Connect with us

Politika

UCJENE, PRIJETNJE PSOVKE! Šta stoji iza pritiska na Srbe u institucijama BiH?

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pokrenuo je kampanju s jasnim ciljem – natjerati sve Srbe zaposlene u državnim institucijama BiH da napuste svoja radna mjesta.

To tjeranje biće “zakonski podržano” krzo nedavno usvojene Zakone o neprimjenjivanju zakona i zabrani rada vanustavnih institucija BiH, kao i Zakona o izmjeni Krivičnog zakonika RS.

Pri tome Dodik je otvoreno zaprijeti onima koji mu se suprotstave.

“Ko ostane u institucijama BiH, trajno će biti obilježen kao izdajnik”, poručio je Dodik prije nekoliko dana, izazivajući oštre reakcije i zabrinutost među zaposlenima u institucijama BiH.

Podsjetimo, prema Prijedlogu zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, službena i odgovorna lica u institucijama Republike Srpske, jedinicama lokalne samouprave, kao i oni koji obavljaju dužnost u institucijama BiH, koji ne primjenjuju, ne sprovode ili sprečavaju izvršenje odluka Republike Srpske, mogu biti kažnjeni zatvorom od šest meseci do pet godina. Osim toga, predviđena je i mjera bezbjednosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti.
Drugi zakon – onaj o zabrani rada vanustavnih institucija BiH tiče se zabrane rada Suda BiH, Tužilaštva BiH, VSTS-a i SIPA-e na teritoriji Republike Srpske.
Dodik je ljudima koji rade u institucijama BiH obećao sigurnost, bolja radna mjesta i veće plate u Republici Srpskoj. Usput govoreći, i to sa platama nije najjasnije jer je naveo da nisu u pitanju samo plate, već da se radi I o patritizmu.

“Onog trenutka kada stupe na snagu zakoni… mi očekujemo da se svi zaposleni Srbi povinuju tim zakonima i čekaju ih bolji uslovi u Republici Srpskoj. To nije pitanje plate, to je pitanje patriotizma”, kazao je Dodik nakon jučerašnjeg sastanka sa predstavnicima bezbjednosnih agencija iz BiH, te MUP-a Republike Srpske.

Podsjetimo da je Dodik, u svojstvu člana Predsjedništva BiH, 2021. godine, zatražio od onih, koji rade u institucijama BiH, odnosno 7.000 Srba, da samovoljno napuste radno mjesto i donesu dokaz o otkazu u institucije Republike Srpske, gdje će im biti “osiguran posao u nekoj organizaciji” te da će za to biti izdvojen “budžetski novac”. Međutim ovoga puta njegovu inicijativu prate I zakonske odredbe, što je veoma bitna razlika.

Politički Obračun ili Strateška Odluka?

Ovakvi Dodikovi potezi dolaze u trenutku kada se suočava s nepravomoćnom presudom Suda BiH, koji ga je osudio na godinu dana zatvora I zabranom vršenja funkcije na šest godina. Očito nezadovoljan, odlučio je krenuti u politički obračun sa Sarajevom najavom blokiranja rada nekih državnih institucija u Republici Srpskoj.

Kako bi dodatno oslabio funkcionalnost BiH, kroz Narodnu skupštinu RS usvojio je gore pomenute zakone, koji bi zabranili rad SIPA-e, Suda BiH, Tužilaštva BiH.

Na jučerašnjem sastanku sa predstavnicima policijskih struktura, uključujući i direktora SIPA-e Darka Ćuluma, Dodik je još jednom ponovio da RS “nema secesionističke namjere”, ali da će insistirati na provedbi entitetskih zakona koji isključuju ingerencije državnih institucija.
Jedan od najspornijih dijelova Dodikove kampanje je prijetnja da će objaviti imena svih Srba koji se ne odazovu njegovom pozivu na napuštanje institucija BiH.

“Nećemo tolerisati izdaju”, poručio je Dodik, naglašavajući da oni koji rade u Sarajevu nisu tu zbog svoje stručnosti, već isključivo zbog nacionalne pripadnosti.

Međutim, ostaje nejasno kako bi RS finansijski izdržala preuzimanje tolikog broja zaposlenih. Trenutno u državnim institucijama BiH rade hiljade Srba, a masovni prelazak u RS značio bi ogroman dodatni teret za entitetski budžet. Dodik nije ponudio konkretne odgovore na pitanje kako će osigurati njihova radna mjesta i obećane plate.

Na Dodikove poteze reagovali su predstavnici Trojke, koji čini dio vladajuće koalicije na državnom nivou. Zajedničkom izjavom pozvali su sve zaposlene da ostanu na svojim radnim mjestima i ne nasjedaju na Dodikove ucjene.

“Vaša radna mjesta pripadaju vama i niko vam ih ne može oduzeti silom, ucjenom ili lažnim obećanjima. Vi ste slobodni građani i ne smijete biti taoci politike jednog čovjeka koji je spreman žrtvovati vas, vaše obitelji i cijelo društvo radi zaštite vlastitih interesa”, poručili su iz SDP-a BiH, Naroda i Pravde i Naše stranke.
Reakcija Zukana Heleza, koji je pozvao ljude da ostanu na svojim radnim mjestima te da ukoliko ne budu radili, da će dobiti otkaze, je u najmanju ruku problematična koliko i Dodikova

Oštre kritike stigle su i iz opozicije u Republici Srpskoj.

Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova BiH i šef Kluba poslanika u Narodnoj skupštini RS, je zatražio povlačenje zakona kojima se vrši pritisak na zaposlene u institucijama BiH.
On je rekao da se radi o opasnim zakonima

“Ovo su dva jako opasna zakona. Oni nalažu MUP Srpske da zabrani rad SIPA u Srpskoj, a SIPA ima zakon da djeluje na čitavoj teritoriji BiH. Dakle, imamo opasnost da dođe do oružanog sukoba dvije formacije jer su ljudi naoružani i jedni i drugi”, rekao je Crnadak medijima.

Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke javno je pozvao građane Republike Srpske da odbace Dodikovu politiku.

“On naziva izdajicama sve koji mu odbijaju služiti, omalovažava stručne i poštene ljude, medijski i policijski progoni svakoga tko misli drugačije. Ovo nije politika, ovo je režim kukavice”, poručio je Miličević.
Dodikov plan izazvao je buru reakcija, ali i strah među zaposlenima u institucijama BiH. Hoće li se Srbi zaista masovno povući iz državne službe ili će ipak ostati, svjesni da Dodikove prijetnje nemaju realnu osnovu?

Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, ističe kako je zanimljivo tumačenje patriotizma na način na koji to radi aktuelna vlast u Republici Srpskoj.

“Još je zanimljivije ko ima tapiju da odredi patriotsku mjeru. Ako je patriotski tražiti da ljudi napuste posao i odreknu se osigurane egzistencije svojih porodica, zauzvrat im ponuditi obećanje, a znamo kako naši političari nisu ispunjavali data obećanja građanima, a nisu zahtjevi za boljim društvom, boljim životnim standardom, zdravstvom, školstvom, kulturom, onda živimo u svijetu izopačene političke logike, svijetu pritisaka, ucjena, prijetnji. Najbolji odgovor a time i sliku samog društva mogu dati oni na koje se ovo odnosi” ističe naša sagovornica.

Komunikolog Mladen Bubonjić ističe za BUKU da Milorad Dodik koristi strategiju konfliktnog diskursa, gradeći narativ u kojem je presuda protiv njega napad na Republiku Srpsku.

“Njegov govor kombinuje dihotomiju “mi protiv njih”, emocionalno nabijen jezik i eskalaciju krize, čime jača osjećaj urgentnosti među pristalicama. Istovremeno, pozicionira se kao žrtva nepravednog sistema i heroj koji brani narod, oslanjajući se na poznate obrasce političke retorike. Ovakav narativ mu služi za mobilizaciju javnosti i delegitimaciju institucija, čime efektivno prebacuje fokus sa sudskog procesa na političku borbu. Njegov diskurs nije samo reakcija na presudu, već smišljena strategija učvršćivanja moći kroz stvaranje krize. Ključno pitanje ostaje koliko dugo će ovaj pristup biti održiv u promjenjivim političkim okolnostima” ističe Bubonjić za BUKU.

Jedno je sigurno – politička kriza u BiH nastavlja se produbljivati, a Dodik sve više koristi metode ucjena i pritisaka kako bi očuvao svoju političku moć. Pitanje je samo koliko će daleko biti spreman ići i hoće li ovoga puta naići na ikakav ozbiljan otpor.
Buka

Related Topics:

Politika

DA LI JE SANJA VULIĆ UOPŠTE ZAVRŠILA FAKULTET? Ni traga od diplome

Šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić u biografiji navodi da je profesorica razredne nastave, ali se ipak odlučila posvetiti politici.

Zahvaljujući visokim primanjima, za manje od deset godina kupila je dva stana.

Odbija da govoriti o svom obrazovanju.

Sanja Vulić se još kao maloljetna pridružila Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), da bi 2012. godine bila prvi put izabrana u Skupštinu Doboja. Prema imovinskom kartonu koji je predala Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK BiH), tada nije imala nijednu nekretninu.

Deset godina kasnije, početkom drugog mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH), prijavila je da ima dva stana, u Doboju i Banjaluci, koje je u kartonima procijenila na 246 hiljada KM.

Šta je Sanja Vulić napisala u biografiji?

Vulić u biografiji navodi da je po struci profesorica razredne nastave, ali ne i na kojem fakultetu je diplomirala, piše CiN.
Godine 2007. se upisala na Učiteljski studij Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, odjeljenje u Derventi. Iz ove institucije su novinarima odgovorili da u toj ustanovi nije diplomirala.

Iz Sekretarijata PSBiH navode da je prilikom stupanja na funkciju poslanica Vulić priložila diplomu visoke stručne spreme, prenosi Avaz.

Međutim, nisu htjeli dostaviti kopiju diplome ili dati informaciju o ustanovi na kojoj je ona stečena. Kako su naveli, ona nije dala saglasnost da se njena diploma dostavi Centru za istraživačko novinarstvo (CIN).

Vulićeva je u više navrata odbila razgovarati sa novinarima CIN o svojoj imovini, obrazovanju i karijeri.

Lojalnost predsjedniku SNSD i sigurni mandati

Sanja Vulić je rođena 1988. godine u Sarajevu. U rodnom gradu je provela prvih sedam godina života, da bi se nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma sa roditeljima odselila u Doboj. Sa 17 godina je pristupila SNSD, u maju 2005. godine.

– Moja očekivanja su bila da kada priđete jednoj političkoj stranci, da osjećate sigurnost, stabilnost i dobijete mogućnost za realizaciju mnogih ideja – rekla je Vulić prije sedam godina u programu Teleringa na RTRS dok je bila predsjednica Skupštine Grada Doboja.

Tom prilikom je rekla da je po vokaciji profesorica razredne nastave, da taj posao nikada nije radila i da je njena velika ljubav bilo novinarstvo. Izabranim funkcionerima formalno obrazovanje nije preduslov za zaposlenje i obavljanje parlamentarnih dužnosti.

Novinar CIN otkriva da se Vulić 2007. godine upisala u prvi semestar na Učiteljskom studiju – centra Derventa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci kao redovan student.

– Posljednji put je regulisala status studenta akademske 2010/2011. godine upisom obnove treće godine. Imenovana nije stekla akademsko zvanje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci – odgovorili su iz Filozofskog fakulteta.

Novinari su poslali dopise na adrese još deset univerziteta u BiH koji trenutno imaju studij razredne nastave. Da Vulićeva nema u njihovoj evidenciji, odgovorili su: Pedagoški fakultet u Bijeljini, Filozofski fakultet u Tuzli, Filozofski fakultet u Zenici, Pedagoški fakultet u Bihaću te fakulteti Univerziteta “Džemal Bijedić”. Pedagoški fakultet u Sarajevu i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru su odgovorili da zbog nedovoljnih podataka nisu mogli utvrditi da li je Vulić bila njihova studentkinja. Kada je riječ o privatnim fakultetima, odgovori su dostavljeni iz Nezavisnog univerziteta Banjaluka, Univerziteta “Privredna akademija” Brčko i Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku.

Kada je novinar u Parlamentu BiH postavio pitanje o tome gdje je stekla zvanje profesora razredne nastave, Vulićeva je pozvala pratnju iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela: “Ja kažem da neću da pričam. Marko, reaguj, čovjek me uznemirava”.

Političku karijeru Sanja Vulić započinje 2012. godine kada je izabrana u Skupštinu Grada Doboja sa 4.141 glasom.

U imovinskom kartonu koji je tada predala Centralnoj izbornoj komisiji BiH navela je da je godinu ranije imala platu 800 KM u Bolnici “Sveti apostol Luka” u Doboju i 2.000 KM prihoda u nevladinim organizacijama.

Već 2015. godine je imala prosječna mjesečna primanja od 1.833 KM u Skupštini Grada Doboja. U kartonu koji je predala na početku drugog mandata 2016. godine navela je da ima stan od 44 kvadrata u Doboju i kreditno zaduženje u Sber banci od 100.000 KM. U tom mandatu bila je predsjednica Skupštine Grada Doboja.

Ulazak u Parlamentarnu skupštinu BiH

Vulić je na istu poziciju u lokalnoj skupštini izabrana još jednom, ali je ubrzo prešla u Parlament.
Prije toga je ambiciozno zagazila u visoku politiku i kandidovala se na općim izborima 2018. godine. Nije osvojila dovoljan broj glasova da uđe u Parlament, ali je imala sreće da je godinu poslije njen stranački kolega Vojin Mitrović odstupio sa poslaničke funkcije zbog imenovanja na poziciju ministra saobraćaja BiH.

Vulićeva je kao sljedeća sa SNSD-ove liste sa 15.578 osvojenih glasova početkom 2020. dobila priliku pokazati lojalnost predsjedniku stranke Miloradu Dodiku.

U imovinskom kartonu koji je predala CIK 2022. godine prilikom stupanja na drugi mandat u Parlamentu navela je da pored stana u Doboju ima i stan u Banjaluci od 66,76 kvadrata, vrijedan 176 hiljada KM. Navela je da ima i zaduženje u ATOS banci od 225 hiljada KM. Pežoa je zamijenila skupljim, čiju vrijednost je u posljednjem imovinskom kartonu procijenila na 10 hiljada KM.

Nastavi čitati

Politika

VUKOMANOVIĆ “PDP NEĆE GLASATI ZA USTAV”

Poslanica PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović, kaže da niko ne treba da sumnja u iskrenu i odgovornu namjeru PDP prema Republici Srpskoj.

-Bez obzira na to što smo posljednjih mjeseci dobijali različite etikete, jer smo smatrali da o važnim pitanjima treba razgovarati, naš stav je od početka jasan: PDP neće podržati Dodikov ustav. Smatram da bi to bio opasan politički avanturizam u trenutku velike krize i da ovaj ustav ne spašava Republiku Srpsku, već njeno rukovodstvo. Sjednici ćemo prisustvovati, jer želimo jasno i argumentovano iznijeti zašto smo protiv. Na organima stranke smo i ranije razgovarali o tome kako se odnositi prema eventualnom tajnom glasanju i ako se opozicija zajednički dogovori da sjednicu napusti za vrijeme glasanja – za nas to nije nikakav problem, napustićemo salu – kaže Vukomanovićeva za Srpskainfo.

Suština je, kaže, u tome da ovo nije vrijeme za novi ustav i da ga PDP neće podržati.
-Uvijek ćemo se ponašati odgovorno prema Republici Srpskoj, a odgovorno, u ovom slučaju, znači ne voditi je u političke avanture bez puta i cilja – kategorična je ona.

Nastavi čitati

Politika

DODIKU TEK IZ PETOG POKUŠAJA uručena prvostepena presuda

Prema saznanju portala Raport, Milorad Dodik je presudu preuzeo tek iz petog pokušaja.

Navodi se da je sudsku presudu Dodiku dostavila policija u Laktašima. Dodik je presudu preuzeo i potpisao 15. aprila.

– Dostavnicu je lično potpisao Dodik i time pokazao da priznaje Sud BiH kojem je zabranio djelovanje na području Republike Srpske – navodi se u tekstu i dodaje da je policija o svemu obavijestila Sud i sudiju Senu Uzunović, a kao dokaz poslala dostavnicu s Dodikovim potpisom.

Lider SNSD i predsjednik Republike Srpske je nakon presude rekao da je ne priznaje i da “neće podnijeti žalbu muslimanskom sudu”.

Ipak, njegovi advokati su prošle sedmice podnijeli žalbu, prenosi Buka.

Nastavi čitati

Aktuelno