Connect with us

Banjaluka

U BANJALUCI SE isplati biti ugostitelj! Evo ko je prošle godine ZARADIO MILIONE

Najpoznatiji restorani i roštiljnice u Banjaluci prošle godine su zaradili više od sedam miliona maraka, otkriva CAPITAL analizirajući finansijske izvještaje koje su banjalučki ugostitelji dostavili APIF-u.

Na vrhu liste kao i ranijih godina je „Mala stanica“. Ovaj restoran koji posluje na više lokacija prošle godine je ostvario prihod od oko 7,7 miliona KM. To je nešto manje nego godinu ranije, ali je zato dobit umanjena sa 1,7 miliona u 2023. godini na manje od 1,4 miliona maraka prošle godine.

Po prihodu slijedi restoran “Don Sergio” u tržnom centru “Delta”, a po zaradi restoran-bar „Appetito“ u naselju Ada. Preduzeće “Funky busines” u okviru koje posluje restoran “Don Sergio” prošle godine imalo je prihod od 3,6 miliona ili oko 800 hiljada više nego godinu ranije, ali je dobit sa 127 hiljada pala na svega nešto više od 100 hiljada KM. U restoran-baru “Appetito” gosti su prošle godine ostavili skoro 3,2 miliona, dok je ostvarena zarada od 1,15 miliona KM. U odnosu na godinu ranije, prihod je veći za skoro 700 hiljada, a dobit za više od 200 hiljada KM.

Na trećem mjestu po zaradi je roštiljnica „Obeliks“. Ova roštiljnica prošle godine je pazarila više od 2,5 miliona i ostvarila dobit od 716 hiljada KM. Interesantno je da je „Obeliks“ u odnosu na prethodnu godinu povećao prihod za oko 60 hiljada KM, dok mu je dobit za otprilike toliko smanjena.

Slijedi najveći banjalučki restoran „Stara Ada“ koji je lani ostvario bolji poslovni rezultat u odnosu na 2023. godinu. Na prihod od oko 5,4 miliona maraka, što je za 600 hiljada više nego godinu ranije, „Stara ada“ je ostvarila dobit od 663.000, dok je 2023. zarada iznosila oko 480 hiljada KM.

Poslije „Stare ade“ ide restoran „Kazamat“ koji se nalazi na banjalučkoj tvrđavi Kastel. Ovaj restoran kojim upravlja isti gazda kao i restoranima „Mala stanica“ i picerijom „Kod Brke“ pazario je oko 2,4 miliona, što je gotovo isto kao i godinu ranije. I ostvarena dobit je gotovo ista kao i prethodne godine i iznosi 581 hiljadu KM.

Za restoran „My Way“ koji je poznat po jagnjetini prošla godina nije bila uspješna kao prethodna. „My Way“ je imao oko 1,7 miliona prihoda, što je za 300 hiljada manje nego 2023. godine, dok je dobit prepolovljena i pala je sa 895 hiljada na 425 hiljada KM.

Slično kao „Kazamat“ i restoran „Marcello“ neznatno je popravio poslovni uspjeh iz prethodne godine. Ovaj restoran povećao je prihod sa 1,4 na 1,45 miliona KM uz rast dobiti sa 306 hiljada na 319 hiljada KM.

I roštiljnica „A&D“ povećala je prihod sa 1,7 na 1,75 miliona KM, a rast prihoda donio je i povećanje dobiti sa 223 na više od 250 hiljada KM.

Zaradu je uvećao i restoran „Le Coq“. Prihod ovog restorana je povećan sa dva na oko 2,3 miliona KM, a dobit je porasla sa 202 hiljade na 224 hiljade KM.

I dva plutajuća restorana u Banjaluci prošle godine su ostvarila uspjeh. Restoran „Hedonist“ koji se nalazi na splavu uzvodno od gradskog mosta prošle godine je povećao prihod sa 959 hiljada na više od 1,1 milion KM, dok je dobit ostala na skoro istom nivou kao i prethodne godine – 209 hiljada KM.

Restoran „Banjalučki splav“ koji se nalazi nizvodno od gradskog mosta prihodovao je nešto više od milion maraka i ostvario dobit od 206 hiljada KM.

Prvi put uspješnu poslovnu godinu imao je restoran „Kaldrma 1929“ koji je od osnivanja 2021. godine poslovao sa gubicima. Ovaj restoran na banjalučkoj tržnici prošle godine je povećao prihod sa nešto više od dva miliona na 2,25 miliona maraka, dok je poslovni gubitak od 68 hiljada KM iz 2023. godine prošle godine pretvoren u dobit od 186 hiljada KM.

Gosti koji preferiraju zdravu hranu prošle godine su u restoranu „Rotkvica“ ostavili 763 hiljade maraka, a ovaj restoran zaradio je 121 hiljadu KM.

Sudeći po finansijskim izvještajima, reklo bi se da gosti u Banjaluci više vole zdravu hranu nego specijalitete od divljači. Naime, gosti su u „Lovačkom restoranu“ u naselju Priječani prošle godine ostavili 635 hiljada maraka, a ovaj restoran imao je duplo manju dobit nego „Rotkvica“ – „svega“ 64 hiljade KM.

Prihod restorana „Vrbas“ prošle godine se smanjio sa skoro dva miliona na manje od milion i po maraka, ali uprkos velikom padu pazara ovaj restoran je zadržao dobit na oko pedesetak hiljada KM.

Restoran „Orhideja“ u naselju Kočićev vijenac koji je takođe poznat po jagnjetini imao je uspješnu poslovnu godinu , ali ni blizu kao „My Way“. „Orhideja“ je imala prihod od 746 hiljada KM i dobit od oko 30 hiljada KM.

„Agape best“ zaradio 430.000 KM
Restoranu „Agape“ u vlasništvu Gorice i Ivane Dodik, kćerke i snahe predsjednika RS Milorada Dodika u aprilu prošle godine zbog američkih sankcija ugašeni su računi.

Na istoj adresi kasnije je registrovano preduzeće „Agape best“ u vlasništvu Aleksandra Dobrića. „Agape best“ prošle godine je imao prihod od 1,93 miliona KM i dobit od 430 hiljada KM. To je slabiji rezultat nego što je godinu ranije ostvario „Agape“ koji je imao prihod od 2,5 miliona KM i dobit od preko 520 hiljada KM.

Početkom ove godine Gorica je objavila da zatvara restoran zbog američkih sankcija.

Za neke od poznatih banjalučkih restorana koje gosti veoma rado posjećuju, poput restorana „Integra“ i „Monogram“ ili restoran-hotela „Zlatna kruna“, nisu dostupni podaci o poslovanju u prošloj godini. Razlog je što ti ugostiteljski objekti posluju kao poslovne jedinice drugih pravnih subjekata koje nisu dužne da dostavljaju zasebne finansijske izvještaje APIF-u.
Capital

Related Topics:

Banjaluka

SAVIĆ BANJAC: Banjaluka uvodi mjere, Vlada ih naknadno preuzima

Banjaluka postavlja standarde, dok Vlada Republike Srpske i druge lokalne zajednice naknadno slijede mjere koje je ovaj grad ranije uveo, poručila je gradska menadžerka Mirna Savić Banjac.

Savić Banjac, koja je i predsjednica Gradskog odbora PSS-a Draška Stanivukovića, rekla je za BN da je početak školske godine prilika da se podsjeti na mjere koje je Banjaluka uvela prije drugih.

Kao primjer je navela besplatne udžbenike za osnovce, koje je Grad uveo u septembru 2022. godine, tokom prve godine mandata gradonačelnika Draška Stanivukovića.

„Decenijama Vlada i resorno ministarstvo nisu prepoznali značaj ove mjere, ali su je od ove godine djelimično prepisali i odlučili da u svakoj lokalnoj zajednici finansiraju 70 odsto iznosa za nabavku udžbenika“, navela je Savić Banjac.

„Banjaluka korak ispred“

Prema njenim riječima, Grad kroz različite mjere nastoji da olakša život građanima, a dio tih rješenja sada preuzimaju i druge institucije.

„Banjaluka se raduje što svojim inicijativama i konkretnim mjerama može biti korektivni faktor i pokretač pozitivnih promjena na nivou cijele Republike Srpske“, rekla je ona.

Istakla je i mjere iz kampanje „Banja Luka pruža više“, među kojima su jednokratna pomoć svim učenicima prvog razreda, nagrade za najbolje rangirane studente koji su upisali prvu godinu fakulteta, kao i povećanje pojedinih postojećih davanja.

Kako je navela, povećani su iznosi za mature, vantjelesnu oplodnju i stipendije, kao i subvencije roditeljima čija djeca pohađaju privatne predškolske ustanove.

Od besplatnih placeva do prevoza za penzionere

Savić Banjac je podsjetila i na druge mjere Grada, među kojima su podrška porodiljama, besplatne građevinske dozvole i legalizacija, besplatni projekti za izgradnju kuće, priključci za vodu i placevi.

Među mjerama je navela i besplatan javni prevoz za penzionere i građane starije od 65 godina.

„Jasno je da u politici Grada nema mjesta za populizam. Riječ je o sistemski osmišljenim i pažljivo analiziranim mjerama koje u velikoj mjeri olakšavaju život našim sugrađanima“, poručila je Savić Banjac.

Prema njenim riječima, ove mjere imaju uporište i u Strategiji demografskog razvoja grada Banje Luke za period 2023–2030. godine, koju je označila kao prvi dokument takve vrste u BiH.

„Banja Luka postavlja standarde, a Vlada Republike Srpske ih naknadno slijedi. Grad ostaje korak ispred“, zaključila je Savić Banjac.

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUKA POVEĆALA STIPENDIJE: Učenici za deficitarna zanimanja dobijaju 200 KM mjesečno

Grad Banjaluka raspisao je konkurs za dodjelu učeničkih i studentskih stipendija za školsku, odnosno akademsku 2026/2027. godinu, a za ovu namjenu iz gradskog budžeta biće izdvojeno ukupno 2,7 miliona KM.

U okviru mjera „Banja Luka pruža više“, srednjoškolce ove godine očekuju uvećani iznosi stipendija.

Stipendija po osnovu uspjeha u školi i socijalnog statusa iznosiće 150 KM mjesečno, dok će učenici koji se školuju za deficitarna zanimanja dobijati 200 KM mjesečno.

Konkurs je otvoren do 1. oktobra 2026. godine.

Ko može dobiti 200 KM?

Za stipendije namijenjene deficitarnim zanimanjima mogu se prijaviti učenici koji se obrazuju za:

  • bravara-zavarivača u oblasti mašinstva i obrade metala;
  • izvršioca radova na saobraćajnicama u oblasti geodezije i građevinarstva;
  • armirača-betonira u oblasti geodezije i građevinarstva.

Iz Gradske uprave navode da je cilj ovih stipendija, između ostalog, podrška učenicima koji se školuju za zanimanja za kojima postoji potreba na tržištu rada.

Gdje se podnose prijave?

Prijave sa potrebnom dokumentacijom potrebno je dostaviti Odjeljenju za društvene djelatnosti, putem Prijemne kancelarije Gradske uprave, kancelarija broj 16.

Obrasci za podnošenje zahtjeva mogu se preuzeti ispred Prijemne kancelarije, u pretincu broj 64, kao i putem zvanične internet stranice Grada Banjaluka.

Dodatne informacije dostupne su na internet stranici Grada ili putem telefona 051/244-496.

Iz Grada podsjećaju da je za učeničke i studentske stipendije za školsku/akademsku 2026/2027. godinu ukupno planirano 2,7 miliona KM.

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUKA DOBILA NOVU ATRAKCIJU! Otvorena prva pump-track staza za najmlađe

Banjaluka je dobila svoju prvu pamp-trek stazu, koja je otvorena u najvećem gradskom parku kod Tržnog centra „Delta planet“.

Nova sportsko-rekreativna sadržajna cjelina namijenjena je prije svega djeci i mladima, ali i svima onima koji vole biciklizam, kretanje i aktivan način života.

Kako je istakao gradonačelnik Draško Stanivuković, otvaranjem prve pamp-trek staze naš dobija još jedan savremeni sadržaj na otvorenom, ali i novi prostor za okupljanje, druženje i razvoj sportskih navika kod najmlađih.

Poručio je kako se u Banjoj Luci mnogo toga radi.

-Za nas jedan od najznačajnijih projekata od mnogih koje smo pokrenuli jeste ovaj najveći park kod „Delte“. Cilj nam je da ga nadograđujemo i uređujemo. To znači da ga upotpunimo sa mnogo sadržaja. Ovaj središnji park imaće svoj značaj, kao centralni gradski park. Izvodimo radove kako bi od jezera ovaj park izašao do Vrbasa. Odatle će kretati novo šetalište, koje će se protezati do Rebrovačkog mosta, a znate da smo uradili brojne kilometre šetališta prema Termama Banja Luka  gdje će biti i gondola – rekao je on.

Naglasio je kako je upravo pamp-trek staza dio priče izgradnje i uređenja gradskog parka, a ona je nastala kao rezultat želja brojne djece.

– Otvorili smo prvu pamp-trek stazu, od nas su to tražili i roditelji i djeca. Možete da je koristite za bicikle, rolere, trotinete. Ovdje spajate zdrave navike i malo adrenalina. Ovo je prva ovakva staza ne samo u Banjoj Luci, nego i u cijeloj Republici Srpskoj. Iznenadila me naša omladina, koja je izrazila želju da ovo dobije u našem gradu – istakao je gradonačelnik.

Istakao je kako želi da mladi ljudi uživaju, da voze, ali i da paze.

Ova staza predstavlja još jedan korak ka stvaranju Banje Luke kao grada koji ulaže u sadržaje namijenjene djeci i mladima, ali i u javne prostore koji podstiču zdrave životne navike i boravak na otvorenom.

Posebna vrijednost novog sadržaja jeste to što je ovo prva pamp-trek staza u našem gradu, čime se otvara prostor za razvoj biciklizma i drugih sportsko-rekreativnih aktivnosti među najmlađima.

Pored otvaranja pamp-trek staze, naši najmlađi sugrađani danas su uživali i u najvećoj „Banjalučkoj Kasperijadi“.

(BN) Foto: GU BL

 

Nastavi čitati

Aktuelno