Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Semberija Duško Đurić kaže za “Glas” da je broj đaka koji prekinu obrazovanje svake godine približno isti, te da nema drastičnog odstupanja.

– Srednju školu često napuste đaci koji se ozbiljno bave sportom jer ne mogu uskladiti obaveze. Smatraju da će se kroz te druge vidove životnih izbora ostvariti kao ličnost i napredovati u karijeri. Privatne srednje škole kasnije budu njihov čest izbor, kao i vanredno sticanje diplome – rekao je Đurić.

– Sklapanje braka bio je motiv jedne Gačanke da prethodne školske godine okonča srednjoškolsko obrazovanje – priča direktor Srednjoškolskog centra “Pero Slijepčević” u Gacku Aleksandar Purović, navodeći da ova pojava nije česta na jugu Srpske.

– Posljednjih desetak godina školovanje su prekinula tri učenika, a sklapanje braka bio je razlog u sva tri slučaja. Smatram da je prekid srednjoškolskog obrazovanja nedopustiv, jer se i visoko obrazovanje u današnjem vremenu nameće kao obaveza. Tu je najviše zakazala porodica koja je develvirana u modernom društvu – ističe Purović.

Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola banjalučke regije Ljuban Bajić, tvrdi da ova pojava nije česta u školama koje gravitiraju ovom aktivu, ali prvi čovjek Ugostiteljsko-trgovinsko-turističke škole (UTTŠ) u Banjaluci Boris Spasojević navodi da su lani imali đake koji su prekinuli obrazovanje.

– U pitanju su bili sporadični slučajevi, a razlozi su odlazak u inostranstvo i loše ocjene. Oni koji su napustili školu zbog odlaska u inostranstvo ne znam da li su tamo otišli da rade, nastave školovanje ili radi spajanja s porodicom – rekao je Spasojević.

Komentarišući ovu društvenu pojavu sociolog Drago Vuković smatra da je ona posljedica globalnih ideologija, koje ljudima daju lažnu nadu da mogu uraditi i postići sve što požele.

– Tako se čovjek stimuliše da uradi loše stvari, a napuštanje srednje škole je baš to, jer postavlja se pitanje šta će biti s tim mladim ljudima koji prekinu srednjoškolsko obrazovanje, kako će opstati u društvu jer danas je visoko obrazovanje postalo osnovni uslov za kvalitetno življenje. Takođe, mladi koji ne završe srednju školu mogu biti pogodni za razne manipulacije, na štetu društva i svoje porodice – kazuje Vuković.

Dodaje da su ambicije o uspješnoj karijeri, mimo školskog obrazovanja, samo lažna nada.

– Afirmacija prema sportu, muzici i slično treba da postoji, ali na to gledam isključivo kao zabavu i zdrav život. Napustiti školu radi sportske karijere i te­ kako je pogrešno, jer vrhunske rezultate ostvari tek mali broj ljudi – kategoričan je Vuković.

Inostranstvo

Prema podacima Zavoda za statistiku, tokom školske 2021/2022. godine 389 učenika promijenilo je srednju školu i to mahom unutar Republike Srpske. Na školovanje u inostranstvo otišla su 92 srednjoškolca, dok je 23 njih prešlo u neku od srednjih škola na području FBiH.