Evropske zemlje još nisu odlučile da prekinu pomicanje sata na zimsko i ljetno vrijeme, a razlozi su nesloga oko toga za koju bi se opciju odlučili.

Neke zemlje smatraju da bi zimsko računanje vremena bilo primjerenije, jer je prirodnije – Sunce je uglavnom u zenitu oko podneva.

Ali, druge zemlje smatraju da im je važnije da imaju više sunca u vrijeme koje im ostane nakon radnog vremena.

Većina evroparlamentaraca smatra da bi bilo bolje da Evropska komisija napravi prijedlog podjele EU na vremenske zone, jer bi to pomoglo u pregovorima među zemljama i ubrzalo ih.

Trenutno je EU podijeljena u tri vremenske zone, ali postoji prijedlog prema kom bi EU bila podijeljena u četiri vremenske zone.

Velika Britanija, Francuska, Španija i zemlje Beneluksa bile bi u istoj zapadnoevropskoj vremenskoj zoni. Zemlje te zone postavile bi svoje satove na jedan sat unazad u odnosu na svoje trenutno standardno vrijeme.

Tako bi zadržale sat razlike u odnosu na novu vremensku zonu Azora na zapadu i srednjoeuropsku vremensku zonu na istoku.

U takvoj podjeli Španija i Portugal bile bi u različitim vremenskim zonama. Portugal bi tako bio usklađen sa Islandom i Irskom u vremenskoj zoni Azora, kojoj i pripada.

Najveći problem u tom slučaju, imala bi Irska, jer bi ostrvo biko podijeljeno u dvije vremenske zone. Irci bi morali da odluče da li će se uskladiti sa zonom Velike Britanije ili sa Azorskom.

Turističke zemlje, poput Francuske i Španije, radije bi trajno bile na ljetnom vremenu, dok sjevernije preferiraju zimsko. Problem je u tome što je tu odnos snaga pola pola.

Postoji, međutim, i mogućnost polusatnog pomaka u računanju vremena.

Indija se odlučila za računanje vremena na pola sata 1947. kada je postala nezavisna država. Tada je odlučila da bude 30 minuta “odmaknuta” od dvije susjedne zemlje Bangladeša i Pakistana.

Kada je u Pakistanu npr. 5.00, u Bangladešu je 6.00. a i Indiji  5.30 časova.

Kontinentalna Australija podijeljena je u tri standardne vremenske zone – zapadnu, centralnu i istočnu. Australijsko centralno standardno vrijeme pomaknuto je za pola sata u odnosu na istočno i pola sata u donosu na zapadno.

(SRNA)

Njemački ministar za razvoj Svenja Šulce pokrenula je danas inicijativu za obnovu Ukrajine, uprkos tome što se u toj zemlji nastavljaju sukobi.

– Obnova Ukrajine počinje sada. Vlada neće moći sama da podupre takav veliki zadatak. Potrebna su cijela društva. U Njemačkoj vidimo veliku zainteresovanost za doprinos obnovi Ukrajine – rekla je Šulceova.

Ona je dodala da će “Ukrajinska platforma za obnovu” okupiti zajednice, kompanije i pojedince iz Njemačke i Ukrajine.

Njemačka će potrošiti 25 miliona evra na jačanje prekograničnog partnerstva.

Kijev je prošle jeseni procijenio da će obnova Ukrajine nakon sukoba koštati oko 750 milijardi dolara, dok je Evropska komisija štetu prouzrokovanu tokom ruske specijalne vojne operacije procijenila na 600 milijardi evra.

(SRNA)

Predsjednik Federacije Rusije, Vladimir Putin izjavio je da će Moskva rasporediti “taktičko nuklearno oružje” u Bjelorusiji.

Ruski čelnik je rekao da je 10 borbenih aviona sposobnih za nošenje taktičkog nuklearnog oružja – generalna referenca na manje oružje koje se koristi za ograničene napade na bojnom polju, a ne veće, “strateško” nuklearno oružje dugog dometa – već raspoređeno u Bjelorusiji.

Putin je rekao da će Rusija takođe u Bjelorusiji postaviti hipersonične rakete Iskander s nuklearnim naoružanjem, dometa od oko 480 kilometara.

Taj potez nije bio sasvim neočekivan, navodi američki “CBS”. Ali, najava novog raspoređivanja takvog oružja navodno predstavljala eskalaciju njegove retorike i brzo je izazvala osudu Zapada.

Gospodin Putin tvrdi da je samo radio ono što su SAD i NATO radili godinama, budući da savez predvođen SAD-om ima rakete s nuklearnim oružjem raspoređene u zapadnoj Evropi.

(Nezavisne novine)