U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra se očekuje umjereno do pretežno oblačno, vjetrovito i hladno vrijeme, sa dnevnom temperaturom od tri do 12 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti hladno i vjetrovito uz slab mraz, na istoku oblačnije, a u ostalim predjelima pretežno vedro, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće hladno i vjetrovito sa sunčanim periodima i postepenim naoblačenjem, koje će u poslijepodnevnim časovima u višim krajevima donijeti slab snijeg, a u nižim na istoku slabu kišu i susnježicu, dok će na jugu biti pretežno sunčano.

Jutarnja temperatura vazduha biće od minus dva do dva, na jugu do pet, u višim predjelima od minus šest stepeni, a dnevna od tri do devet, na jugu do 12, u višim predjelima od minus jedan stepen Celzijusov.

Duvaće umjeren vjetar, povremeno sa jakim udarima, sjevernog i sjeverozapadnog smjera, saopšteno je iz Federelnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha izmjerena u 14.00 časova: Bjelašnica minus četiri, Han Pijesak, Kalinovik i Sokolac četiri, Čemerno pet, Mrkonjić Grad i Šipovo šest, Bugojno i Tuzla sedam, Nevesinje, Srebrenice, Drvar i Gradačac osam, Gacko, Banjaluka, Livno i Sarajevo devet, Srbac, Višegrad, Bijeljina, Doboj, Zvornik i Zenica 10, Rudo i Sanski Most 11, Prijedor i Bihać 12, Bileća 14, Trebinje i Neum 15, Široki Brijeg i Stolac 17, Mostar 18 stepeni Celzijusovih.

(SRNA)

Trenutno je oko tri odsto teritorije Republike Srpske pod pravnom zaštitom, a iako je u planu da se i druga prirodna dobra stave pod zaštitu, to je dugotrajan proces koji može trajati i nekoliko godina.

Kako je za “Nezavisne novine” kazao Dragan Kovačević, načelnik Odjeljenja za prirodno nasljeđe u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, u Registru zaštićenih prirodnih dobara, do kraja februara ove godine, 34 područja prirode u Republici Srpskoj su imala pravnu zaštitu.

“Površina pod zaštitom iznosi 73.038 hektara, što je procentualni udio od 2,96 odsto teritorije Republike Srpske. Zaštićena su dva rezervata prirode, po tri područja sa održivim korišćenjem prirodnih resursa, nacionalna parka i zaštićena staništa, te 17 spomenika prirode i šest parkova prirode”, kazao je Kovačević i dodao da je u planu i proglašavanje novih područja zaštićenim.

Kako kaže, Zavod je u decembru prošle godine završio izradu Studije za proglašenje zaštite gornjeg toka rijeke Neretve, u opštini Kalinovik i Gacko.

“Trenutno je u izradi studija za proglašenje zaštite spomenika prirode Kanjon Cvrcke, opština Kneževo, a rade se multidisciplinarna istraživanja koja su neophodna za utvrđivanje vrijednosti područja za park šume oko Banjaluke, odnosno Trapiste, Starčevicu, Šibove, te za Duge njive na Trebavi, opština Modriča”, rekao je Kovačević i dodao da postoje i inicijative za stari tok rijeke Drine u Bijeljini, Kruševo brdo i rijeku Kruševicu u opštini Kotor Varoš, planinu Ozren, te kanjon Tijesno kod Banjaluke, planinu Jahorinu te rijeke Pliva i Janj u Šipovu.

Milica Končar, čija su specijalnost biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za zaštitu životne sredine, za “Nezavisne novine” kaže da bi mnogo veća teritorija Republike Srpske, koje je prirodno bogata, trebalo da se zaštiti.

“Inače je prosjek da 10 do 30 odsto teritorije bude zaštićeno, tako da je potrebno još mnogo toga da se radi po tom pitanju. S obzirom na to da je ovdje mnogo projekata gdje se vrši eksploatacija ili neka druga vrsta industrije, zbog toga je veoma bitno da imamo zaštićena područja i da se ona prepoznaju kao takva, istraže se i na kraju zaštite”, istakla je Končareva.

Ona ističe da trenutno rade na kraškim poljima i cilj im je da u nekoj daljoj budućnosti i kraško polje, koje se nalazi u okviru Srpske, bude zaštićeno, a s obzirom na to da do sada nisu prepoznata kao posebni ekološki fenomeni.

Kovačević pojašnjava da vremenski rok za proglašenje zaštićenog područja zavisi od dužine trajanja potrebnih multidisciplinarnih istraživanja, koja mogu trajati od jedne do tri godine, u zavisnosti od veličine područja, obima i vrste istraživanja, angažovanih eksperata itd.

“Dugotrajan je to postupak jer je potrebno identifikovati i valorizovati sve prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti područja, uraditi detaljan opis područja i analizu stanja. Nakon provedenih istraživanja potrebno je kroz dokument studija zaštite predložiti obuhvat sa mjerema zaštite i smjernicama za očuvanje prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti, nakon čega taj dokument ide na dalje postupanje Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS”, dodaje on.

Pojašnjava da Ministarstvo, na osnovu ove studije, izrađuje prijedlog odluke o proglašenju područja zaštićenim i oba dokumenta stavlja na javni uvid, u toku kojeg svi imaju pravo da dostave komentare, primjedbe, a nakon čega ga dostavljaju Zavodu, koji je dužan da ih razmotri te sve smislene i objektivne uvaži i koriguje u tekstu studije zaštite, a Ministarstvo u tekstu prijedloga odluke.

“Nakon toga, organ nadležan za proglašenje donosi akt o proglašenju kojim se pored granica zaštićenog područja i mjera zaštite uspostavlja i upravljač. Po donesenom aktu, Zavod područje za koje je donesen akt o proglašenju upisuje u Registar zaštićenih područa i time je u cijelosti završena procedura zaštite određenog područja”, zaključuje Kovačević.

(Nezavisne novine)

Uvoz polovne odjeće u Bosnu i Hercegovinu iz godine u godinu vrtoglavo raste, a iz second hand prodavnica kažu da je mušterija sve više te da je često problem nabaviti dovoljno odjeće koliko se prodaje.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH ukazuju na porast uvoza, a vlasnici radnji koji se bave prodajom to potvrđuju te ističu da su danas češće mušterije one koje imaju novca, nego oni koji kupuje iz krajnje nužde.

Prema podacima UIO, prošle godine uvezene su 4.853 tone korištene odjeće u vrijednosti od tačno 10,7 miliona KM.

Isti podaci pokazuju da je u posljednjih više od deset godina uvoz korištene odjeće iz godine u godinu veći za oko jedan do dva miliona KM, a kada poredimo 2021. godinu i prošlu, vidimo da je uvoz skočio za čak tri miliona KM.

Tako je od 2010. pa do 2013. godine ova roba uvožena u prosjeku oko četiri miliona KM vrijednosti, da bi se nakon 2015. godine njen uvoz povećao na oko šest miliona KM.

Od 2015. do 2020. godine uvoz se kreće oko 6,5 miliona KM, što je u prosjeku oko tri tone težine ovih tekstilnih proizvoda.

Nakon toga, 2021. godina bilježi skok na 7,9 miliona KM, što je 4.182 tone godišnje.

Veći uvoz u ovom slučaju ukazuje na veću potražnju za ovom garderobom, a ovo potvrđuju prodavnice koje kažu da je mušterija sve više.

Tako su za “Nezavisne novine” potvrdili iz jednog second hand shopa koji ima poslovnice u Federaciji BiH. Kako su nam kazali, nakon pandemije promet im je povećan za pet odsto.

Zanimljivo je, kako kažu, da se odjeća sve manje kupuje iz nužde, a sve češće iz, moglo bi se reći, razonode, jer su im najčešće mušterije ljudi sa novcem koji, prema njihovim riječima, poznaju brendove i kvalitet odjeće.

“Nama su najčešće mušterije one koje poznaju kvalitet odjeće i već imaju svoje preferencije pri kupovini”, kazali su iz ove prodavnice.

Kako su dalje istakli, osjetno je povećan promet u danima vikenda kada ljudi dolaze iz inostranstva i ovdje kupuju odjeću u većim količinama.

“Ljudi se razumiju u garderobu, znaju koliko šta vrijedi i znaju šta im se sviđa i onda to namjenski traže”, kazali su oni. Kako su objasnili, svakako da cijena ipak utiče, jer ovdje se za isti novac može kupiti više stvari, a u suprotnom bi se mogao kupiti samo jedan komad garderobe.

Na pitanje šta najviše prodaju, istakli su da je tu ženska garderoba, a tu se misli na sve, pa čak i donji veš. Pored toga, velika je potražnja za sportskom opremom, najčešće ski-opremom. Pored toga, posteljine “ne mogu nabaviti dovoljno” jer se kvalitetna posteljina može više puta prati da ne izgubi značajno na kvalitetu. A, kako kažu, iznenađujuće često građani kupuju peškire.

Kako su dodali, ono što je zajedničko svim radnjama jeste sve teža nabavka određene robe, što smatraju posljedicom situacije na Zapadu, gdje prodaja polovne odjeće odavno cvijeta.

Slično su potvrdili i iz jedne radnje u Banjaluci, gdje su istakli da su im mušterije ljudi svih starosnih grupa.

“Teško je procijeniti koliko ljudi dođe. To zavisi od mnogo faktora, ali svakako ih je više”, kazali su iz jedne banjalučke radnje.

Iz jedne radnje u Sarajevu potvrdili su isto, te su istakli da ih često posjećuju mladi ljudi.

Ipak, prema svemu sudeći, kupuju zaista svi, i mladi i stariji, a kako su kazali iz ovih prodavnica, mnogo ljudi prođe u jednom danu, a nerijetke su i stalne mušterije.

(Nezavisne novine)