.

On je najavio nastavak ulaganja u infrastrukturu za najmlađe:

„U toku ove godine gradićemo nova igrališta u naseljima Ada, Lazarevo, Petrićevac i Motike, a završetku se bliži i veliki sportsko-rekreativni kompleks u krugu Akvane“, istakao je gradonačelnik.

Dodao je da je cilj ovih ulaganja stvaranje sigurnog i podsticajnog okruženja za odrastanje djece:

„Djeca zaslužuju sigurno i sretno djetinjstvo, a njihova Banja Luka je tu da im to i omogući“, zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno