Connect with us

Društvo

ALARMANTNO ZAGAĐENJE: Termoelektrane u BiH šest puta iznad zakonskih granica, Ugljevik rekorder

Hronični propusti vlada Zapadnog Balkana u sprovođenju zakona doveli su do toga da je zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz zastarjelih termoelektrana na ugalj u regionu premašilo zakonske granice za čak šest puta u 2024. godini.

Sedmi izvještaj Bankwatcha “Uskladiti ili Zatvoriti”, nastao u saradnji sa Centrom za životnu sredinu i Aarhus Centrom u BiH, otkriva da su i zagađenje prašinom i dušikovim oksidima (NOx) iz termoelektrana na ugalj ponovo prekoračili maksimalne dozvoljene granice.

Posebno zabrinjavajuće je to što je čak šest blokova u regionu u 2024. godini premašilo svoje dozvoljene emisije SO2 za više od deset puta, a četiri od njih nalaze se upravo u Bosni i Hercegovini: Ugljevik, Gacko, Tuzla 6 i Kakanj 7. Po prvi put su termoelektrane u BiH bile najveći emiteri SO2 u regionu, sa 212.840 tona, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu i čak 11,3 puta više od dozvoljenog.

Ugljevik prednjači u zagađenju
Termoelektrana Ugljevik je po peti put od 2018. godine imala najveće apsolutne emisije u BiH i u regionu. Iako je postrojenje za odsumporavanje dobilo upotrebnu dozvolu u novembru 2021. godine, ono očigledno nije radilo. Emisije iz Ugljevika u 2024. godini iznosile su 112.943 tone, što je više nego 2023. godine, a od 2018. godine ukupne emisije sumpor-dioksida iz ove termoelektrane su se povećale. Iako je RiTE Ugljevik u postrojenje za odsumporavanje potrošila najmanje 85 miliona eura, sada priznaju da ono ne radi, delimično zbog toga što je to “ekonomsko opterećenje”.

“Emisije SO2 u Bosni i Hercegovini se iz godine u godinu povećavaju. Termoelektrane su sve manje operativne. Ugljevik je prošle godine, u novembru i decembru, bio van pogona. Koristi se ugalj sve lošijeg kvaliteta. Pojedini rudnici su već zatvoreni, a mnogi drugi su pred zatvaranjem. Sve ovo nam govori da, ukoliko institucije ne reaguju što prije, mi ćemo uskoro moći da kažemo da smo zakasnili sa energetskom transformacijom”, istakao je Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu.

Najveći zagađivač prašinom u regionu u 2024. godini bila je TE Gacko. Emitovala je 3.339 tona – čak 13,7 puta više od dozvoljenog. Uprkos najavljenim smanjenjima emisija u oktobru 2023. godine nakon protesta lokalnog stanovništva, zagađenje iz Gacka u 2024. godini bilo je čak i veće nego prethodne godine.

Nelegalni rad i nedostatak odgovornosti
Osim kršenja Nacionalnih planova za smanjenje emisija (NERP), tri zemlje Zapadnog Balkana, uključujući BiH, sa termoelektranama na ugalj koje su podložne odstupanju “opt-out” (ograničavanja radnog vremena) sada krše ovu odredbu. Tuzla 3, Tuzla 4 i Kakanj 5 su se morali zatvoriti do kraja 2023. godine, ali to nisu učinili. Sekretarijat Energetske zajednice otvorio je brojne postupke protiv zemalja, ali to do sada nije bilo dovoljno da “posrami vlade da djeluju”.

Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH ističe da su vlasti u BiH i Elektroprivreda BiH nastavile nekažnjeno kršiti obaveze iz NERP-a.

“Nisu ugradili postrojenja za smanjenje emisija zagađujućih materija i nelegalno su produžili rad blokova 3 i 4 u termoelektrani Tuzla i bloka 5 u termoelektrani Kakanj. Činjenica je da bi ulaganje u mjere za smanjenje zagađenja dovelo do povećanja cijene električne energije, što našim populističkim vlastodršcima ne odgovara, pa su očigledno zaključili da im se više isplati nastaviti trovati svoje građane?”

Sedam godina je prošlo od kada su novi standardi zagađenja vazduha stupili na snagu na Zapadnom Balkanu u skladu s Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice. Međutim, u 2024. godini emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj uključenih u NERP Bosne i Hercegovine, Kosova*, Sjeverne Makedonije i Srbije i dalje su bile ukupno šest puta veće od dozvoljenog.

“Za šest mjeseci, Mehanizam EU za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) konačno će ograničiti izvoz električne energije iz zemalja Zapadnog Balkana s visokim udjelom ugljika uvođenjem naknada na uvoz u EU. To će stare, neefikasne termoelektrane na ugalj učiniti još manje ekonomičnim. Ali balkanske vlade i elektroprivrede djeluju nesvjesno, kao da imaju svo vrijeme ovog svijeta. Hitno su potrebni jasni, izvodljivi planovi”, upozorava na kraju Davor Pehchevski, koordinator za energetiku na Balkanu iz mreže CEE Bankwatch.

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno