Iako sjetva pšenice počinje za dvadesetak dana, realno je očekivati, ako se nastave povoljni vremenski uslovi, da će prinosi biti dobri, pa čak i veći nego što je prosjek, a poljoprivrednici se, u skladu s tim, nadaju i višoj cijeni.

Kako su istakli poljoprivredni proizvođači, takođe se može očekivati i dobar kvalitet zrna, a zahvaljujući kvalitetnom sjemenskom materijalu.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, za “Nezavisne” pojašnjava da su imali povoljan raspored padavina, i povoljne uslove kada su u pitanju ozimi usjevi, prije svega, pšenica, te je realno očekivati da će prinosi biti nešto veći nego što je to prosjek.

“Ali rano je donositi zaključke, jer predstoji minimum dvadesetak dana do početka žetve, i u tom periodu se mogu promijeniti vremenske prilike, recimo, ukoliko dođe do naglog porasta temperature i tzv. toplotnog udara. No, da ne uzimamo crne prognoze u obzir, možemo očekivati prinose koji će biti na nivou višegodišnjeg prosjeka i nešto više. Očekuje se i dobar kvalitet zrna s obzirom na to da smo na raspolaganju imali nešto bolji sortiment jesenas, kada je u pitanju sjemenski materijal, i to na sugestiju mlinsko-pekarskog sektora i nas iz Udruženja”, istakao je Marinković.

Navodi da su dobavljači sjemena obezbijedili adekvatne količine sjemena boljih sorti te iskazuje nadu da ne bi trebalo biti problema kod otkupa roda pšenice.

No, kako ističe, ono što će biti problem jeste cijena, a već imaju najave da je na svjetskom tržištu niska te da su velike zalihe kod vodećih svjetskih proizvođača, Rusije, Ukrajine, SAD, Kanade i Australije.

“Tako da očekujemo da će te količine preplaviti tržište. Kao što smo ukazivali, očekuje nas neizvjestan početak žetve, kada je u pitanju cijena pšenice. Mi samo možemo da apelujemo na domaće otkupljivače da prvo otkupe domaću pšenicu. Shodno tome, biće formirana adekvatna otkupna cijena koja će poljoprivrednim proizvođačima omogućiti, ne samo da rade da pokriju troškove, nego i da uspiju nešto zaraditi od ovogodišnjeg roda”, istakao je on te dodao da cijena zavisi od ponude i potražnja, jer je pšenica berzanska roba.

“Jedino se možemo dogovoriti sa mlinsko-pekarskim sektorom da to bude fer tržišna cijena, a sve drugo su spekulacije o kojima je još rano govoriti”, istakao je on.

Kako kaže Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kad vide kakav će biti prinos ječma, tad će se moći orijentisati sa pšenicom.

“Vidim da će ubrzo početi žetva pšenice, za nekih dvadesetak dana. Mi očekujemo dobar prinos, rod i kvalitet, ali i cijenu. Nažalost, kao i svake godine, dobre cijene nema i niko o tome ne priča. Kad uđemo da vršemo, mi nemamo skladišne kapacitete gdje ćemo je smjestiti i na kraju dođemo do toga da nas ucjenjuje nekoliko mlinara”, pojašnjava Bakajlić za “Nezavisne”.

Kako kaže, oni će tražiti od 40 do 45 feninga po kg, ali treba prvo da vide kolika će biti cijena.

“Onda ćemo vidjeti kolika je kalkulacija za sve tri klase, i po kojoj cijeni ko može dati pšenicu. No, narod je ogorčen, sve nas je manje. Mi smo ginuli za to, sve dali, a kad treba da se vrati nama, onda ništa”, rekao je Bakajlić.

Ranije ove sedmice je Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, izjavio da se očekuje prosječan rod i kvalitet ovogodišnje pšenice te da će cijena zavisiti od globalnih parametara.

“Volio bih da imamo najbolju otkupnu cijenu, rod i kvalitet, ali Republika Srpska ne može uticati na cijenu, postoji svjetsko tržište, kao i berze”, istakao je tada Minić.

On je u četvrtak kazao da bi cijena ove berzanske robe mogla biti između 30 i 32 feninga.

Za sve pravoslavne vjernike, od nedelje, 16. juna, počinje Petrovski post, posvećen svetim apostolima Petru i Pavlu. Ovaj post je ustanovljen u čast njihovog misionarskog rada i stradanja, a završava se 12. jula, na Petrovdan, praznik koji se u crkvenom i narodnom kalendaru smatra granicom između proljeća i jeseni.

Pokretan početak i stroga simbolika
Za razliku od drugih velikih postova, početak Petrovskog posta je pokretan – zavisi od datuma Vaskrsa, dok mu je kraj uvijek fiksiran – 12. jula. To znači da ovaj post može da traje najkraće osam dana, a najduže šest sedmica.
Petrovski post je jedan od četiri velika godišnja posta u pravoslavnom kalendaru – pored Božićnog, Vaskršnjeg i Velikogospojinskog. Smatra se najblažim među njima, ali nosi snažnu duhovnu poruku: uzdržavanje ne samo od hrane, već i od grešnih misli, riječi i djela.
Pravila posta: dan po dan
Post podrazumijeva potpuno uzdržavanje od mesa, jaja i mliječnih proizvoda, ali u određenim danima dozvoljena je konzumacija ribe, vina i ulja, u skladu sa sljedećim pravilima:

Ponedjeljak, srijeda i petak poste se na vodi.

Utorak i četvrtak – dozvoljeni su ulje i vino.

Subota i nedjelja – jedu se riba, ulje i vino.

Međutim, pravila se mijenjaju ukoliko određeni praznik padne tokom posta:

Ako u ponedjeljak, utorak ili četvrtak padne praznik Svetitelja sa velikim slavoslovljem, tada se posti na ribi.

Ako u srijedu ili petak padne praznik, tada se posti na ulju.

Na dan rođenja Svetog Jovana Krstitelja (7. jul), čak i ako padne u srijedu ili petak, dozvoljena je riba.

Dan uoči Petrovdana, post je stroži, osim ako pada u subotu ili nedjelju – tada je dozvoljena upotreba ulja. I sam Petrovdan, ako padne u srijedu ili petak, ne podliježe strogom postu – tog dana vjernici mogu da jedu ribu, vino i ulje.

Duhovni značaj posta
Ovaj post ima apostolski karakter – ustanovljen je u znak sjećanja na post koji su Sveti apostoli praktikovali nakon Silaska Svetog Duha na Pedesetnicu, a prije nego što su krenuli da propovjedaju Jevanđelje širom svijeta. Dakle, Petrovski post je post pripreme, osnaživanja vjere i unutrašnjeg osvješćenja.

Cilj posta nije samo fizičko uzdržavanje, već i duhovno pročišćenje – kontrola strasti, pomirenje, molitva i dobra djela. Kako crkva uči, samo takvo cjelovito poštovanje posta donosi plodove.

Narodna simbolika: vatre, lile i svjetlost vjere
Praznik Svetih apostola Petra i Pavla duboko je ukorijenjen i u narodnoj tradiciji. Petrovdan se u mnogim krajevima Srbije obilježava običajem paljenja lila – simboličnih vatri koje se prave od mlade kore divlje trešnje ili breze.

Lile podsjećaju na vremena progona hrišćana, kada su apostoli i prvi vjernici bili vezivani za stubove, polivani smolom i paljeni kao buktinje. Njihova tijela su tada gorjela na trgovima, a danas, te plamene uspomene žive kroz tradicionalno paljenje lila – u znak sjećanja, ali i kao simbol svjetlosti vjere i nepokolebljivosti.

(Ona.rs)

Javno preduzeće “Komunalne usluge” iz Prijedora pozvalo je građane da održavaju grobna mjesta na groblju na Pašincu i na gradskom pravoslavnom groblju jer je to obaveza porodica, a ne preduzeća koje nema prihod od te usluge.

Rukovodilac radne jedinice zadužene za groblja Mira Sikirica rekla je da ovo preduzeće upravlja Pašincem, koje je sa 300 dunuma površine jedno od najvećih grobalja u BiH.

“Zatim gradskim pravoslavnim, partizanskim i jevrejskim grobljem. Samo na Pašincu i gradskom pravoslavnom sahranjeno je više od 10.000 ljudi”, izjavila je Srni Sikirica.
Ona je naglasila da zakupnina pokriva rezervaciju grobnog mjesta, da je ugovorom definisana obaveza zakupca da održava to mjesto koje uključuje i košenje trave, pojasnivši da troškovi sahrane ne pokrivaju košenje, nego je obaveza porodica.

“U cjenovniku imamo i tu uslugu, ponudimo je prilikom ugovaranja sahrane, ali građani tu našu uslugu ne uzimaju”, dodala je ona.

Prema njenim riječima, na seoskim grobljima to je uređeno na način da se i od zakupaca i od porodica sahranjenih prikuplja novac za košenje.
Linker
“U prosjeku je to 50 KM. Mi tog prihoda nemamo i bilo bi neodgovorno prema poslovanju da vršimo uslugu koju ne prihodujemo”, pojasnila je Sikirica.

Ona je istakla da postoji mogućnost da se slično uredi i pitanje košenja na dva najveća groblja u Prijedoru kojima gradsko preduzeće upravlja, a da o tome odluku i prateće akte treba da donesu uprava i osnivač.

Kada je riječ o zakupnini zajedničkih grobnih mjesta, ona je navela da se zakupnina plaća dok ima živih korisnika. “Kada istekne zakup, a najčešće je to na 10 godina, a ne produži se ugovor, korisnik gubi pravo na to mjesto”, navela je Sikirica.

Pojasnila je da je zajedničkom komunalnom potrošnjom predviđena obaveza ovog preduzeća da održava infrastrukturu, puteve, dovod vode, odvoz otpada.
Neke od obaveza su i čišćenje parkinga i komemorativnog trga, te košenje velikih zelenih površina i površina oko parkinga i pristupnih puteva, obodnih parcela i prilaza.

Rukovodilac Službe opštih poslova u “Komunalnim uslugama” Zorana Mirković rekla je da se prilikom ugovaranja usluge sahranjivanja građanima nudi i usluga održavanja grobnih mjesta.

“LJudi se ne odazovu, očekuju možda da mi to radimo, a mi nismo u obavezi. U obavezi smo da radimo ono što je ugovoreno kroz zajedničku komunalnu potrošnju i za to smo i plaćeni”, izjavila je Srni Mirkovićeva.

Ona je navela da je saradnja građana u ovom segmentu rada “Komunalnih usluga” veoma značajna, te ih preduzeće moli za odgovorno i savjesno ponašanje i ispunjavanje svojih dužnosti.