U Republici Srpskoj postoji nekoliko hiljada bespravno izgrađenih objekata na obalama rijeka, a Vlada RS je predložila izmjene zakona, kojima bi se omogućilo privremeno zadržavanje objekata uz plaćanje naknade, no stručnjaci upozoravaju da bi takva legalizacija mogla prouzrokovati probleme, odnosno samo podstaći novu gradnju.

Kako je saopšteno iz Vlade, na teritoriji Srpske, u priobalnim područjima na javnom vodnom dobru bespravno je izgrađen veliki broj objekata sportsko-rekreativnog, turističkog, poslovnog i privremenog karaktera (vikendice).

“Samo na potezu Novo Goražde – Zvornik ih je 773”, podaci su iz elaborata koji je izradila JU “Vode Srpske” Bijeljina radi identifikacije nelegalnih objekata.

Postojeća zakonska regulativa

Navode da postojeća zakonska regulativa ne prepoznaje ovu vrstu objekata u smislu mogućnosti njihovog privremenog zadržavanja, već samo predviđa uklanjanje.

“To ovo pitanje čini ozbiljnim društvenim i sistemskim problemom koji nije moguće riješiti bez koordinisanog djelovanja nadležnih institucija”, naveli su iz Vlade te dodali da je neophodno pristupiti sistemskom zakonskom rješavanju ovog pitanja kroz izmjene Zakona o vodama, Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata i Zakona o uređenju prostora i građenju RS.

Privremeno zadržavanje objekata uz plaćanje naknade

“Cilj predloženih izmjena bio bi omogućavanje donošenja rješenja o privremenom zadržavanju objekata uz plaćanje naknade, uspostavljanje pravnog osnova za donošenje podzakonskog akta kojim bi se detaljno uredili postupak, uslovi, naknade i rokovi privremenog zadržavanja, kao i propisivanje obaveze investitora da, ukoliko se ukaže potreba, uklone predmetni objekat o svom trošku i prije isteka perioda na koji je odobreno privremeno zadržavanje”, kažu iz Vlade RS te dodaju da se predlaže formiranje interresorne radne grupe čiji će zadatak biti da razmotri i predloži sve neophodne korake i rješenja kako bi se, kroz izmjene i dopune zakonskih i podzakonskih akata, na najadekvatniji način pristupilo rješavanju tog pitanja.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu za “Nezavisne novine” kaže da je legalizacija tih objekata samo otvaranje Pandorine kutije za nove probleme koji će sutra dovesti do nove gradnje.

“Mi imamo situaciju da postoje zakoni koji se ne poštuju jer postoji ogroman broj bespravnih objekata. To treba sankcionisati, a ne dodatno praviti radne grupe koje će to legalizovati”, ističe Topić.

Parcijalno rješenje

Naglašava da je pitanje naknade i dalje parcijalno rješenje jer ostaje nejasno gdje će ići sredstva od naknade, tj. da li će to biti samo mehanizam za popunjavanje budžeta, dok stvarni problemi na vodotokovima ostaju.

“Ti objekti dugoročno mogu napraviti još veću štetu. Sutra kad se dese poplave i kad bude trebalo sanirati poplavljena područja, biće to ogromni finansijski izdaci. Zato je bolje suzbiti dalju gradnju i dodatno pravilnicima urediti oblast, tj. postaviti pravila pod kojim uslovima se može i gdje graditi”, kaže Topić.

Već napravljena šteta

Postojeći objekti su već, kako kaže, donijeli određenu štetu jer su izgrađeni tamo gdje ne bi trebalo da budu, te narušavaju prirodni ambijent.

“Ako bi se već postojeći sada legalizovali, to je poruka drugim ljudima i privrednicima da mogu izgraditi sve objekte i da će oni biti legalizovani, što u suštini ne rješava problem invazije gradnje u riječnim koritima i na obalama rijeka, već bi ga na neki način podstaklo da bude još veći”, navodi on.

Podsjeća da je, prema postojećem zakonu, gradnja zabranjena osam metara s obje strane rijeke.

Poziv Vladi RS

Prethodno je Momir Dejanović, predsjednik Centra za humanu politiku Doboj, naveo da su uputili zvaničan poziv predsjedniku Vlade RS da hitno odustane od najavljenih izmjena zakona, ocjenjujući ih kao direktan udar na javni interes i bezbjednost stotina hiljada ljudi.

Iz Centra su upozorili da velika korita vodotoka imaju ključnu prirodnu funkciju – da prihvate i obezbijede nesmetan protok velikih voda tokom padavina.

“Svako sužavanje tih korita i degradacija javnog vodnog dobra bespravnom gradnjom direktno i drastično povećavaju opasnost od poplava”, saopštili su iz Centra te dodali da je prisustvo nekoliko desetina bespravno izgrađenih objekata i vještačkih nasipa u velikom koritu rijeke Bosne, uz njenu opštu neuređenost, uticalo na katastrofalne razmjere poplave u Doboju i nastanak istorijske materijalne štete.

Nezavisne

Domovi za starija lica širom Republike Srpske suočavaju se sa velikim interesovanjem i popunjenim kapacitetima, dok je najveća potražnja za smještajem nepokretnih osoba i korisnika oboljelih od demencije, za koje je dostupno najmanje mjesta.

Zašto su kapaciteti domova za stare u RS potpuno popunjeni?
Zbog rasta troškova poslovanja i povećanja plata zaposlenih, u pojedinim ustanovama najavljuju i novo povećanje cijena smještaja.

Koliko košta smještaj u Banjaluci i kada stiže poskupljenje?
Bosiljka Bošnjak, direktorica Doma penzionera Banjaluka, kazala je za “Nezavisne novine” da su liste čekanja duge te da Dom raspolaže sa 101 sobom.

“Radimo po principu da su prvi i drugi sprat namijenjeni pokretnim i polupokretnim korisnicima, dok su na trećem spratu smješteni nepokretni korisnici”, navela je Bošnjakova.

U Domu postoje jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne sobe, a interesovanje je veliko, uz izraženu listu čekanja.

“Kada je riječ o cijenama, jednokrevetna soba za pokretnog korisnika iznosi 1.600 KM, dok za polupokretne korisnike cijena iznosi 1.700 KM. Dvokrevetna soba za pokretne korisnike košta 1.020 KM, za polupokretne iznosi 1.300 KM, dok za trokrevetne sobe treba izdvojiti 1.350 KM”, kazala je Bošnjakova.

Dodala je da to nije realna cijena i ističe da će u narednom periodu morati ići sa korekcijom cijena, odnosno doći će do poskupljenja.

“Zbog inflacije i povećanja troškova cijene ćemo u nekom narednom periodu morati korigovati”, navela je ona.

Bošnjakova je istakla da nepokretni korisnici uglavnom donose pelene, maramice i lijekove, a sve ostalo imaju u domu.

Kakav pritisak na cijene trpi dom za stare u Prijedoru?
I Marija Ličanin, direktorica Javne ustanove Dom za starija lica iz Prijedora, kazala je za “Nezavisne novine” da se u narednom periodu očekuje povećanje cijena smještaja.

“Imali smo nedavno povećanje plata radnicima od pet odsto, a imamo i najavu da bi od septembra plate ponovo trebalo da rastu, što, naravno, vrši pritisak na cijene smještaja”, kazala je Ličaninova.

Kako je pojasnila, kapacitet doma je 221 korisnik, dok ih je trenutno smješteno 210.

“Najveći pritisak je na smještaj nepokretnih osoba, pacijenata nakon moždanog udara, loma kuka i onkoloških pacijenata, gdje imamo jedno ili dva slobodna mjesta, dok za pokretne korisnike imamo više prostora”, pojasnila je Ličaninova.

Istakla je da smještaj u trokrevetnoj sobi košta 1.150 KM, u dvokrevetnoj 1.200 KM, dok smještaj za osobe oboljele od demencije i psihoza iznosi 1.250 KM.

Smještaj za nepokretne korisnike trenutno košta 1.350 KM.

Zbog čega je smještaj za dementne osobe najteže pronaći?
U Domu za stara lica “Vidovo vrelo” u Kneževu navode da imaju kratke liste čekanja, sa pet do šest korisnika, te da je takva situacija prisutna već posljednjih godinu dana.

“Korisnici su podijeljeni u tri kategorije: djelimično pokretni, nepokretni i osobe oboljele od demencije, pri čemu je upravo posljednja kategorija najtraženija. Riječ je o korisnicima za koje mali broj domova ima adekvatne kapacitete za zbrinjavanje”, kazali su iz ovog doma.

Dodaju da imaju domove u Vidovom Vrelu i Aleksandrovcu i ista je situacija u oba objekta, tako da je najveća potražnja za smještajem osoba oboljelih od demencije.

Dodaju da se cijene smještaja koriguju jednom godišnje, u zavisnosti od rasta troškova poslovanja, uključujući plate zaposlenih i ostale izdatke, te da su trenutno važeće cijene na snazi do decembra ove godine.

“Smještaj za pokretne korisnike košta 1.050 KM, za nepokretna lica 1.200 KM, dok smještaj za osobe oboljele od demencije iznosi 1.350 KM”, kazali su iz Doma za stara lica “Vidovo vrelo”.

Kako ističu, kapaciteti su u potpunosti popunjeni, dok su liste čekanja relativno male i dodaju da oko 70 odsto korisnika dolazi iz Banjaluke.

Nezavisne

U Republici Srpskoj danas se očekuje pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom poslijepodneva i večeri, posebno u brdsko-planinskim krajevima, moguć je razvoj oblačnosti koji lokalno može donijeti kratkotrajnu kišu, pljuskove i grmljavinu.

Jutarnja temperatura kretaće se od 10 do 17 stepeni, dok će dnevna dostizati od 27 do 33 stepena Celzijusa.

Duvaće slab do umjeren vjetar, uglavnom zapadnog i jugozapadnog smjera.

Meteorolozi upozoravaju da će zbog visokih temperatura i sparine subjektivni osjećaj toplote biti znatno izraženiji, posebno u gradskim sredinama.