Connect with us

Društvo

U GRBAVCIMA PRIJE 111 GODINA POSTOJALO DRUŠTVO ANTIALKOHOLIČARA Grbavčani i danas čuvaju pravila tog društva, a proizvode najbolju rakiju

Malo ko zna da su Grbavci, prelijepo potkozarsko selo, prije 111 godina imali uputsvo o konzumiranju šljivovice i drugih alkoholnih pića, ali i pobratimstvo za borbu protiv upotrebe alkoholnih pića. Zadatak pobratimstva bio je i čuvanje i podizanje narodnog zdravlja u BiH.

Ovo je napisano na koricama Pravila, protokolisanih i ovjerenih taksenom markom od 20 helera, tačno prije 111 godina, davne 1914. godine.

Ovaj rijetki dokument čuva Željko Blagojević, nekada uspješan direktor, pedagog, humanista, a inače proizvođač vrhunskih rakija od šljive, i poljoprivrednik iz Grbavaca.
„U Grbavcima je djelovalo Pobratimstvo srpskog društva za borbu protiv upotrebe alkoholnih pića i za čuvanje i podizanje narodnog zdravlja uopšte za Bosnu i Hercegovinu. Evo knjižica kao dokaz, crno na bijelo“, kaže Blagojević, inače diplomirani pedagog, promoter seoskog turizma, lijepe prirode, zdravog života i proizvođač kvalitetne rakije.

Neupućeni se s pravom pitaju kako to da su Grbavčani, koji važe za čestite ljude, zaboravili na svoju istoriju i propisana pravila. Željko Blagojević sve to posmatra iz pedagoškog ugla.
„Ko pravilno pročita i protumači ovu knjižicu doći će do valjanih zaključaka. Jasno je da alkoholizam vodi u beznađe, neimaštinu, nasilje i haos. Ali ova naša kozaračka rakija traži viteštvo i čojstvo, traži naspram sebe poštena čovjeka. Čovjek koji se sprema da popije čašicu rakije mora da je čist sam pred sobom. Da ima valjan razlog i da je ispije s poštovanjem. Bez rakije je nezamislivo rođenje djeteta, rođendan, krštenje, pokrivanje kuće, ženidba, pa i razvod i smrt“, nabraja Blagojević.
Čašica – dvije dobre rakije, prema Blagojeviću, koji pravila tumači kao skupštinski poslovnik, je korisna. Popravlja cirkulaciju, ubrzava metabolizam, a nezamislivo je preležati i običnu gripu ili prehladu bez obloga od rakije. Zbog toga je, kako u šali kaže, pripremio nekoliko amandmana, koji bi nakon 111 godina trebali dopuniti Pravila srpskog društva za borbu protiv upotrebe alkoholnih pića.
„Rakija ne trpi kukavice. Ona je čista, plod kozaračkog sunca, kiše i zemlje i traži čistog i poštenog čovjeka spram sebe. Ona kukavice prvo baca pravo u šamac pored puta, pa onda u očaj i beznađe. Ali pravome čovjeku daje snagu, lijek je za bolesnog i najbolja milošta od pamtivijeka. S njom se dočekuju i najbolji ljudi, osvjetlava obraz i pokazuje kakav je ko domaćin“, sa ponosom o rakiji sa pedagoške strane priča Željko Blagojević.

Zanimljivo je da je Blagojević svojom rakijom u prelijepom potkozarskom ambijentu često dočekivao „visoke“ goste iz raznih sfera života. Glumci Stojan Matavulj, za života Ivan Bekjarev i Draško Vidović, gitarista Daleke Obale Jadran Vučković, akademski slikari, pisci i razni okorjeli boemi imali su samo riječi hvale za grbavački svjež vazduh, hladnu vodu i ljutu šljivovicu.

I svi su se redovno slagali da su pravila dobro napisana, a rakija dovoljno odležala i da je pitka i ljekovita.

Boško Grgić
Aloonline.ba

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama je pravi jesenji, kišni dan…

U nedjelju, 26. oktobra, biće pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima.

“Više padavina ponegdje na jugu i sjeveru zemlje. Vjetar slab do umjeren na sjeveru istočni i sjeveroistočni, a u ostalim područjima južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od sedam do 13, na jugu do 15, a dnevna od 13 do 19, na jugu do 21 °C”, rečeno je iz FHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

OD SREĆKOVE DUNJEVAČE I UNA MIRIŠE: “Velika je moja ljubav prema rakiji”

Književnik i glumac Srećko Marčeta iz Novog Grada, osim nastupa na pozorišnoj sceni, ili na književnim manifestacijama, uspješan je proizvođač rakije.

Na “Čuruškoj rakijadi” u Bačkoj, dobio je srebrnu medalju za lozovaču. Prethodno je Marčeta dobio još nekoliko nagrada za dunjevaču, šljivovicu, jabukovaču, krušku i još neke vrste rakije.

“Ne proizvodim velike količine ali se trudim da rakija bude kvalitetna. Posjedujem mali voćnjak i mali rakijski kazan. Jedino je velika moja ljubav za rakiju, kojom najradije dočekujem prijatelje i poklanjam kao miloštu”, pohvalio se Marčeta koji, pored rakijskog kazna ili u voćnjaku, ima najplodniju inspiraciju za svoje glumačke uloge, romane i pjesničke zbirke. Tako je i sada, kada peče rakiju:

“Sada imam status penzionera pa prema tome i najviše vremena za ove poslove. U voćnjaku, pored Une, boravim od proljeća do jeseni. Nekada je to sat, pola dana, ili samo šetnja između voćki, kako bih provjerio u kakvom su stanju, da li ih treba orezati, prihraniti, zaliti tokom ljeta. Ugođaj kojem mi voćke podare, neopisiv je i veoma inspirativan”,

Kada plodovi provre u kacama, kao sada, to je znak da je vrijeme za rakiju.

“To mi je zadovoljstvo na kraju sezone, rezultat rada većim dijelom godine. Kada rakija proteče, čini mi se da cijeli kraj zamiriše. I Una koja protiče pored moga voćnjaka i kuće, ispred koje rakiju pečem i uživam, čini mi se da na dunjevaču miriše”.

Šta kažu prijatelji, komšije, kada dođu na čašiću ljute, pitamo Srećka.

“Njima nije jasno da, ovako mali kazan proizvodi dobru rakiju. Ne znaju da nije formula u veseloj mašini nego u znanju domaćina. A kada se to uklopi i usaglasi, sreći nigdje kraja”.

Nastavi čitati

Društvo

HRANA I DALJE NAJVEĆE OPTEREĆENJE: Prosječna plata pokriva tek nešto više od pola POTROŠAČKE KORPE

Sindiklana potrošačka korpa u Republici Srpskoj za mjesec septembar 2025. godine iznosila je 2.774,61 KM, dok je prosječna neto plata od 1.557 KM pokrivala samo 56,12 odsto troškova života, saopšteno je iz Saveza sindikata Republike Srpske.

Potrošačka korpa obuhvata troškove za prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu.

Prema podacima sindikata, porodice u Republici Srpskoj su u septembru najviše novca trošile na prehranu – 1.277 KM. Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 674 KM, za prevoz 226 KM, dok je nabavka odjeće i obuće koštala 228 KM. Za tekuće održavanje domaćinstva u septembru je bilo potrebno izdvojiti 162 KM.

Prosječna neto plata isplaćena u septembru bila je veća za 2 KM u odnosu na avgust 2025. godine, ali i dalje nije dovoljna da pokrije ni dvije trećine potrošačke korpe.

Najveća prosječna plata isplaćena je u oblasti stručne, naučne i tehničke djelatnosti i iznosila je 1.992 KM, dok je najniža zabilježena u građevinarstvu, gdje je prosječna zarada iznosila 1.218 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno