Društvo
U BiH dokaze o plaćenim računima treba čuvati čak i DO DESET GODINA
Malo je onih kojima se nije dogodilo da dobiju opomenu za već plaćeni račun ili da ostanu bez određene usluge iako su uvjereni da su obvezu prema toj firmi ili instituciji ispunili.
Kako bi se izbjegle takve i slične situacije, koje nerijetko znaju dovesti i do sudskih sporova, stručnjaci savjetuju čuvanje svih uplatnica i dokaza o plaćenim računima. Jer bez dokaza o uplati teško je dokazati da je do nje uistinu i došlo. Neke je, tvrde, dovoljno čuvati godinu dana, dok za druge preporučuju i do pet godina.
Budući da sve veći broj stanovnika danas praktikuje plaćanje računa posredstvom internetskog bankarstva, na kojem se lako može pronaći izvod računa koji je plaćen, to može pojednostaviti situaciju, ali samo ako se zna datum uplate, piše Večernjilist.ba. Stoga stručnjaci savjetuju da se na uplatnice koje se dobiju prije spremanja na čuvanje jednostavno napiše datum plaćanja.
Često se prilikom plaćanja računa znaju potkrasti i greške, poput pogrešno unesenog broja. Ako se to dogodi, firma kojoj se plaća račun neće imati provedeno plaćanje te će zasigurno poslati opomenu. Zbog takvih je situacija takođe važno sačuvati uplatnice koje dolaze kako bi ste lakše uvidjeli gdje je nastala greška i dostavili dokaz o plaćanju. Kada je riječ o rokovima čuvanja, preporuke su sljedeće: račune koji se plaćaju na mjesečnom nivou, poput onih za električnu energiju, grijanje, plin, internet ili telefon i slične komunalne usluge, trebalo bi se čuvati godinu dana, piše Večernji list.
S druge strane, dokazi o plaćenim kaznama za prekršaje u saobraćaju, kao i plaćena osiguranja i do pet godina. Stručnjaci i finansijski savjetnici kažu da bi trebalo račune čuvati i duže od spomenutih rokova.
Naime, praksa pokazuje da se znalo događati da stanovnici čuvaju račun, odrezak plaćenog računa godinu dana, nakon čega ga bace. Međutim, preduzeće koje isporučuje određenu uslugu pokrenula bi zapljenu upravo unutar tog perioda, ali bi osobi koju se tereti rješenje odnosno prijedlog o zapljeni često znali doći na adresu nakon tog roka.
Ako je osoba bacila dokaz o plaćenom računu, dolazi do problema jer se u tom periodu još uvijek ne može pozvati na zastaru s obzirom na to da, prema zakonu, ona nije nastupila, odnosno zapljenja je pokrenuta u ranijem periodu. Stoga se predlaže da se računi i odresci, zapravo, čuvaju deset godina. Upravo zato što je to vrijeme kad nastupa zastara za zapljenju. Inače, zastara za plaćanje režijskih troškova po ispostavljenim računima nastupa nakon proteka jedne godine.
Riječ je o sljedećim potraživanjima: naknade za isporučenu električnu i toplotnu energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kada je isporuka, odnosno usluga izvršena za potrebe domaćinstva, potraživanje radiostanice i radiotelevizijske stanice za upotrebu radio i televizijskog aparata, potraživanje pošte, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i poštanskih usluga, kao i druga njihova potraživanja koja se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima, ali i potraživanje pretplate na povremene publikacije, računajući od isteka vremena za koje je publikacija naručena.
Zastarijevanje teče iako su isporuke ili usluge produžene. Na svakom ispostavljenom računu za prethodno spomenute usluge po pravilu je određen rok u kojem pružaoc usluge traži od potrošača da plati troškove po ispostavljenom računu. Ako dužnik ispuni zastarjelu obvezu, nema pravo zahtjevati da mu se vrati ono što je dao, čak i ako nije znao da je obaveza zastarjela.
Treba napomenuti da se zastara ne podrazumijeva, nego se potrošač na nju treba pozvati firmi koja je izdala račun, i to pisanim putem. Ako dođe do pokretanja postupka prisilne naplate, često se događa da firma koja pruža usluge uredno u zakonskom roku uruči tužbu u sud, a da ju sud zbog pretrpanosti tuženom uruči tek nakon 3-4-5, pa i 6 godina. Prema ranije objavljenim podacima, oko 1,2 miliona komunalnih predmeta je na sudovima u Bosni i Hercegovini. Krajem svake godine u opštinske sudove širom BiH veliki broj tužbi pristigne od javnih komunalnih poduzeća.
Društvo
OPREZ TOKOM TOPLOTNOG TALASA: Specijalista upozorio na navike koje mogu biti opasne
Najčešće greške koje građani čine prilikom visoke temperature vazduha, a koje dovode do kolapsa organizma, jesu neadekvatno oblačenje, direktna izloženost suncu ili obavljanje teških fizičkih poslova u domaćinstvima, rekao je specijalista porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka Srđan Radojković.
On je istakao da građani tokom visoke temperature vazduha ne bi trebalo da izlaze napolje, pogotovo od 14.00 do 18.00 časova, te da bi trebalo adekvatno da se hidriraju.
Hronični bolesnici i vrućina
Radojković je upozorio da posebno oprezni treba da budu pacijenti koji boluju od hroničnih nezaraznih bolesti.
On je rekao da se tokom ovakvih vremenskih prilika u ambulantu najčešće javlja mlađa populacija, koja boravi na bazenu ili na otvorenom, a koja prijavljuje simptome glavobolje, mučnine i povraćanja.
Savjeti za građevinske radnike
Radojković je istakao da je prijatno iznenađen što većina poslodavaca, pogotovo u građevinarstvu, ima zaposlene koji su naučili kako da se zaštite na suncu, te apelovao da ljudi koji rade na otvorenom, a posebno u niskogradnji, nose slojevitu odjeću pamučne tkanine do ručnog zgloba, šešire i da se adekvatno hidriraju.
Vrijeme tokom vikenda
U Republici Srpskoj tokom vikenda biće sunčano i vruće sa maksimalnom temperaturom vazduha od 34 do 41 stepen, a u višim predjelima od 29 stepeni Celzijusovih.
Plus 40
U ponedjeljak, 3. avgusta, nastavlja se sunčano i vruće vrijeme, dok će maksimalna temperatura vazduha biti od 33 do 40 stepeni Celzijusovih.
Slično će biti i u utorak, 4. avgusta, kada će maksimalna temperatura vazduha iznositi od 34 do 40, a u višim predjelima od 29 stepeni Celzijusovih, što će biti vrhunac toplotnog talasa.
Društvo
POSLIJE HAOSA NA KOŠEVU: Hiljade čekale, sada stiže nova šansa za dio publike
Određeni broj ljudi sinoć, 31. jula, nije uspio da uđe na koncert Dine Merlina u Sarajevu, što je izazvalo njihovo negodovanje. Organizatori ističu da će svi koji nisu uspjeli da uđu na parter u petak imati priliku da iskoriste svoje ulaznice tokom koncerta koji će biti održan u nedjelju.
Rješenje za posjetioce koji nisu ušli na koncert
“Povodom situacije u kojoj jedan dio publike sa važećim ulaznicama za parter u petak, 31.7.2026. godine, nažalost, nije uspio pravovremeno da uđe na stadion, obavještavamo publiku o rješenjima kojima ćemo omogućiti svim kupcima ulaznica za sektor partera da u potpunosti uživaju u spektaklu Dine Merlina na stadionu Koševo.
Svim posjetiocima koji u petak nisu uspjeli pravovremeno da uđu u sektor partera biće omogućeno korištenje njihovih ulaznica za koncert u nedjelju, 2. avgusta. Potrebno je samo da svoju ulaznicu pošalju na imejl info@adriaticket.ba do 20.00 časova večeras (1.8.) kako bi im se produžila valjanost za isti sektor (parter) za koncert u nedjelju, 2. avgusta”, navode iz Adriaticket tima.
Organizatori tvrde da nije bilo previše prodatih ulaznica
Oni ističu da ulaznice nisu prodavane u prekomjernom broju, već da je došlo do nepredviđenih okolnosti.
“Uprkos značajnim i višemjesečnim organizacionim pripremama i uloženom trudu da događaj protekne na najvišem nivou, došlo je do situacije koju nismo mogli da predvidimo. Iskreno žalimo zbog neprijatnosti koje je jedan manji dio publike doživio. Svjesni odgovornosti prema publici, želimo da ponudimo konkretno rješenje.
Sve ulaznice za sektor partera distribuirane su u skladu sa predviđenim kapacitetima i važećim standardima. Želimo da istaknemo da su u potpunosti netačne sve insinuacije da je do poteškoća manjeg dijela publike pri ulasku u sektor partera došlo zbog prekomjernog broja prodatih ulaznica”, kazali su.
Gužve, pogrešni ulazi i logistički problemi
Iz organizacije naglašavaju da su se posjetioci sa ulaznicama za parter suočili sa otežanim pristupom usljed kombinacije više logističkih faktora.
“Konfiguracija stadiona Koševo je takva da pristup parteru omogućava samo jedan ulaz, takozvani atletski ulaz, čiji su kapacitet i protočnost ograničeni”, naveli su kao jedan od razloga.
Takođe kažu da publika nije došla na vrijeme na stadion i da nije pratila uputstva za ulazak.
“Značajan broj publike stigao je u relativno kratkom vremenskom periodu pred sam početak koncerta, uprkos ranijim apelima organizatora da se dolazak planira ranije. Situaciju je dodatno otežala i činjenica da su pojedini posjetioci, uprkos jasno objavljenoj mapi stadiona i označenim ulazima, dolazili na ulaze koji nisu odgovarali njihovim ulaznicama, iako je ranije bilo saopšteno da se koriste isključivo naznačeni ulazi. Takvo kretanje dodatno je stvaralo gužve i usporavalo protok na ključnim pristupnim tačkama za sektor partera”, kazali su iz organizacije.
Najavljuju da se problemi neće ponoviti
Oni dodaju da je jedan od razloga i nedovoljna koordinacija koju su trebalo da sprovedu ljudi na terenu.
“Uz to, evidentirani su i nedostaci u operativnoj koordinaciji na terenu, uključujući nedovoljno efikasno usmjeravanje posjetilaca u datim okolnostima”, rečeno je.
Iz organizacije ističu da su analizirali situaciju te očekuju da narednih dana neće biti sličnih problema.
“Nakon detaljne analize, sve službe uključene u organizaciju dodatno su koordinisane te su preduzete konkretne mjere kako bi ulazak posjetilaca u sve sektore, a posebno sektor partera, na naredne koncerte protekao što efikasnije i bez poteškoća. Zbog svega navedenog, donesena je odluka da se kupcima ulaznica za parter u petak, koji nisu bili u mogućnosti da uživaju u ovom spektaklu, obezbijedi alternativno, gore opisano rješenje za koncert u nedjelju, 2. avgusta”, poručili su iz Adriaticketa.
Nezavisne
Društvo
MILIONI NESTAJU ZA TREN: Evo kako hakeri varaju kompanije u BiH
Hakerske prevare u kojima kriminalci presreću poslovnu komunikaciju kompanija i lažnim zahtjevima mijenjaju podatke za uplatu postale su i u BiH dobro poznat oblik privrednog kriminala.
Posljedice se mjere stotinama hiljada, pa i milionima maraka.
Nedavni slučaj u kojem je kompanija “Igman” iz Konjica ostala bez 1,5 miliona KM nikako nije usamljen, pričaju sagovornici CAPITAL-a, koji objašnjavaju da se u posljednje vrijeme dogodilo više takvih situacija u kojima su velike kompanije ostale bez ozbiljnih sredstava, dok su samo rijetki uspjeli da otkriju prevaru prije nego što je novac prebačen.
Viša analitičarka Globalne inicijative Anesa Agović Đozo kaže da se jednoj domaćoj kompaniji koja ostvaruje milionske prihode nedavno dogodila gotovo ista situacija, sa tom razlikom da je neko primijetio nelogičnosti.
Radnik prepoznao pokušaj prevare
Kompanija iz Tešnja je trebalo da uplati više od 400.000 dolara jednoj turskoj firmi, ali je u par sati od slanja fakture do plaćanja stigao e-mail u kojem je partner tražio promjenu računa.
-Poruka je izgledala potpuno autentično, bila je izuzetno uvjerljiva, adresa pošiljaoca gotovo identična originalnoj, a razlika se svodila na jednu jedinu izmijenjenu oznaku u e-mail adresi i novi broj računa.
Upravo je ta mala razlika pobudila sumnju zaposlenika, koji je odmah kontaktirao poslovnog partnera i banku, te tako spriječio prevaru vrijednu gotovo milion maraka – objasnila je Agović Đozo za CAPITAL.
Radi se o Business E-mail Compromise prevari (BEC). Ovaj slučaj, kao “Igman”, pokazuju da sajber kriminalci danas više ne napadaju isključivo računarske sisteme, već prije svega iskorištavaju ljudsko povjerenje.
Umjesto tehnički složenih napada danas oni koriste socijalni inženjering, pažljivo prikupljaju informacije o kompanijama i njihovim poslovnim partnerima, prate komunikaciju ili je uvjerljivo imitiraju, kako bi naveli zaposlenike da novac uplate na račun pod njihovom kontrolom.
-Zato je veoma važno da nijedna promjena bankovnih podataka ne smije biti prihvaćena isključivo na osnovu e-mail poruke. Sve to mora da se potkrijepi i telefonskim pozivom i direktnim kontaktom sa odgovornom osobom -kaže Agović Đozo.
Za razliku od klasičnih predstava o hakerskim napadima, cilj ovih prevara nije proboj u bankarski sistem, već kompromitovanje poslovne komunikacije između dvije kompanije i iskorištavanje povjerenja zaposlenih koji odobravaju plaćanja.
Napadač dugo boravi u sistemu
Ovakav primjer pokazuje da nije presudna sofisticiranost napada, već i pažnja zaposlenika. Upravo zato se danas, uz tehničke mjere zaštite, najveći naglasak stavlja na edukaciju zaposlenih i uspostavljanje internih procedura za provjeru promjena u finansijskim transakcijama.
Stručnjak za sajber bezbjednost i digitalnu forenziku Branko Petrović kaže da se ovakve stvari non-stop dešavaju, ali da se ponekad desi da neki zainteresovani zaposleni primijeti promjenu i na vrijeme spriječi katastrofu.
Petrović navodi da dva velika trgovačka lanca iz Republike Srpske nisu uspjela na vrijeme otkriti prevaru i da su ostala bez više od pola miliona maraka.
-U Konjicu se desila standardna prevara. Firma u Tešnju prošla je bolje jer je neko shvatio da nije sve čisto. Trgovački lanci koji su ostali bez novca to nisu uspjeli da primijete ranije. Najbitnije je znati, a to se često zaboravlja, da je napadač bio dugo prije toga u sistemu ili jedne ili druge firme, da je pratio njihovu prepisku i čekao momenat plaćanja da iskoristi trenutak – kaže Petrović.
Radilo se o “phishing” napadu u kojem je korištena “man-in-the-middle” situacija, u kojem napadač presreće komunikaciju između dvije strane i predstavlja se svakoj od njih kao legitimni sagovornik.
Krađa se može zaustaviti
-Jedna od te dvije firme je sigurno hakovana, ili ova u BiH ili ona u Turskoj. U momentu plaćanja napadač je znao kada treba da pošalje obavještenje sa lažnim izgovorom da su greškom poslali stari račun ili da imaju novi. To se ne može raditi bez “boravka” u sistemu firme i praćenja njihovog rada – kaže Petrović.
Kada se transakcija i dogodi, ona se može zaustaviti, a novac vratiti preko nadležnih organa i mehanizama zaštite. Petrović kaže da kriminalci često koriste račune otvorene u bankama u Španiji, Poljskoj i Holandiji, gdje je, prema njegovim riječima, moguće otvoriti račun na daljinu.
-Zato se tamo često otvaraju računi sa lažnim dokumentima kupljenim preko darkweba, a novac se izvlači kupovinama preko interneta. Takvih primjera smo imali u protekloj godini. Ovo se može spriječiti ili otkriti blagovremeno ako firma ima bezbjednosne mehanizme, pazi na logovanje, lokacije i slično – kaže Petrović.
Dodaje da ako se prati logovanje na njihovim serverima, onda se u svakom trenutku zna ako je u sistem pokušao da uđe neko ko nije na poznatoj lokaciji ili koristi VPN koji nije poznat i koji je postavio bezbjednosni tim.
Trend koji bilježe domaći stručnjaci potvrđuju i međunarodna istraživanja.
Globalni indeks organizovanog kriminala za 2025. godinu upozorava da finansijski kriminal danas predstavlja najrasprostranjenije kriminalno tržište u svijetu, pri čemu se među najsofisticiranijim oblicima sajber-omogućenih prevara izričito navode i Business E-mail Compromise (BEC) prevare.
Njihova privlačnost za organizovane kriminalne grupe leži u činjenici da zahtijevaju relativno male troškove, nose nizak rizik otkrivanja, a mogu rezultovati milionskim finansijskim gubicima.
Capital
-
Politika9 sati agoKRESOJEVIĆ “Ne trebaju nam granice, naplatne kućice su dovoljne za KILOMETARSKE KOLONE” (VIDEO)
-
Hronika2 dana agoPUCNJAVA USRED BAŠČARŠIJE: Fantomkom maskirani napadač otvorio vatru pa pobjegao
-
Hronika3 dana agoNAKON AFERE “KOKAIN” NA UKC-U: Ponovo uhapšen Nenad Radinković?
-
Politika7 sati ago“DO KADA ĆEMO ISPRAVLJATI GREŠKE INSTITUCIJA?” Basara o sudskim rješenjima za RTV taksu iz 2012.
-
Društvo1 dan agoKOLIKO CIGARETA SMIJETE PRENIJETI IZ BiH U EU? Kazne mogu biti paprene!
-
Svijet2 dana agoKATASTROFALNI POŽARI U GRČKOJ: Poginula tri vatrogasca, hiljade turista evakuisane
-
Politika2 dana agoPOMOĆ ZA SVETINJU U DRINJAČI! Stanivuković podržao izradu novih dveri na ikonostasu
-
Svijet3 dana agoHUMANOST U NAJTEŽIM TRENUTCIMA: Dok se Srpkinja bori za život, vlasnik apartmana pokazao veliko srce
