Connect with us

Politika

UCJENE, PRIJETNJE PSOVKE! Šta stoji iza pritiska na Srbe u institucijama BiH?

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pokrenuo je kampanju s jasnim ciljem – natjerati sve Srbe zaposlene u državnim institucijama BiH da napuste svoja radna mjesta.

To tjeranje biće “zakonski podržano” krzo nedavno usvojene Zakone o neprimjenjivanju zakona i zabrani rada vanustavnih institucija BiH, kao i Zakona o izmjeni Krivičnog zakonika RS.

Pri tome Dodik je otvoreno zaprijeti onima koji mu se suprotstave.

“Ko ostane u institucijama BiH, trajno će biti obilježen kao izdajnik”, poručio je Dodik prije nekoliko dana, izazivajući oštre reakcije i zabrinutost među zaposlenima u institucijama BiH.

Podsjetimo, prema Prijedlogu zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, službena i odgovorna lica u institucijama Republike Srpske, jedinicama lokalne samouprave, kao i oni koji obavljaju dužnost u institucijama BiH, koji ne primjenjuju, ne sprovode ili sprečavaju izvršenje odluka Republike Srpske, mogu biti kažnjeni zatvorom od šest meseci do pet godina. Osim toga, predviđena je i mjera bezbjednosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti.
Drugi zakon – onaj o zabrani rada vanustavnih institucija BiH tiče se zabrane rada Suda BiH, Tužilaštva BiH, VSTS-a i SIPA-e na teritoriji Republike Srpske.
Dodik je ljudima koji rade u institucijama BiH obećao sigurnost, bolja radna mjesta i veće plate u Republici Srpskoj. Usput govoreći, i to sa platama nije najjasnije jer je naveo da nisu u pitanju samo plate, već da se radi I o patritizmu.

“Onog trenutka kada stupe na snagu zakoni… mi očekujemo da se svi zaposleni Srbi povinuju tim zakonima i čekaju ih bolji uslovi u Republici Srpskoj. To nije pitanje plate, to je pitanje patriotizma”, kazao je Dodik nakon jučerašnjeg sastanka sa predstavnicima bezbjednosnih agencija iz BiH, te MUP-a Republike Srpske.

Podsjetimo da je Dodik, u svojstvu člana Predsjedništva BiH, 2021. godine, zatražio od onih, koji rade u institucijama BiH, odnosno 7.000 Srba, da samovoljno napuste radno mjesto i donesu dokaz o otkazu u institucije Republike Srpske, gdje će im biti “osiguran posao u nekoj organizaciji” te da će za to biti izdvojen “budžetski novac”. Međutim ovoga puta njegovu inicijativu prate I zakonske odredbe, što je veoma bitna razlika.

Politički Obračun ili Strateška Odluka?

Ovakvi Dodikovi potezi dolaze u trenutku kada se suočava s nepravomoćnom presudom Suda BiH, koji ga je osudio na godinu dana zatvora I zabranom vršenja funkcije na šest godina. Očito nezadovoljan, odlučio je krenuti u politički obračun sa Sarajevom najavom blokiranja rada nekih državnih institucija u Republici Srpskoj.

Kako bi dodatno oslabio funkcionalnost BiH, kroz Narodnu skupštinu RS usvojio je gore pomenute zakone, koji bi zabranili rad SIPA-e, Suda BiH, Tužilaštva BiH.

Na jučerašnjem sastanku sa predstavnicima policijskih struktura, uključujući i direktora SIPA-e Darka Ćuluma, Dodik je još jednom ponovio da RS “nema secesionističke namjere”, ali da će insistirati na provedbi entitetskih zakona koji isključuju ingerencije državnih institucija.
Jedan od najspornijih dijelova Dodikove kampanje je prijetnja da će objaviti imena svih Srba koji se ne odazovu njegovom pozivu na napuštanje institucija BiH.

“Nećemo tolerisati izdaju”, poručio je Dodik, naglašavajući da oni koji rade u Sarajevu nisu tu zbog svoje stručnosti, već isključivo zbog nacionalne pripadnosti.

Međutim, ostaje nejasno kako bi RS finansijski izdržala preuzimanje tolikog broja zaposlenih. Trenutno u državnim institucijama BiH rade hiljade Srba, a masovni prelazak u RS značio bi ogroman dodatni teret za entitetski budžet. Dodik nije ponudio konkretne odgovore na pitanje kako će osigurati njihova radna mjesta i obećane plate.

Na Dodikove poteze reagovali su predstavnici Trojke, koji čini dio vladajuće koalicije na državnom nivou. Zajedničkom izjavom pozvali su sve zaposlene da ostanu na svojim radnim mjestima i ne nasjedaju na Dodikove ucjene.

“Vaša radna mjesta pripadaju vama i niko vam ih ne može oduzeti silom, ucjenom ili lažnim obećanjima. Vi ste slobodni građani i ne smijete biti taoci politike jednog čovjeka koji je spreman žrtvovati vas, vaše obitelji i cijelo društvo radi zaštite vlastitih interesa”, poručili su iz SDP-a BiH, Naroda i Pravde i Naše stranke.
Reakcija Zukana Heleza, koji je pozvao ljude da ostanu na svojim radnim mjestima te da ukoliko ne budu radili, da će dobiti otkaze, je u najmanju ruku problematična koliko i Dodikova

Oštre kritike stigle su i iz opozicije u Republici Srpskoj.

Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova BiH i šef Kluba poslanika u Narodnoj skupštini RS, je zatražio povlačenje zakona kojima se vrši pritisak na zaposlene u institucijama BiH.
On je rekao da se radi o opasnim zakonima

“Ovo su dva jako opasna zakona. Oni nalažu MUP Srpske da zabrani rad SIPA u Srpskoj, a SIPA ima zakon da djeluje na čitavoj teritoriji BiH. Dakle, imamo opasnost da dođe do oružanog sukoba dvije formacije jer su ljudi naoružani i jedni i drugi”, rekao je Crnadak medijima.

Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke javno je pozvao građane Republike Srpske da odbace Dodikovu politiku.

“On naziva izdajicama sve koji mu odbijaju služiti, omalovažava stručne i poštene ljude, medijski i policijski progoni svakoga tko misli drugačije. Ovo nije politika, ovo je režim kukavice”, poručio je Miličević.
Dodikov plan izazvao je buru reakcija, ali i strah među zaposlenima u institucijama BiH. Hoće li se Srbi zaista masovno povući iz državne službe ili će ipak ostati, svjesni da Dodikove prijetnje nemaju realnu osnovu?

Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, ističe kako je zanimljivo tumačenje patriotizma na način na koji to radi aktuelna vlast u Republici Srpskoj.

“Još je zanimljivije ko ima tapiju da odredi patriotsku mjeru. Ako je patriotski tražiti da ljudi napuste posao i odreknu se osigurane egzistencije svojih porodica, zauzvrat im ponuditi obećanje, a znamo kako naši političari nisu ispunjavali data obećanja građanima, a nisu zahtjevi za boljim društvom, boljim životnim standardom, zdravstvom, školstvom, kulturom, onda živimo u svijetu izopačene političke logike, svijetu pritisaka, ucjena, prijetnji. Najbolji odgovor a time i sliku samog društva mogu dati oni na koje se ovo odnosi” ističe naša sagovornica.

Komunikolog Mladen Bubonjić ističe za BUKU da Milorad Dodik koristi strategiju konfliktnog diskursa, gradeći narativ u kojem je presuda protiv njega napad na Republiku Srpsku.

“Njegov govor kombinuje dihotomiju “mi protiv njih”, emocionalno nabijen jezik i eskalaciju krize, čime jača osjećaj urgentnosti među pristalicama. Istovremeno, pozicionira se kao žrtva nepravednog sistema i heroj koji brani narod, oslanjajući se na poznate obrasce političke retorike. Ovakav narativ mu služi za mobilizaciju javnosti i delegitimaciju institucija, čime efektivno prebacuje fokus sa sudskog procesa na političku borbu. Njegov diskurs nije samo reakcija na presudu, već smišljena strategija učvršćivanja moći kroz stvaranje krize. Ključno pitanje ostaje koliko dugo će ovaj pristup biti održiv u promjenjivim političkim okolnostima” ističe Bubonjić za BUKU.

Jedno je sigurno – politička kriza u BiH nastavlja se produbljivati, a Dodik sve više koristi metode ucjena i pritisaka kako bi očuvao svoju političku moć. Pitanje je samo koliko će daleko biti spreman ići i hoće li ovoga puta naići na ikakav ozbiljan otpor.
Buka

Related Topics:

Politika

ČOVIĆ PROTIV DODIKA “Presuda Suda BiH se mora poštovati”

Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH u razgovori za Raport komentarisao je pravosnažnu presudu Miloradu Dodiku i poručio da je to veliki problem za sve u BiH. “Naravno da je veliki problem za sve nas u BiH. To je novi izazov s kojim ćemo se morati iznijeti. Svako od nas ima različito mišljenje o toj presudi, pa i ja. Nisam je komentarisao uopšte, niti želim. Ona se mora provesti, bez obzira ko šta mislio oko nje”, jasan je Čović.

Kako kaže, pravosudne institucije se moraju do kraja poštovati, bez obzira što kažem da nismo nekada zadovoljni odlukama, načinom rada.

“Ne želim da upadam u zamku da na bilo koji način vršim pritisak, a vidjeli ste da je bilo pritisaka, ako ne bude presuda ovakva ili onakva pozvaće se ljudi na ulice.

Sve su to omče, na isti način, samo iz drugih pozicija. Ja želim da se poštuje Ustav i da se zaštite osnovni elementi funkcioniranja BiH i to je tačka na to”, naveo je Čović.

(Raport)

Nastavi čitati

Politika

REJTING OSTAO ISTI! BiH zadržala OCJENU “B+” prema međunarodnoj agenciji

Međunarodna rejting agencija “S&P Global Ratings” zadržala je kreditni rejting Bosne i Hercegovine, ‘B+’ sa stabilnim izgledima.
U izvještaju za Bosnu i Hercegovinu, analitičari S&P navode da konsolidovana fiskalna pozicija opšte vlade u BiH i dalje predstavlja snagu rejtinga, saopštila je Centralna banka BiH.

Predviđa se da će budžetski deficiti u prosjeku biti ispod 1% BDP-a godišnje u periodu 2025-2028, što će rezultirati stabilizacijom neto duga opšte vlade na 21% BDP-a do 2028. godine. Nešto manje od 60% konsolidovanog bruto duga opšte vlade otpada na službene bilateralne i multilateralne kreditore s dugim rokovima dospijeća i povoljnim kamatnim stopama. Shodno tome, analitičari predviđaju da će troškovi servisiranja duga u BiH ostati ograničeni do 2028. godine, u prosjeku 2,6% vladinih prihoda, što je nisko u globalnom poređenju.

Analitičari dalje navode da je ekonomski rast usporen usljed slabe potražnje glavnih trgovinskih partnera BiH u EU, te se očekuje skroman realni rast od 2,5% ove godine, prije blagog oporavka od sljedeće godine. Deficiti tekućeg računa, kako se očekuje, ostaće niski u naredne četiri godine, u prosjeku nešto iznad 3% BDP-a. Prema ocjeni analitičara, Bosna i Hercegovina će zadržati aranžman valutnog odbora, koji predstavlja i važno političko sidro za lokalnu ekonomiju.

Prema navodima analitičara, S&P bi mogao sniziti kreditni rejtinga ukoliko dođe do eskalacije političkih i institucionalnih rizika koji bi mogli ugroziti osnovno funkcionisanje države ili oslabiti sposobnost vlade da servisira svoje dugove. S druge strane, do povećanja kreditnog rejtinga može doći ukoliko donošenje politika zasnovano na konsenzusu ubrza strukturne reforme, uključujući i one koje se odnose na pristupanje zemlje Evropskoj uniji.

Nastavi čitati

Politika

Rabin o sarajevskom Muzeju “NEPRIHVATLJIVO je da NOVAC od JEVERJSKOG blaga ide PALESTINCIMA”

Glavni evropski rabin Pinhas Goldšmit oštro je kritikovao odluku uprave Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine da prihod ostvaren popularizacijom čuvene Sarajevske Hagade, starog spisa koji čuva dio istorijskog nasljeđa evropskih Jevreja, donira kao pomoć Palestincima.

Goldšmit, odnosno Konferencija evropskih rabina, već je imala neprijatno iskustvo s BiH, tačnije sa Sarajevom, nakon što im je u tom gradu u junu otkazano gostoprimstvo, odnosno praktično zabranjeno održavanje zasjedanja tog tijela pod izgovorom bezbjednosnih razloga.

Novi spor izbio je kada je uprava Zemaljskog muzeja BiH prošle sedmice odlučila da prihod od prodaje publikacije “Sarajevska Hagada, istorija i umjetnost” bude doniran kao pomoć Palestincima.

„Na ovaj način Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine pruža podršku narodu Palestine koji trpi sistematski, proračunat i hladnokrvan teror, direktno od strane države Izrael, a posredno i od svih onih koji je u njenim besramnim postupcima podržavaju i(li) opravdavaju“, navodi se u saopštenju koje potpisuje direktor muzeja Mirsad Sijarić.

Dodaje se i da je Zemaljski muzej BiH, kao institucija koja se bavi zaštitom kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, dužan da upozori na činjenicu da se u sjeni tragedije u Gazi dešava i ciljano brisanje kulturnog i vjerskog identiteta, prvenstveno muslimana i hrišćana Palestine.

Goldšmit: Krajnje sramotno i nečasno
Na ovu najavu burno je reagovao glavni evropski rabin Goldšmit, koji je na društvenoj mreži X poručio da se radi o političkoj manipulaciji i zloupotrebi jevrejskog kulturnog nasljeđa.

„Sarajevska Hagada – trajni simbol jevrejskog opstanka, otpornosti i suživota – sada se svodi na politički rekvizit. Eksploatacija jevrejskog nasljeđa od strane Zemaljskog muzeja BiH je krajnje sramotna i nečasna“, napisao je Goldšmit.

Sarajevska Hagada je iluminirani rukopis koji je u BiH dospio sa Jevrejima iz Španije, koji su u 15. vijeku bježali od katoličkog progona.

Pretpostavlja se da je nastala u XIV vijeku. U posjedu Zemaljskog muzeja BiH nalazi se od 1894. godine, a od 2002. godine čuva se u posebno zaštićenoj prostoriji.

Široj javnosti sadržaj Hagade dostupan je samo u vidu faksimil izdanja.

Vrijednost originala je neprocjenjiva, a posljednji put kada je izložena — na izložbi u Madridu posvećenoj Sefardima, uoči rata u BiH 1992. godine — njena vrijednost je procijenjena na sedam miliona dolara

Nastavi čitati

Aktuelno