Rusija i Venecuela rade zajedno na stvaranju novog svijeta rekao je predsjednik Venecuele Nikolas Maduro na sastanku sa predsjednikom ruske Državne dume Vjačeslavom Volodinom.

“Sada smo suočeni sa zajedničkim izazovima. Rusija će pobijediti i postaće jača”, rekao je Maduro.

Volodin je Maduru prenio čestitke ruskog predsjednika Vladimira Putina na pobjedi na izborima i inauguraciji na mjesto šefa države, kao i dobre želje za uspješan rad na ovoj funkciji.

“Razgovori su vođeni u poslovnoj i prijateljskoj atmosferi koja opisuje rusko-venecuelanski politički dijalog”, rekao je za TASS ruski ambasador u Venecueli Sergej Melik-Bagdasarov, prenosi Srna.

On je dodao da je potvrđena obostrana posvećenost daljem sveobuhvatnom jačanju strateškog partnerstva Rusije i Venecuele i razvoju obostrano korisne saradnje.

Maduro je 28. jula prošle godine pobijedio na predsjedničkim izborima sa 51,95 odsto glasova biračkog tijela za njega. On je 10. januara preuzeo dužnost predsjednika.

Rusija, Bolivija, Honduras, Iran, Kina, Kuba, Nikaragva i druge zemlje čestitale su Maduru pobedu.

Brojne zemlje, uključujući Sjedinjene Države, nisu priznale reizbor Madura.

U Austriji, čija je ekonomija od početka rata u Ukrajini jedna od najpogođenijih u Еvropskoj uniji, svašta će se promijeniti u ovoj, 2025. godini.

Mnogo toga na gore, jer najavljena je nova eksplozija cijena i poskupljenje struje, gasa, grijanja…, što Austrijance posebno zabrinjava. Sve se glasnije i u medijima žale da nikada dosad nisu teže živjeli. A i u strahu su da to nije sve, da ih još gora stvarnost tek čeka. I dok političari smiruju narod da nije sve tako sivo kako izgleda, austrijski mediji pišu da je situacija “kritična”, te da je 1,5 miliona ljudi u devetomilionskoj Austriji “akutno zahvaćeno siromaštvom”.
“Čak 40 posto austrijskih građana više ne može da priušti popravku mašine za veš, već moraju da traže ko će za to da ih kreditira”, piše austrijski dnevni list Hojte (Heute).
Uz opasku kako je tužno da mnogi moraju da se odluče hoće li prati veš ili se grijati. A neki od njih i hoće li jesti ili se grijati. Zabrinutost pojačava najavljena energetska lavina koja prijeti da zatrpa Austrijance i mnogi se od njih pitaju hoće li 2025. za njih uopšte biti izdrživa. Svima je, naime, jasno da se energetski troškovi većim dijelom gotovo uvijek prelivaju na krajnjeg potrošača.

“Ljudi su u strahu da neće moći da plate svoje račune. Neki od briga više ne mogu mirno da spavaju. Dolaze nam i starije osobe koje su već ugasile grijanje ili griju samo jednu prostoriju, kako bi im trošak bio što manji”, rekla je medijima Doris Ancengruber, koja vodi Karitasovo savjetovalište za socijalna pitanja u Beču.

Odlazak u restoran postao je zbog porasta cijena u ugostiteljstvu pravi luksuz koji više ne može da priušti baš svako u toj alpskoj zemlji.
Austrijanci su u protekle dvije godine visoke inflacije morali prilično da stegnu kaiš i broje svaki evro kako im bankovni računi ne bi došli do opasno niskih nivoa. Izbombardovani su alarmantnim vijestima o eksploziji cijena struje, gasa i grijanja od 1. januara 2025. Ali i stanarina, vode, odvoza smeća, hrane, goriva, prevoza, vinjeta, zdravstvenog osiguranja, osiguranja automobila, CO2 poreza, parkiranja…

Da je riječ i o “strujnom udaru”, potvrđuje i podatak da je i uz dosadašnje tzv. vladno “kočenje” porasta cijene električne energije, prosječno austrijsko domaćinstvo moralo za struju godišnje da izdvoji 435 evra više nego prije uvođenja te kočnice.

Ako se sva prethodno navedena poskupljenja zbroje, Austrijanci moraju u 2025. godini da računaju s dodatnim troškovima od 1003,70 evra. Međutim, to nije sve. Tome još treba dodati poskupljenje odvoza smeća, vodu i parkiranje, te druge naknade za gotovo šest posto. To znači da će dvočlano domaćinstvo 2025. morati iz kućne blagajne da izdvoji još dodatnih 257 evra godišnje. A gdje su još ostala poskupljenja, hrane, stanarina.

U sudaru dva tramvaja u tunelu nedaleko od železničke stanice u Strazburu danas je povređeno najmanje 50 osoba, javljaju francuski mediji, navodeći da da je 15 osoba prebačeno u bolnicu, kao i da u nesreći, prema posljednjim izvještajima, nema teško povrijeđenih.

U tramvajima se nalazilo oko stotinu ljudi, a prema prvim informacijama, mašinovođa nije poštovao znake i našao se na pogrešnom kolosjeku prije nego što se frontalno sudario sa tramvajem koji je stajao, prenio je Figaro.

Vatrogasno-spasilačka služba Ba-Rena saopštila je da su mobilisani brojni resursi i na licu mjesta, među kojima 130 vatrogasaca, prenijela je televizija BFM.

Gradonačelnica Strazbura Žan Barsegijan objavila je na platformi X da u stanici još uvijek ima povrijeđenih.

“Ima preloma, posjekotina, udaraca u vrat, ali ne vjerujem da je bilo traume glave. Uprkos svemu, ostajem oprezna”, istakla je ona.

Strazbur je bio prvi veliki francuski grad koji je ponovo pustio u rad tramvajsku mrežu od 1994.

Od tada nije bilo veće nesreće.

Nezavisne