Hronični propusti vlada Zapadnog Balkana u sprovođenju zakona doveli su do toga da je zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz zastarjelih termoelektrana na ugalj u regionu premašilo zakonske granice za čak šest puta u 2024. godini.

Sedmi izvještaj Bankwatcha “Uskladiti ili Zatvoriti”, nastao u saradnji sa Centrom za životnu sredinu i Aarhus Centrom u BiH, otkriva da su i zagađenje prašinom i dušikovim oksidima (NOx) iz termoelektrana na ugalj ponovo prekoračili maksimalne dozvoljene granice.

Posebno zabrinjavajuće je to što je čak šest blokova u regionu u 2024. godini premašilo svoje dozvoljene emisije SO2 za više od deset puta, a četiri od njih nalaze se upravo u Bosni i Hercegovini: Ugljevik, Gacko, Tuzla 6 i Kakanj 7. Po prvi put su termoelektrane u BiH bile najveći emiteri SO2 u regionu, sa 212.840 tona, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu i čak 11,3 puta više od dozvoljenog.

Ugljevik prednjači u zagađenju
Termoelektrana Ugljevik je po peti put od 2018. godine imala najveće apsolutne emisije u BiH i u regionu. Iako je postrojenje za odsumporavanje dobilo upotrebnu dozvolu u novembru 2021. godine, ono očigledno nije radilo. Emisije iz Ugljevika u 2024. godini iznosile su 112.943 tone, što je više nego 2023. godine, a od 2018. godine ukupne emisije sumpor-dioksida iz ove termoelektrane su se povećale. Iako je RiTE Ugljevik u postrojenje za odsumporavanje potrošila najmanje 85 miliona eura, sada priznaju da ono ne radi, delimično zbog toga što je to “ekonomsko opterećenje”.

“Emisije SO2 u Bosni i Hercegovini se iz godine u godinu povećavaju. Termoelektrane su sve manje operativne. Ugljevik je prošle godine, u novembru i decembru, bio van pogona. Koristi se ugalj sve lošijeg kvaliteta. Pojedini rudnici su već zatvoreni, a mnogi drugi su pred zatvaranjem. Sve ovo nam govori da, ukoliko institucije ne reaguju što prije, mi ćemo uskoro moći da kažemo da smo zakasnili sa energetskom transformacijom”, istakao je Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu.

Najveći zagađivač prašinom u regionu u 2024. godini bila je TE Gacko. Emitovala je 3.339 tona – čak 13,7 puta više od dozvoljenog. Uprkos najavljenim smanjenjima emisija u oktobru 2023. godine nakon protesta lokalnog stanovništva, zagađenje iz Gacka u 2024. godini bilo je čak i veće nego prethodne godine.

Nelegalni rad i nedostatak odgovornosti
Osim kršenja Nacionalnih planova za smanjenje emisija (NERP), tri zemlje Zapadnog Balkana, uključujući BiH, sa termoelektranama na ugalj koje su podložne odstupanju “opt-out” (ograničavanja radnog vremena) sada krše ovu odredbu. Tuzla 3, Tuzla 4 i Kakanj 5 su se morali zatvoriti do kraja 2023. godine, ali to nisu učinili. Sekretarijat Energetske zajednice otvorio je brojne postupke protiv zemalja, ali to do sada nije bilo dovoljno da “posrami vlade da djeluju”.

Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH ističe da su vlasti u BiH i Elektroprivreda BiH nastavile nekažnjeno kršiti obaveze iz NERP-a.

“Nisu ugradili postrojenja za smanjenje emisija zagađujućih materija i nelegalno su produžili rad blokova 3 i 4 u termoelektrani Tuzla i bloka 5 u termoelektrani Kakanj. Činjenica je da bi ulaganje u mjere za smanjenje zagađenja dovelo do povećanja cijene električne energije, što našim populističkim vlastodršcima ne odgovara, pa su očigledno zaključili da im se više isplati nastaviti trovati svoje građane?”

Sedam godina je prošlo od kada su novi standardi zagađenja vazduha stupili na snagu na Zapadnom Balkanu u skladu s Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice. Međutim, u 2024. godini emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj uključenih u NERP Bosne i Hercegovine, Kosova*, Sjeverne Makedonije i Srbije i dalje su bile ukupno šest puta veće od dozvoljenog.

“Za šest mjeseci, Mehanizam EU za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) konačno će ograničiti izvoz električne energije iz zemalja Zapadnog Balkana s visokim udjelom ugljika uvođenjem naknada na uvoz u EU. To će stare, neefikasne termoelektrane na ugalj učiniti još manje ekonomičnim. Ali balkanske vlade i elektroprivrede djeluju nesvjesno, kao da imaju svo vrijeme ovog svijeta. Hitno su potrebni jasni, izvodljivi planovi”, upozorava na kraju Davor Pehchevski, koordinator za energetiku na Balkanu iz mreže CEE Bankwatch.