Connect with us

Politika

UCJENE, PRIJETNJE PSOVKE! Šta stoji iza pritiska na Srbe u institucijama BiH?

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pokrenuo je kampanju s jasnim ciljem – natjerati sve Srbe zaposlene u državnim institucijama BiH da napuste svoja radna mjesta.

To tjeranje biće “zakonski podržano” krzo nedavno usvojene Zakone o neprimjenjivanju zakona i zabrani rada vanustavnih institucija BiH, kao i Zakona o izmjeni Krivičnog zakonika RS.

Pri tome Dodik je otvoreno zaprijeti onima koji mu se suprotstave.

“Ko ostane u institucijama BiH, trajno će biti obilježen kao izdajnik”, poručio je Dodik prije nekoliko dana, izazivajući oštre reakcije i zabrinutost među zaposlenima u institucijama BiH.

Podsjetimo, prema Prijedlogu zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, službena i odgovorna lica u institucijama Republike Srpske, jedinicama lokalne samouprave, kao i oni koji obavljaju dužnost u institucijama BiH, koji ne primjenjuju, ne sprovode ili sprečavaju izvršenje odluka Republike Srpske, mogu biti kažnjeni zatvorom od šest meseci do pet godina. Osim toga, predviđena je i mjera bezbjednosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti.
Drugi zakon – onaj o zabrani rada vanustavnih institucija BiH tiče se zabrane rada Suda BiH, Tužilaštva BiH, VSTS-a i SIPA-e na teritoriji Republike Srpske.
Dodik je ljudima koji rade u institucijama BiH obećao sigurnost, bolja radna mjesta i veće plate u Republici Srpskoj. Usput govoreći, i to sa platama nije najjasnije jer je naveo da nisu u pitanju samo plate, već da se radi I o patritizmu.

“Onog trenutka kada stupe na snagu zakoni… mi očekujemo da se svi zaposleni Srbi povinuju tim zakonima i čekaju ih bolji uslovi u Republici Srpskoj. To nije pitanje plate, to je pitanje patriotizma”, kazao je Dodik nakon jučerašnjeg sastanka sa predstavnicima bezbjednosnih agencija iz BiH, te MUP-a Republike Srpske.

Podsjetimo da je Dodik, u svojstvu člana Predsjedništva BiH, 2021. godine, zatražio od onih, koji rade u institucijama BiH, odnosno 7.000 Srba, da samovoljno napuste radno mjesto i donesu dokaz o otkazu u institucije Republike Srpske, gdje će im biti “osiguran posao u nekoj organizaciji” te da će za to biti izdvojen “budžetski novac”. Međutim ovoga puta njegovu inicijativu prate I zakonske odredbe, što je veoma bitna razlika.

Politički Obračun ili Strateška Odluka?

Ovakvi Dodikovi potezi dolaze u trenutku kada se suočava s nepravomoćnom presudom Suda BiH, koji ga je osudio na godinu dana zatvora I zabranom vršenja funkcije na šest godina. Očito nezadovoljan, odlučio je krenuti u politički obračun sa Sarajevom najavom blokiranja rada nekih državnih institucija u Republici Srpskoj.

Kako bi dodatno oslabio funkcionalnost BiH, kroz Narodnu skupštinu RS usvojio je gore pomenute zakone, koji bi zabranili rad SIPA-e, Suda BiH, Tužilaštva BiH.

Na jučerašnjem sastanku sa predstavnicima policijskih struktura, uključujući i direktora SIPA-e Darka Ćuluma, Dodik je još jednom ponovio da RS “nema secesionističke namjere”, ali da će insistirati na provedbi entitetskih zakona koji isključuju ingerencije državnih institucija.
Jedan od najspornijih dijelova Dodikove kampanje je prijetnja da će objaviti imena svih Srba koji se ne odazovu njegovom pozivu na napuštanje institucija BiH.

“Nećemo tolerisati izdaju”, poručio je Dodik, naglašavajući da oni koji rade u Sarajevu nisu tu zbog svoje stručnosti, već isključivo zbog nacionalne pripadnosti.

Međutim, ostaje nejasno kako bi RS finansijski izdržala preuzimanje tolikog broja zaposlenih. Trenutno u državnim institucijama BiH rade hiljade Srba, a masovni prelazak u RS značio bi ogroman dodatni teret za entitetski budžet. Dodik nije ponudio konkretne odgovore na pitanje kako će osigurati njihova radna mjesta i obećane plate.

Na Dodikove poteze reagovali su predstavnici Trojke, koji čini dio vladajuće koalicije na državnom nivou. Zajedničkom izjavom pozvali su sve zaposlene da ostanu na svojim radnim mjestima i ne nasjedaju na Dodikove ucjene.

“Vaša radna mjesta pripadaju vama i niko vam ih ne može oduzeti silom, ucjenom ili lažnim obećanjima. Vi ste slobodni građani i ne smijete biti taoci politike jednog čovjeka koji je spreman žrtvovati vas, vaše obitelji i cijelo društvo radi zaštite vlastitih interesa”, poručili su iz SDP-a BiH, Naroda i Pravde i Naše stranke.
Reakcija Zukana Heleza, koji je pozvao ljude da ostanu na svojim radnim mjestima te da ukoliko ne budu radili, da će dobiti otkaze, je u najmanju ruku problematična koliko i Dodikova

Oštre kritike stigle su i iz opozicije u Republici Srpskoj.

Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova BiH i šef Kluba poslanika u Narodnoj skupštini RS, je zatražio povlačenje zakona kojima se vrši pritisak na zaposlene u institucijama BiH.
On je rekao da se radi o opasnim zakonima

“Ovo su dva jako opasna zakona. Oni nalažu MUP Srpske da zabrani rad SIPA u Srpskoj, a SIPA ima zakon da djeluje na čitavoj teritoriji BiH. Dakle, imamo opasnost da dođe do oružanog sukoba dvije formacije jer su ljudi naoružani i jedni i drugi”, rekao je Crnadak medijima.

Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke javno je pozvao građane Republike Srpske da odbace Dodikovu politiku.

“On naziva izdajicama sve koji mu odbijaju služiti, omalovažava stručne i poštene ljude, medijski i policijski progoni svakoga tko misli drugačije. Ovo nije politika, ovo je režim kukavice”, poručio je Miličević.
Dodikov plan izazvao je buru reakcija, ali i strah među zaposlenima u institucijama BiH. Hoće li se Srbi zaista masovno povući iz državne službe ili će ipak ostati, svjesni da Dodikove prijetnje nemaju realnu osnovu?

Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, ističe kako je zanimljivo tumačenje patriotizma na način na koji to radi aktuelna vlast u Republici Srpskoj.

“Još je zanimljivije ko ima tapiju da odredi patriotsku mjeru. Ako je patriotski tražiti da ljudi napuste posao i odreknu se osigurane egzistencije svojih porodica, zauzvrat im ponuditi obećanje, a znamo kako naši političari nisu ispunjavali data obećanja građanima, a nisu zahtjevi za boljim društvom, boljim životnim standardom, zdravstvom, školstvom, kulturom, onda živimo u svijetu izopačene političke logike, svijetu pritisaka, ucjena, prijetnji. Najbolji odgovor a time i sliku samog društva mogu dati oni na koje se ovo odnosi” ističe naša sagovornica.

Komunikolog Mladen Bubonjić ističe za BUKU da Milorad Dodik koristi strategiju konfliktnog diskursa, gradeći narativ u kojem je presuda protiv njega napad na Republiku Srpsku.

“Njegov govor kombinuje dihotomiju “mi protiv njih”, emocionalno nabijen jezik i eskalaciju krize, čime jača osjećaj urgentnosti među pristalicama. Istovremeno, pozicionira se kao žrtva nepravednog sistema i heroj koji brani narod, oslanjajući se na poznate obrasce političke retorike. Ovakav narativ mu služi za mobilizaciju javnosti i delegitimaciju institucija, čime efektivno prebacuje fokus sa sudskog procesa na političku borbu. Njegov diskurs nije samo reakcija na presudu, već smišljena strategija učvršćivanja moći kroz stvaranje krize. Ključno pitanje ostaje koliko dugo će ovaj pristup biti održiv u promjenjivim političkim okolnostima” ističe Bubonjić za BUKU.

Jedno je sigurno – politička kriza u BiH nastavlja se produbljivati, a Dodik sve više koristi metode ucjena i pritisaka kako bi očuvao svoju političku moć. Pitanje je samo koliko će daleko biti spreman ići i hoće li ovoga puta naići na ikakav ozbiljan otpor.
Buka

Related Topics:

Politika

PETROVIĆ “SRAVNIO” ERS! Najavio veći minus i MANJU PROIZVODNJU STRUJE

“Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) očekuje da će ovu godinu završiti sa minusom od oko 29 miliona KM zbog loše hidrološke situacije i povećanog uvoza struje, izjavio je danas generalni direktor ERS-a Luka Petrović.

Petrović je istakao da će proizvodnja struje u ERS-u biti drastično manja i iznosiće oko 4.500 gigavat-časova.

– Već smo kupili oko 13 odsto struje na tržištu po skupim cijenama, a zbog razlike u nabavnim i prodajnim cijenama ERS će zabilježiti minus od oko 29 miliona KM, što je usvojila i Vlada Republike Srpske – rekao je Petrović nakon sjednice kolegijuma direktora ERS-a u Trebinju.

On je naveo da se nedostajuća količina struje mora nabaviti na berzi po cijeni za 72 evra za ovu godinu, dok se građanima prodaje po cijeni 34 evra, a privredi po 75 evra.

– Kada imate dvije sušne godine zaredom, kao što je prošla i ova godina onda može doći do poremećaja novčanih tokova jer nije bilo izvoznih kapaciteta – pojasnio je Petrović.

On je istakao da je ERS posljednjih nekoliko godina prodavala prosječno od 100 do 200 miliona KM struje na spoljnom tržištu, a uvozila je oko 30 do 60 miliona KM struje.

– Ove godine to se promijenilo i imamo izbalansiran uvoz, odnosno negdje na nivou od 60 ili 70 miliona evra ili oko tri puta povećane troškove za uvoz struje – rekao je Petrović.

On je odbacio spekulacije koje se tiču kreditnog zaduženja ERS-a, navodeći da su imali jedan kredit od 78 miliona KM koji su vratili i dodatnih 60 miliona KM koji su koristili za plaćanje nedostajuće struje.

Potrebno je, kaže, pristupiti kratkoročnim i srednjoročnim mjerama u ERS-u.

Prema njegovim riječima, očekuje se i tematska sjednica Vlade o ERS-u za koju će predložiti da se održi u Ugljeviku iz koga trećine struje odlazi Slovencima, čime će se odbaciti i razne spekulacije kada se neke stvari vide na licu mjesta.

Kolegijum direktora ERS-a zatražio je i dodatnu racionalizaciju svih troškova poslovanja u svim preduzećima iz tog sistema, te da se investicije koje doprinose većoj proizvodnji struje apostrofiraju, a ostale da se stave na “stendbaj”.

Petrović je podsjetio da su u toku dvije kapitalne investicije od kojih je prva Hidroelektrana “Dabar” od koje je do sada realizovano 60 odsto novca od investicije vrijedne 661 milion KM.

Drugi projekat je, napomenuo je, izgradnja tri hidroelektrane Bistrica na kojima su aktivnosti u toku, a pojavila su se i neka klizišta što će biti predmet dodatnih finansijskih konstrukcija.

Podsjetio je da je ERS prije dvije godine ostvarila rekordnu dobit od 146 miliona KM kada je bila dobra hidrološka situacija.

Nastavi čitati

Politika

STANIŠIĆ “U Toplani se sjete da će zima TEK KADA JAVE U PROGNOZI

U bijeljinskoj Toplani se sjete da će zima tek kad jave u prognozi – ovako je član Predsjedništva PDP Miloš Stanišić prokomentarisao vijest o problemima i dugovanjima ovog preduzeća prema dobavljačima uglja iz prethodnog perioda, dok je račun i dalje blokiran.

On je rekao da je Gradska toplana u Bijeljini svedena na ispod hiljadu potrošača, sa starim kotlovima, ogromnim zagađenjem i sve većim dugovima.

„Umjesto da se mreža širi i modernizuje, kako bi više domaćinstava imalo priključke i kako bi sistem izdržao poslovanje – opet gledamo isti scenario: novi krediti da bi se vraćali stari. To nije domaćinsko poslovanje“, rekao je Stanišić.

Ovo je rekao da ovaj model stalnog gašenja požara na kredit vodi samo u još veće probleme i naglasio da se građanima Bijeljine moraju ponuditi trajna i održiva rješenja.

„Svaki put čekaju da zahladi pa se tek tada sjete da ljudima treba grijanje. Jedno rješenje je ulaganje u modernizaciju i širenje mreže kako bi više domaćinstava dobilo priključak, a drugo je da se za isti novac subvencionišu građani za prelazak na drugi sistem grijanja čime bi trajno bio riješen problem grijanja, ali i zagađenja u gradu“, objasnio je Stanišić.

On je podsjetio da je trenutna gradska vlast već imala rukovodstvo Toplane koje je dovelo preduzeće u plus, ali da je „očigledno da takva, zdrava politika nije poželjna na duže staze“.

„Ako hoćemo da Bijeljina ima budućnost moramo je voditi domaćinski – sa znanjem, odgovornošću i poštovanjem prema svakom dinaru građana“, poručio je Stanišić.

Nastavi čitati

Politika

MILIJARDA I PO NA KOCKI! Poslanici sutra odlučuju o budžetu institucija BiH

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na čijem dnevnom redu je Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu zakazana je za sutra.

Predloženi zakon o budžetu utvrdilo je Predsjedništvo BiH na vanrednoj sjednici 19. avgusta, bez glasa srpskog člana Željke Cvijanović.

Za izvjestioce na sjednicama Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH određeni su ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić i njegov zamjenik Muhamed Hasanović, koji bi poslanicima i delegatima trebali da daju sve potrebne informacije u vezi sa budžetom.

Prema Globalnom okviru fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2025. do 2027. godine usvojenom 24. februara utvrđen je okvir za finansiranje institucija BiH za ovu godinu u iznosu od 1.570.500.000 KM.

Na sjednici Predstavničkog doma 1. septembra usvojen je zaključak kojim se Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu vraća Predsjedništvu BiH na doradu, budući da nije analitički i sadržajno strukturisan da može biti realizovan u dijelu koji se tiče povećanja plata.

Za ovaj zaključak tada su glasala 23 poslanika, 11 je bilo protiv, a pet uzdržanih, a zamjenik ministra finansija i trezora u Savjetu ministara Muhamed Hasanović, koji je obrazlagao prijedlog, potvrdio je da predloženi budžet nije provodiv.

Početak hitne sjednice zakazan je za 12.00 časova.

Nastavi čitati

Aktuelno