Connect with us

Društvo

ALARMANTNO ZAGAĐENJE: Termoelektrane u BiH šest puta iznad zakonskih granica, Ugljevik rekorder

Hronični propusti vlada Zapadnog Balkana u sprovođenju zakona doveli su do toga da je zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz zastarjelih termoelektrana na ugalj u regionu premašilo zakonske granice za čak šest puta u 2024. godini.

Sedmi izvještaj Bankwatcha “Uskladiti ili Zatvoriti”, nastao u saradnji sa Centrom za životnu sredinu i Aarhus Centrom u BiH, otkriva da su i zagađenje prašinom i dušikovim oksidima (NOx) iz termoelektrana na ugalj ponovo prekoračili maksimalne dozvoljene granice.

Posebno zabrinjavajuće je to što je čak šest blokova u regionu u 2024. godini premašilo svoje dozvoljene emisije SO2 za više od deset puta, a četiri od njih nalaze se upravo u Bosni i Hercegovini: Ugljevik, Gacko, Tuzla 6 i Kakanj 7. Po prvi put su termoelektrane u BiH bile najveći emiteri SO2 u regionu, sa 212.840 tona, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu i čak 11,3 puta više od dozvoljenog.

Ugljevik prednjači u zagađenju
Termoelektrana Ugljevik je po peti put od 2018. godine imala najveće apsolutne emisije u BiH i u regionu. Iako je postrojenje za odsumporavanje dobilo upotrebnu dozvolu u novembru 2021. godine, ono očigledno nije radilo. Emisije iz Ugljevika u 2024. godini iznosile su 112.943 tone, što je više nego 2023. godine, a od 2018. godine ukupne emisije sumpor-dioksida iz ove termoelektrane su se povećale. Iako je RiTE Ugljevik u postrojenje za odsumporavanje potrošila najmanje 85 miliona eura, sada priznaju da ono ne radi, delimično zbog toga što je to “ekonomsko opterećenje”.

“Emisije SO2 u Bosni i Hercegovini se iz godine u godinu povećavaju. Termoelektrane su sve manje operativne. Ugljevik je prošle godine, u novembru i decembru, bio van pogona. Koristi se ugalj sve lošijeg kvaliteta. Pojedini rudnici su već zatvoreni, a mnogi drugi su pred zatvaranjem. Sve ovo nam govori da, ukoliko institucije ne reaguju što prije, mi ćemo uskoro moći da kažemo da smo zakasnili sa energetskom transformacijom”, istakao je Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu.

Najveći zagađivač prašinom u regionu u 2024. godini bila je TE Gacko. Emitovala je 3.339 tona – čak 13,7 puta više od dozvoljenog. Uprkos najavljenim smanjenjima emisija u oktobru 2023. godine nakon protesta lokalnog stanovništva, zagađenje iz Gacka u 2024. godini bilo je čak i veće nego prethodne godine.

Nelegalni rad i nedostatak odgovornosti
Osim kršenja Nacionalnih planova za smanjenje emisija (NERP), tri zemlje Zapadnog Balkana, uključujući BiH, sa termoelektranama na ugalj koje su podložne odstupanju “opt-out” (ograničavanja radnog vremena) sada krše ovu odredbu. Tuzla 3, Tuzla 4 i Kakanj 5 su se morali zatvoriti do kraja 2023. godine, ali to nisu učinili. Sekretarijat Energetske zajednice otvorio je brojne postupke protiv zemalja, ali to do sada nije bilo dovoljno da “posrami vlade da djeluju”.

Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH ističe da su vlasti u BiH i Elektroprivreda BiH nastavile nekažnjeno kršiti obaveze iz NERP-a.

“Nisu ugradili postrojenja za smanjenje emisija zagađujućih materija i nelegalno su produžili rad blokova 3 i 4 u termoelektrani Tuzla i bloka 5 u termoelektrani Kakanj. Činjenica je da bi ulaganje u mjere za smanjenje zagađenja dovelo do povećanja cijene električne energije, što našim populističkim vlastodršcima ne odgovara, pa su očigledno zaključili da im se više isplati nastaviti trovati svoje građane?”

Sedam godina je prošlo od kada su novi standardi zagađenja vazduha stupili na snagu na Zapadnom Balkanu u skladu s Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice. Međutim, u 2024. godini emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj uključenih u NERP Bosne i Hercegovine, Kosova*, Sjeverne Makedonije i Srbije i dalje su bile ukupno šest puta veće od dozvoljenog.

“Za šest mjeseci, Mehanizam EU za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) konačno će ograničiti izvoz električne energije iz zemalja Zapadnog Balkana s visokim udjelom ugljika uvođenjem naknada na uvoz u EU. To će stare, neefikasne termoelektrane na ugalj učiniti još manje ekonomičnim. Ali balkanske vlade i elektroprivrede djeluju nesvjesno, kao da imaju svo vrijeme ovog svijeta. Hitno su potrebni jasni, izvodljivi planovi”, upozorava na kraju Davor Pehchevski, koordinator za energetiku na Balkanu iz mreže CEE Bankwatch.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno