Za kupovinu novog stana od pedesetak kvadratnih metara u Banjaluci, a s obzirom na trenutne prosječne cijene, potrebno je izdvojiti oko 186.000 maraka, koliko otprilike košta i jedan kilogram zlata na svjetskim berzama.

Prosječna cijena stanova u novogradnji u Banjaluci u prvom kvartalu ove godine iznosila je 3.720 maraka po jednom kvadratnom metru, što znači da je za kupovinu omanjeg dvosobnog stana u najvećem gradu Republike Srpske bilo neophodno izdvojiti oko 200.000, a u nekim slučajevima, zavisno od lokacije, i mnogo više.

Interesantno, toliko trenutno košta i jedan kilogram zlata, čija je cijena na istorijskom maksimumu, jer se za jednu uncu zlata (31,1 gram) mora izdvojiti 3.420 dolara. To u prevodu znači da jedan gram ovog plemenitog metala trenutno košta 110 dolara, odnosno oko 186 maraka, što do sada nije zabilježeno.

Ako se vratimo tri godine unazad, tada je za isti stan od 50 kvadrata bilo neophodno odvojiti protivvrijednost 1,8 kilograma zlata. Iako su cijene stanova u pomenutom periodu bile gotovo u konstantnom rastu, vrijednost zlata je od 2022. porasla za čak 80 odsto.

Jedna unca je sa 1.847 dolara skočila na 3.420, što znači da je jedan kilogram ovog plemenitog metala danas vredniji za oko 80.000 maraka. To faktički znači da oni koji su prije tri godine kojim slučajem imali nešto novca da kupe zlatnu, kilogramsku polugu, na ovoj berzanskoj razlici mogli su da profitiraju bar dvadesetak kvadrata nekog stambenog prostora.

Kada je u pitanju kretanje prosječne cijene kvadrata novogradnje u Banjaluci u prvom kvartalu ove godine, ona je u odnosu na isti period 2024. veća za 225 maraka (šest odsto). Prodato je ukupno 209 novih stanova ukupne površine 12.187 kvadratnih metara. Interesantno, ovo je duplo manje u odnosu na četvrti kvartal 2024, kada su građani kupili 454 stana.

Kada se posmatraju cijene svih stanova, i novogradnje i starogradnje na godišnjem nivou u periodu od 2018. do 2024, prema podacima Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, može se uočiti trend njihovog rasta, pri čemu je u 2022. došlo do ekstremnog rasta cijena.
Tokom naredne dvije godine rast cijena stanova je nastavljen, ali u znatno manjoj mjeri, tako da je prosječna cijena stana u novogradnji iznosila oko 3.500 maraka, a u starogradnji 3.000. Ovo je vjerovatno i glavni razlog blagog pada prodaje, jer je tokom 2024. u Banjaluci prodato 1.200 stanova, odnosno pet odsto manje u odnosu na prethodnu godinu.

Slična situacija je i kod kupovine kuća u Banjaluci. U ranijem periodu, pogotovo nakon početka turbulentnih dešavanja u svijetu, došlo je do naglog povećanja tražnje, jer se jedan broj ljudi preorijentisao sa kupovine skupih stanova na jeftinije kuće. Taj trend, međutim, mijenja se 2023, ali i 2024. i dolazi do smanjenog obima potražnje i kupovine. Tokom prošle godine u Banjaluci je prodato oko 400 kuća po prosječnoj cijeni od 170.000 maraka.

Uporedo sa rastom cijena stanova i kuća u Banjaluci, u periodu od 2020. do 2024. došlo je i do značajnog rasta cijena građevinskog zemljišta. Prosječna cijena građevinskog zemljišta iznosila je devedesetak maraka po jednom kvadratnom metru, što je za 16 odsto više u odnosu na 2023. godinu, što se može objasniti time što je pogodnog prostora za izgradnju sve manje u najvećem gradu Srpske, piše Glas Srpske

Građani BiH, koji su se načekali i napokon dočekali da im se omogući da na prvu kupljenu nekretninu dobiju nazad PDV, ponovo su u neobranom grožđu, jer će do povrata novca morati čekati da budu usvojena i podzakonska akta koja to omogućavaju.

Zakon koji reguliše povrat PDV-a na prvu nekretninu stupio je na snagu 12. aprila, kada je počeo da curi rok od 60 dana da se završi i ostatak posla.

Naime, Upravni odbor (UO) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH bio je dužan da u tom roku donese podzakonske akte za sprovođenje usvojenih izmjena zakona. Dva mjeseca su prošla, posao nije završen.

Ne iznenađuje to Dajanu M. iz Banjaluke, koja već duže vrijeme čeka da kupi stan sa ovom olakšicom. Ali, nikako da dočeka.

“Moja porodica plaća kiriju umjesto da se skućimo napokon. Igraju se sa sudbinom naroda. Ništa se ne zna. Svakako bi nam značilo da dobijemo nazad PDV, ali državi su građani, izgleda, na posljednjem mjestu. Istoj onoj državi koju ovi građani finansiraju”, kaže ova Banjalučanka za “Nezavisne novine”.

U udruženjima za zaštitu potrošača poručuju – institucije su brze kad uvode namete, a trome kada treba rasteretiti građane.

“Kada god državi treba da imaju povećane prihode, sa kojim, na kraju krajeva, i ne znaju šta će i drže ih na računima, bitno je da se uzme od građana i da se građani osiromaše. A njihov rad je nekad stvarno žalost božija. Nemam komentara”, rekla je u izjavi za “Nezavisne novine” Gordana Bulić, predsjednica Saveza udruženja potrošača BiH.

Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, takođe pita zašto još nije donesen pravilnik o povratu PDV-a na prvu kupovinu nekretnine, iako je istekao zakonski rok.

Kako podsjeća, usvojenim Zakonom o dopunama Zakona o PDV-u, kojim građani BiH ostvaruju pravo na povrat PDV-a pri kupovini prve nekretnine, zadužen je UO UIO da donese podzakonske akte i definiše ko i na koji način može koristiti ovu zakonsku olakšicu.

“Rok za donošenje tih pravilnika je bio 60 dana. Još uvijek taj posao nije završen, tako da primjena zakona nije ni počela. Pored velikog broja nameta i poskupljenja, jedna olakšica, koja je prvo u Domu naroda čekala četiri mjeseca i koju mnogi mladi ljudi koji kupuju prvu nekretninu čekaju, zbog sporosti administracije ili nedostatka volje ne može da zaživi”, naveo je Milanović, koji je i odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka.

Iz Kancelarije predsjedavajućeg UO UIO Srđana Amidžića kažu da je UO UIO na posljednjoj sjednici, 14. aprila ove godine, razmatrao prednacrt pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u koji se odnosi na prvu nekretninu.

Kako dodaju, nakon rasprave i iznesenih određenih primjedaba, odlučeno je da u UIO BiH dorade ponuđeni tekst pravilnika te, prema informacijama dostavljenim Kancelariji predsjedavajućeg UO UIO Srđana Amidžića, ovaj tekst je finaliziran i naći će se na narednoj sjednici UO.

“Očekuje se da termin naredne sjednice bude uskoro zakazan, već ove sedmice”, kažu iz Kancelarije predsjedavajućeg UO UIO u izjavi za “Nezavisne novine”.

Kako podsjećaju, pravo na povrat imaće svi koji su prvu nekretninu kupili nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o PDV-u i usvajanje pravilnika neće uticati na ovo pravo.

Bosnu i Hercegovinu tek očekuje inflacija, a mogućnosti Centralne banke da je suzbije su vrlo ograničene.

Poručila je ovo prije nekoliko dana Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke BiH, na panelu “Geopolitička fragmentacija i carinski pritisci: Inflacioni rizici i izazovi monetarne politike na zapadnom Balkanu” tokom 12. samita ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava zemalja zapadnog Balkana koji je održan u Bečićima u Crnoj Gori.

“Bosna i Hercegovina, zbog aranžmana valutnog odbora, ima izuzetno ograničene instrumente monetarne politike, među kojima je ključna obavezna rezerva. U proljećnoj rundi projekcija revidirali smo prognoze inflacije i revidirali ih naviše u srednjem roku u odnosu na jesenju rundu. Kada je riječ o putanji inflacije, očekujemo sličnu dinamiku kao i ranije, ali sa nešto višim vrijednostima. Za period od 2025. do 2027. godine prognoziramo inflaciju od 3,5% u 2025, 2,4% u 2026. i 1,9% u 2027. godini. Međutim, brojni su faktori koji mogu poremetiti ove prognoze – od cijena hrane i energije, preko rasta izdataka za odbranu, do internih problema kao što su demografski pad i rast plata usljed nedostatka radne snage”, kazala je Selimovićeva.

Dodala je da je početkom 2025. godine u jednom entitetu zabilježen skok minimalne zarade od čak 60%, što je šok koji nijedan makroekonomski model ne može precizno obraditi.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da projekcije inflacije za Bosnu i Hercegovinu u sebe uključuju djelovanje kako internih, tako i eksternih faktora.

“Kada govorimo o eksternim faktorima, treba istaći da inflacija utvrđena indeksom cijena na malo ima dominantno karakter uvezene inflacije. U tom smislu rast cijena uvoznih proizvoda usljed šokova ponude oličenih u rastu cijena energije i hrane na svjetskom tržištu (kao posljedice geopolitičkih tenzija i prekinutih lanaca snabdijevanja) će biti ključni generator inflacije u BiH”, istakao je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, od internih faktora inflacionog rizika treba istaći daljnju dinamiku rasta zarada podsticanu kako nedostatkom radne snage, tako i odlukama o povećanju minimalne zarade bez fiskalnog rasterećenja poslodavaca.

“Ipak, imajući u vidu projekcije, sama inflacija neće imati neki naglašeniji trend koji bi poremetio makroekonomsku stabilnost. Za neutralizaciju negativnih efekata na životni standard najugroženijih slojeva potrebno je jačati socijalni status penzionera kroz rezanje neproduktivnih rashoda budžeta i njihovo preusmjeravanje na rast penzija. Za radničku populaciju je potrebno kroz strukturne promjene nastojati osigurati bolje plaćena radna mjesta u djelatnostima veće dodane vrijednosti, što treba biti ultimativni cilj ekonomske politike”, zaključio je Mlinarević.