Connect with us

Društvo

U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA SRPSKE NEDOSTAJE KRV! Apel na sve dobrovoljne davaoce!

To­kom lje­ta i po­je­di­nih zim­skih mje­se­ci pri­mje­tne su sma­nje­ne za­li­he krvi, ka­ko u na­šem za­vo­du, ta­ko i ši­rom svi­je­ta, ka­za­la je za “Ne­za­vi­sne no­vi­ne” Ve­sel­ka Ćejić, šefica Službe za pri­ku­plja­nje krvi u Za­vo­du za tran­sfu­zij­sku me­di­ci­nu Re­pu­bli­ke Srpske, služba Ba­nja­lu­ka.
“Ovo se de­ša­va jer se lje­ti oda­zi­va ma­nji broj do­bro­vo­ljnih da­va­la­ca krvi zbog go­diš­njih odmo­ra i lje­tnih ra­spus­ta, a s dru­ge stra­ne, učes­ta­li­je su sao­braćaj­ne ne­sreće. Sa­mim tim, po­tre­ba za krvlju je po­većana, a pri­ku­plja se ma­nji broj je­di­ni­ca krvi”, ka­za­la je Ćejićeva i do­da­la da za­li­he krvi za­vi­se od po­je­di­načnih pa­ci­je­na­ta u bol­ni­ca­ma i nji­ho­vih po­tre­ba.

“U na­šoj po­pu­la­ci­ji naj­zas­tu­plje­ni­ja krvna gru­pa je A Rh D po­zi­ti­vna, oko 35 od­sto, a naj­ma­nju zas­tu­plje­nost ima AB Rh D ne­ga­ti­vna krvna gru­pa, sa čak oko 1,5 od­sto. Te­ško je u da­tom tre­nut­ku de­fi­ni­sa­ti ko­ja krvna gru­pa je tre­nu­tno naj­po­tre­bni­ja, ali, u prin­ci­pu, krvna gru­pa A Rh D po­zi­ti­vna kao najčešća krvna gru­pa u na­šoj po­pu­la­ci­ji, uje­dno je i krvna gru­pa koju najčešće zah­tije­vaju kli­nički lje­ka­ri”, objaš­nja­va Ćejićeva.

Do­da­je da je pro­šlog mje­seca održana akci­ja do­bro­vo­ljnog da­ri­va­nja krvi u sa­ra­dnji sa ru­ko­vod­stvom i pri­pa­dni­ci­ma MUP-a RS, ko­ja ima du­gu tra­di­ci­ju, i to­kom ko­je je pri­ku­plje­no 419 je­di­ni­ca krvi, ši­rom Srpske.

“Sa počet­kom škol­ske go­di­ne tra­di­ci­onal­no počinju i do­bro­vo­ljne akci­je da­ri­va­nja krvi učeni­ka sre­dnjih ško­la, pa očeku­je­mo no­ve za­li­he. Bi­tno je zna­ti da do­bro­vo­ljni da­va­lac krvi može bi­ti sva­ka zdra­va oso­ba, mu­škog i žen­skog po­la, sta­ros­ti između 18 i 65 go­di­na. Mu­škar­ci mo­gu da­ti krv sva­ka tri mje­se­ca, a žene sva­ka četi­ri mje­se­ca”, kaže Ćejićeva.

Na­po­mi­nje da krv ne tre­ba da da­ju lju­di ko­ji tre­nu­tno pri­ma­ju te­ra­pi­ju ili ima­ju aku­tnu ili hro­ničnu bo­lest.

“Da­va­nje krvi ni­je bol­no, ne stva­ra na­vi­ku i ne šte­ti or­ga­ni­zmu. Do­bro­vo­ljni da­va­oci su nam uvi­jek do­bro­do­šli i ovim pu­tem ape­lu­je­mo na sve lju­de do­bre vo­lje ko­ji su u mo­gućnos­ti da dođu i da­ru­ju krv i po­kažu svo­ju hu­ma­nost”, ka­za­la je do­kto­ri­ca Ćejić.

Da u Srpskoj ne ma­njka hu­ma­nih lju­di pot­vrđuju po­da­ci iz Crve­nog krsta Re­pu­bli­ke Srpske.

“Op­štin­ske i grad­ske or­ga­ni­za­ci­je Crve­nog krsta u Re­pu­bli­ci Srpskoj u 2023. go­di­ni u ba­za­ma po­da­ta­ka do­bro­vo­ljnih da­va­la­ca krvi uku­pno ima­ju evi­den­ti­ra­no 22.397 do­bro­vo­ljnih da­va­la­ca krvi”, ka­zao je za “Ne­za­vi­sne” Mi­ljan Ra­še­vić, sa­ra­dnik za in­for­mi­sa­nje u Crve­nom krstu RS. Do­da­je da je u prvih šest mje­se­ci ove go­di­ne or­ga­ni­zo­va­no 77 akci­ja do­bro­vo­ljnog da­va­nja krvi, na ko­ji­ma je pri­ku­plje­na 3.691 do­za krvi.

“Iz­da­li smo 1.547 knjižica do­bro­vo­ljnim da­va­oci­ma krvi, a od to­ga su uručene 1.034 za­hval­ni­ce za je­dno do 50 da­va­nja krvi, a održano je i 121 pre­da­va­nje o značaju do­bro­vo­ljnog da­va­nja krvi”, ka­zao je Ra­še­vić.

Na­po­mi­nje da je Crve­ni krst RS u 2022. go­di­ni or­ga­ni­zo­vao 135 akci­ja do­bro­vo­ljnog da­va­nja krvi, u ko­ji­ma je pri­ku­plje­no 7.230 do­za, iz­da­to je 2.635 no­vih knjižica, 2.177 za­hval­ni­ca i održano je 178 pre­da­va­nja o značaju do­bro­vo­ljnog da­va­laš­tva krvi.

“U odno­su na pret­ho­dne go­di­ne, za vri­je­me pan­de­mi­je virusa ko­ro­na pri­mje­tan je značajan po­mak, ima­jući u vi­du da je 2020. pri­ku­plje­no 3.913 do­za, 2021. godine 5.674, a u 2022. čak 7.230 do­za krvi, što je 1.556 do­za vi­še ne­go u pret­ho­dnoj go­di­ni. Da­kle, možemo za­ključiti da sva­ke go­di­ne ima­mo po­mak, za oko 2.000 do­za krvi, i veći broj da­va­la­ca”, kaže Ra­še­vić i do­da­je da je ne­da­vno obi­lježen i 14. jun, Svjet­ski dan do­bro­vo­ljnih da­va­la­ca krvi.

“Tim po­vo­dom do­di­je­li­li smo 31 pri­zna­nje Crve­nog krsta RS vi­šes­tru­kim do­bro­vo­ljnim da­va­oci­ma krvi, odno­sno 23 pri­zna­nja u ka­te­go­ri­ji od 50 do 75 da­ri­va­nja krvi, četi­ri pri­zna­nja u ka­te­go­ri­ji od 75 do 99 pu­ta i četi­ri pri­zna­nja u ka­te­go­ri­ji od 100 do 130 pu­ta da­ro­va­ne krvi”, ka­zao je Ra­še­vić.

Da se do­bro do­brim vraća, sma­tra Ba­nja­lučanin De­jan Š., ko­ji je do sa­da krv dao 20 pu­ta.

“Da­vao bih i mno­go češće, ali iza­zov je us­kla­di­ti te ter­mi­ne sa ra­dnim oba­ve­za­ma, s ob­zi­rom na to da se na dan da­ri­va­nja odma­ram kod kuće. Ne is­tičem to po­se­bno jer mi­slim da ima lju­di ko­ji su da­va­li mno­go vi­še i češće od me­ne, a to pra­kti­ku­jem jer je li­jep osjećaj kad znaš da ne­ko­me možeš po­moći na taj način. Vje­ru­jem da kad bih i ja bio u po­tre­bi, da bi se si­gur­no na­šlo mno­go onih ko­ji bi i me­ni po­mo­gli. So­li­dar­nost među lju­di­ma i po­ma­ga­nje je ne­što što iz­vlači ono naj­bo­lje iz lju­di i svo­jim skro­mnim pri­mje­rom želim da to­me dam do­pri­nos”, ka­zao je on.

Društvo

OTAC SE ODREKAO POZNATOG FUDBALERA ZBOG CRNOGORKE! “Ne smatram ga više mojim sinom!”

Reprezentacija Bosne i Hercegovine bila je u fokusu prethodnih dana, ali jedan od njenih najboljih fudbalera, Anel Ahmedhodžić, više nije dio reprezentativne priče. Razlog leži u ličnim sukobima i porodičnim pritiscima koji su ga odvojili od državnog tima.

Anel Ahmedhodžić (26) prije godinu dana izazvao je pravu buru kada je izjavio da više neće igrati za reprezentaciju BiH jer se, kako je rekao, “cijela zemlja okrenula protiv njega, njegove supruge i sina”. U septembru iste godine potvrdio je odluku da neće nositi dres BiH, nakon što je primio stotine negativnih poruka usmjerenih protiv njega i njegove porodice.

Njegov otac, Mirsad Ahmedhodžić, tada je javno okrivio snajku Marijanu Mišić, tvrdeći da je njen uticaj bio razlog što Anel nije ostvario svoj puni potencijal u fudbalu. Marijana je prije dvije godine zbog supruga promijenila vjeru i prešla u islam, a otac je tvrdio da je to negativno uticalo na njegovog sina. Anel je, međutim, odlučio da pokaže da ove tvrdnje nisu tačne. Nakon sjajne sezone u Šefildu i uspjeha na Čempionšipu i Premijer ligi, Ahmedhodžić je napravio transfer karijere u redove holandskog Fejnorda, gdje je za njegov obeštećenje izdvojeno oko 20 miliona evra.

Inače, Anelov otac nije bio zadovoljan snajkom, te je smatrao da loše utiče na njegovog sina.

– To više nije moj sin, ne smatram ga više mojim sinom. Želim mu da bude dobar. Najbolji. Ja sam se borio cijeli rat, tri puta sam ranjavan. Želio sam da moj sin igra za državu koju sam ja svojom krvlju stvarao, ali okrenuli su ga loši ljudi koji misle samo na interes – izjavio je tada ogorčeni Mirsad. Nakon toga je opleo javno i po priji.

– Ta njena majka… ne znam šta su mu uradili, ali su planirali da nas roditelje odstrane. I to su uspjele za Novu godinu. Ta njena majka i ona su otišle u Dubai da se provode, a njemu ostavili dijete kući, a imao je mečeve u tom periodu i tu je izostajao, kao navodno lagana povreda – rekao je Mirsad u jednom intervjuu.
Prisjetio se i njegovog odlaska u Englesku i izjavio da je Marijana kriva što nije ispunio velika očekivanja na Ostrvu.

– Sa njim sam otišao u Englesku tad zajedno, privatnim avionom Šefilda. Tad mu ta djevojka nije imala vizu. Dva mjeseca bio je fokusiran bez nje. Niko mu nije smetao tad. Bio najbolji igrač kad je došao. Čim mu je došla ona, počeo je da pada.

Njegovi javni ispadi razbjesnili su mladog fudbalera, koji mu nije ostao dužan.

– Reći da je moja supruga bacila na mene crnu magiju je veoma uvredljivo za mene, a posebno za moju suprugu, jer je ona sjajna. Veoma je teško naći ženu koja će se brinuti o tebi kao što to radi ona i veoma sam sretan da moj sin ima tako nevjerovatnu majku. I onda reći da me ne pušta na mečeve reprezentacije? To je smiješno i samo pokazuje koji nivo inteligencije ima ovaj lažov. Ima mnogo supruga fudbalera koje ne mare za karijere muževa, ali ona nikada nije propustila meč, čak ni kada je bila u devetom mjesecu trudnoće došla je na moj meč samo nekoliko dana prije nego što mi je rodila sina. Ona je moja najveća podrška i reći da me ne pušta je glupavo, ali šta očekivati od narcisa?

Anel je nakon toga riješio da pokaže ocu da nije u pravu. Odigrao je sjajnu sezonu u Šefildu i dobio poziv holandskog velikana sa kojim je potpisao ugovor do 2029. godine, piše Telegraf.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Olujno do jako jugo i naglo topljenje snijega, UJUTRU MRAZ

U Bosni i Hercegovini  će biti oblačno i vjetrovito vrijeme, a na jugu i zapadu povremeno će duvati olujni jugo.

Jutro će biti vrlo hladno uz jači mraz i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama biće magle. Očekuje se naoblačenje na zapadu uz postepeno jačanje južnog vjetra, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne, uveče i u noći na utorak u Hercegovini i na jugozapadu će padati kiša, povremeno će biti i jačih padavina.

Vjetar će ujutro biti slab, zatim umjeren i jak, južnih smjerova. Na zapadu povremeno olujni udari, a na krajnjem sjeveru vjetar ostaje slab.

Jutarnja temperatura vazduha bić od minus devet do minus tri, na jugu do dva, u višim predjelima od minus 12, a najviša dnevna biće od tri do osam, na jugu do 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

JEDAN OD NAJZNAČAJNIJIH U PRAVOSLAVLJU! Božićni post, kada počinje i kako se posti

Božićni post jedan je od najznačajnijih postova u pravoslavlju. Predstavlja vrijeme duhovnog mira, molitve, uzajamne tolerancije i obnove duše i tijela.

Kada počinje Božićni post 2025. godine

Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, Božićni post u 2025. godini počinje 28. novembra (po gregorijanskom kalendaru) i traje do Badnjeg dana, 6. januara.
Post traje ukupno 40 dana, a vjernici se kroz ovaj period pripremaju za proslavu Hristovog rođenja.

Pravila ishrane tokom posta

Božićni post je po režimu blaži od Vaskršnjeg, ali i dalje ima jasno definisana pravila.

Osnovna pravila glase:

Zabranjeni su meso, mliječni proizvodi i jaja.
Alkohol se izbjegava, osim u danima kada je dozvoljeno ulje i vino.
Vjernici se uzdržavaju od teške, masne i preobilne hrane.
Nivoi strogosti po danima

Ponedjeljak, srijeda i petak – strogi post na vodi

Tih dana ne upotrebljava se ni ulje.

Utorak i četvrtak – ulje i vino su dozvoljeni

Ishrana je nešto lakša i raznovrsnija.

Subota i nedjelja – dozvoljena riba

U ove dane dozvoljava se upotreba jela sa ribom, izuzev u posljednjoj sedmici.

Praznici tokom posta

U prvoj sedmici je veliki praznik Vavedenje Presvete Bogorodice (4. decembar). Pošto pada u četvrtak, toga dana se jede na ulju.

Posljednja sedmica – najstroži post

U posljednjih sedam dana ukida se riba
Badnji dan – na ovaj dan se strogo se posti, a uveče, na Badnje veče dozvonjena je riba.

Duhovni post – suština svakog posta

Sveštenici podsjećaju da je smisao posta duhovno očišćenje, a ne samo odricanje od hrane.

Prema riječima Svetog Jovana Zlatoustog, post nema vrijednost ako se ne spaja sa duhovnim mirom i promjenom unutrašnjeg čovjeka.

„Ne govori: toliko dana sam postio, nisam jeo ovo ili ono… nego kaži: da li si od gnjevnog čovjeka postao tih? Ako si iznutra pun zlobe, zašto tijelo mučiš?“

Suština posta jeste:

da se čovjek smiri,
da prašta,
da ne nosi gnjev i zlo,
da poštuje i pomaže bližnje,
da uđe u praznični dan čistog srca.
Moguća ublažavanja posta

Crkva dozvoljava da sveštenik pojedinim vjernicima ublaži post, posebno:

starijima,
bolesnima,
djeci,
trudnicama i dojiljama.
Sveštenik je taj koji daje blagoslov u skladu sa zdravstvenim stanjem i okolnostima.

Nastavi čitati

Aktuelno