Ovaj trik trgovaca zapravo služi da vas namami da kupite robu koja je već jednom nogom u kanti za smeće.

ovoljno je samo da uđete u radnju, vidite crvenu naljepnicu i pomislite da je to kraljevska ušteda, a zapravo je u pitanju opasna zamka.

Bivši radnik poznatog trgovinskog lanca rešio je da otvori dušu i otkrije šta te boje stvarno znače za svačiji džep i zdravlje.

Da li ste i vi nekad nasjeli na ovaj trik trgovaca?

Kada vidite jarku naljepnicu, ne gledate popust – gledate rok trajanja

Većina nas nasjedne na jarku boju jer mozak automatski signalizira da je riječ o poklonu.

Trgovci mijenjaju boju etikete isključivo kada proizvodu ističe rok za svega nekoliko sati.

To je najbrži način da se radnja riješi otpada i prebaci trošak na vas.

Zaposleni u marketima imaju naređenje da robu sa obojenim etiketama uvijek guraju u prvi red, direktno ispred vaših očiju.

Roba koja je svježa i ima dug rok trajanja uvijek je sakrivena skroz pozadi na polici.

Zato uvijek gurnite ruku dublje u raf ako želite da kupite hranu koja će vam trajati danima.

Najveća podvala prodavaca sa prepakivanjem mesa i sireva

Posebno budite oprezni sa svježim mesom i suhomesnatim proizvodima koji su sječeni u samoj radnji.

Ako preko originalne cijene stoji zaljepljena nova etiketa druge boje, obavezno pogledajte šta piše ispod nje.

Trgovci često preljepljivanjem sakriju stari datum pakovanja.

Ivice sira koje su promijenile boju se jednostavno opseku.

Zdrav ostatak se zapakuje ponovo pod novom, primamljivom etiketom.

Ako primijetite da je suvo meso dobilo čudan sjaj ili da su ivice sira suve, zaobiđite tu akciju u širokom luku.

Koje namirnice nikada ne treba kupovati na ovim akcijama?

Nikada, ali nikada ne kupujte mljevene prerađevine i gotova jela koja su označena ovim naljepnicama.

Mljeveno meso koje ne prođe redovnu prodaju često završi u gotovim jelima sa popustom koja mirišu na jake začine.

Svježe salate sa majonezom i prelivima su takođe ogroman rizik ako im ističe rok jer su podložne bakterijama.

Savjet: Kada kupujete mliječne proizvode ili meso sa akcionom etiketom, uvijek opipajte ambalažu. Ako je plastična folija na mesu naduta ili ako je čaša pavlake deformisana, proizvod je počeo da se kvari bez obzira na datum koji piše na toj novoj etiketi, prenosi Krstarica.

Roditelji djece školskog i predškolskog uzrasta iz Banjaluke okupiće se ispred Narodnog pozorišta na dan zasjedanja Narodne skupštine RS, a da bi još jednom ukazali poslanicima da je predložena izmjena zakona jedino prihvatljivo i sistemsko rješenje problema produženog boravka.

Inače, skupštinski kolegijum se sastaje 15. juna, a u njemu će se odrediti datum zasjedanja.

Zašto roditelji ponovo izlaze pred poslanike?

Oni su pohvalili odluku Vlade RS da se izdvoje četiri miliona KM za izgradnju novih objekata, jer, to, kako navode, predstavlja značajan korak ka unapređenju uslova za djecu. No, kako pojašnjavaju za “Nezavisne novine”, to ne rješava suštinski problem.

“Napominjemo da je Prijedlog izmjene zakona dostavljen svim poslanicima te da su imali dovoljno vremena da se upoznaju sa konkretnim rješenjima koja su roditelji predložili. Međutim, ističemo da time nije riješen suštinski problem – veliki broj djece i dalje nema pristup produženom boravku, uprkos realnoj potrebi roditelja”, navode iz neformalne grupe roditelja djece predškolskog i školskog uzrasta.

Kakvo rješenje predlažu roditelji?

Inače, njihov prijedlog izmjene zakona, kako su pojasnili, nudi konkretno i pravedno rješenje koje obuhvata svu djecu kojoj je produženi boravak neophodan, bez izuzetaka i diskriminacije.

“Očekujemo od poslanika da prepoznaju ozbiljnost situacije i podrže rješenje koje dolazi direktno od roditelja, u najboljem interesu djece i porodice. Roditelji neće odustati od borbe za pravo svakog djeteta na adekvatnu brigu i sigurnost tokom školskog dana”, naglašavaju roditelji.

Šta je ranije najavilo Ministarstvo prosvjete i kulture RS?

Inače, početkom ovog mjeseca je Borivoje Golubović, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske, na sastanku sa direktorima osnovnih škola “Georgi Stojkov Rakovski”, “Branko Radičević”, “Aleksa Šantić”, “Đura Jakšić” i “Branko Ćopić” poručio da u narednom periodu slijedi rješavanje urbanističko-tehničkih, lokacijskih uslova, kao i dobijanje građevinskih dozvola i izrada projekata za izgradnju kapaciteta produženih boravaka.

Iz neformalne grupe roditelja navode da su pripremili Prijedlog izmjena zakona koji bi omogućio subvencije, a koji bi bio dobro rješenje do završetka izgradnje svih kapaciteta predviđenih odlukom Vlade.

A upravo kako bi iskazali nezadovoljstvo i skrenuli pažnje na ozbiljnost ovog problema, roditelji planiraju mirno okupljanje na dan zasjedanja Narodne skupštine, te poručuju da ostaju otvoreni za saradnju i dijalog, sa ciljem pronalaska sistemskog i dugoročnog rješenja u interesu djece i njihovih porodica.

Budžet za poljoprivredu u Republici Srpskoj za 2026. godinu isti je kao i nekoliko godina unazad – 180 miliona maraka, bez rasta, korekcije i reakcije na inflaciju, koja je u međuvremenu pojela značajan dio te vrijednosti.

I to bi možda bilo dovoljno, kažu poljoprivrednici, da je novac pravično raspoređen. Istovremeno, za podsticaje u poljoprivredi Federacija BiH izdvaja znatno više.

Dok budžet za poljoprivredu u Srpskoj iznosi 180 miliona maraka, u FBiH je 190 miliona. Kada se pogledaju i ostala izdvajanja, razlike su očigledne, pokazuje analiza koju je radilo Udruženje mljekara RS. Republika Srpska za podršku mladima za pokretanje posla u poljoprivredi izdvaja 470.000 KM, a FBiH 7,7 miliona.

“Što se tiče budžeta, on treba da bude 6%, gotovo 400 miliona. Samo, znaš kako, za sve ima novca, samo nema za nas poljoprivrednike. Svi imputi u našoj proizvodnji rastu, a što se tiče tih subvencija to ništa ne raste, iako shodno našim troškovima treba i subvencije da rastu. I onda, lako vam je isplatiti tih 180 miliona. Ako je bilo prije tri godine 180 miliona, treba da bude makar duplo. Evo vidite po ostalim cijenama koliko je sve otišlo”, kaže Radenko Arsenović, mljekar iz Male Obarske.

Ogroman je jaz u stočarstvu i mljekarstvu.

Premija za tovnu junad u Srpskoj ide do 300 KM, dok u FBiH iznosi 1.000. Premija za mlijeko u Republici Srpskoj iznosi 30 feninga po litru, dok u FBiH ide i do 44 feninga. Podrška po muznoj kravi je oko 2.610 KM u RS, dok u FBiH prelazi 4.028 KM. Posljedice ovakve politike najbolje oslikavaju i ovi podaci – prije deset godina Srpska je imala oko 11.000 proizvođača mlijeka, dok ih je danas manje od 3.200. U isto vrijeme, FBiH ima više od 16.800 proizvođača, iako nema znatno veći broj stanovnika.

“Mi tu trku uveliko gubimo, a to pokazuje broj farmi koje se zatvaraju i broj muznih grla koji rapidno opada. U Federaciji imaju malo bolje regulisan sistem. Oni imaju podsticaj od opštine, kantona i od federacije i faktički dobijaju tri vrste podsticaja, tako da je u nekim kantonima premija za mlijeko prešla 60 feninga”, kaže Arsenović.

U biljnoj proizvodnji situacija je još drastičnija. Za kukuruz u Srpskoj nema podsticaja, dok u FBiH poljoprivrednici dobijaju 700 KM po hektaru. Kod pšenice su iznosi i do duplo veći u FBiH i kreću se do 1.100 maraka po hektaru, naspram 500 KM u RS.

“Treba da se radi na povećanju cijene nekih naših proizvoda. Znate da je najveći problem oko pšenice, posebno u trenutku žetve. Tu je cijena više nego mizerna. Sad, ove godine šta će i kako biti, mi ne možemo na to da utičemo”, kaže Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Sela Semberije”.

I dok se štedi na podsticajima za kukuruz i mlijeko, vlast je otvorila vrata za uvoz. Podaci govore da je samo prošle godine u Republiku Srpsku uvezeno prehrambenih proizvoda u vrijednosti od oko milijardu i po KM, što domaće proizvođače stavlja u još lošiji položaj, jer sa cijenom svojih proizvoda ne mogu da budu konkurentni na sopstvenom tržištu.

BN