Connect with us

Društvo

Ukidanje PDV-a javnim kuhinjama NIJE DONIJELO HRANU

Od trenutka kada je ukinut PDV na doniranu hranu, pojedinim javnim kuhinjama u BiH isporučene su dvije velike donacije od strane trgovačkih lanaca, što je, prema riječima predstavnika tih ustanova, ali i fondacija koje su od početka uključene u ovaj projekat, ispod svih očekivanja.

Isto tako, poručuju da treba uzeti u obzir da je ovaj zakon praktično na snazi tri mjeseca, te da je još nerealno suditi da li je ovo bio dobar ili loš potez.

Kada su u pitanju pomenute donacije, “Sarajevski kiseljak” isporučio je prije nekoliko dana 76 paleta soka, koje su fondacije “Pomozi.ba” i “Mozaik” iz Sarajeva podijelile u 11 javnih kuhinja širom BiH. Ova donacija, kako su nam pojasnili iz ovih humanitarnih organizacija, bila je vrijedna oko 100.000 KM.

Četiri palete proslijeđene su i Narodnoj kuhinji Stari grad Sarajevo, iz koje su nam kazali da je to jedino što su dobili kada je u pitanju projekat koji se naslanja na ukidanje poreza na doniranu hranu.

“To je sve što smo dobili. Ja ne znam, možda ljudi nemaju te robe, ne znam šta će biti. Mi ćemo očekivati da će biti, ali problem je kratak rok tih proizvoda”, pojasnili su nam iz ove javne kuhinje.

I pored ovoga, oni tvrde da nemaju problem sa bilo kakvom nestašicom hrane, zahvaljujući donacijama građana i Kantonu Sarajevo.

“Mi imamo 646 korisnika. Naše resorno ministarstvo obezbijedi sve što treba za njih, od voća, povrća do konzervirane hrane. Plus tu imamo i donacije građana Kantona Sarajevo i drugih i, hvala Bogu, imamo sve na vrijeme. Naša kuhinja je u centru Starog grada, donacije dobijemo i u novcu, a sve ono što Ministarstvo ne prikupi, poput deterdženta i slično, kupimo sami”, naveli su iz ove javne kuhinje.

Prethodna velika donacija, u vrijednosti od 20.000 KM, javnim kuhinjama je isporučena početkom oktobra ove godine. Tada je hrana, koju su donirali “Lactalis BH”, “Bingo”, “Mi99”, “Kovo Commerce”, “Džajić Commerce”, “Mik Company” i “Gadžo Comerc”, isporučena korisnicima sedam javnih kuhinja.

“Ta zajednička donacija sedam kompanija bila je u vrijednosti od 20.000 KM. Prije dva dana dobili smo od ‘Sarajevskog kiseljaka’ 76 paleta soka i to smo podijelili. Više nismo imali nijednu. Nadamo se da bi se ovo moglo promijeniti u narednom periodu, ali očekivali smo da će ih biti više i da će biti bolji odziv”, kazala je za “Nezavisne novine” Maja Arslanagić Hrbat, portparolka fondacije “Pomozi.ba”.

Boljim vijestima nadali su se i u fondaciji “Mozaik” iz Sarajeva, iz koje ističu da su u stalnom kontaktu sa kompanijama iz BiH, ali i sa javnim kuhinjama.

“Oni su očekivali da će poteći donacije. Međutim, iako bih zaista voljela da je bilo tako, to se nije desilo. Dešavaju se sporadične donacije, poneka se desi. Ali, u svakom slučaju je bolje nego prije usvajanja zakona”, kazala je Adnana Mahmutćehajić Čamdžić, direktorica za filantropiju fondacije “Mozaik”.

Ipak, ona je pokušala donekle da opravda mali broj donacija, ističući prije svega da je tri mjeseca zaista kratak rok da se vide rezultati.

“Neki kažu ovo je fijasko, ali to je apsurdno reći nakon samo nekoliko mjeseci. Javne kuhinje se nadaju da će donacije više stizati, ali je nerealno očekivati da će njih sada kompanije stalno zivkati”, navodi Mahmutćehajić Čamdžićeva.

Govoreći o kompletnom projektu, kaže da “Mozaik” već radi na pojednostavljenju procedura, koje će dodatno olakšati kompanijama postupak doniranja.

“U ovu svrhu već smo napravili vodič za doniranje, jedan za kompanije, a drugi za javne kuhinje. Tu je tačno opisano koja je njihova uloga i šta sve treba da urade. Druga stvar, ovdje je problem što mi nemamo registar javnih kuhinja, udruženja koja brinu o gladnima. Prema istraživanju, potvrdili smo da ih je oko 50, a kada završimo to, kompletnu listu sa podacima ćemo objaviti kod nas, da bi kompanije imale uvid gdje se one nalaze”, pojašnjava Mahmutćehajić Čamdžićeva.

Najveći problem, ističe, jesu kratki rokovi za isporuku, transport i skladištenje donirane hrane.

“Rok je sada pet dana. Ja bih voljela da je rok tri mjeseca, ali su nam iz UIO BiH objasnili da je to nemoguće. Jer, na primjer, ako stavimo rok i mjesec dana, onda je rizik da će puno te hrane završiti na crnom tržištu, pijacama i slično”, navela je ona.

Ono što izdvaja kao bitno, a što mnogi zanemaruju, jeste da, ukoliko na pakovanju hrane piše da ističe za pet dana, to ne znači direktno da je tako, te da pojedine vrste hrane traju i duže od toga.

“Radićemo na tome da se donese pravilnik u kome bi pisalo koliko je koja hrana sigurna za korištenje kada na njoj piše ‘najbolje upotrijebiti do’ ili ‘upotrebljivo do’, čime bi bilo pojašnjeno da li se ona može koristiti i nakon roka koji je utisnut na pakovanju”, rekla je Mahmutćehajić Čamdžićeva.

Društvo

KO ĆE NAS LIJEČITI?! Zdravstvo u Srpskoj na ivici kolapsa – nema ni doktora, ni tehničara!

Zdravstveni sistem Republike Srpske suočava se sa ozbiljnim izazovima u pogledu kadra, a posebno je izražen nedostatak specijalista u timovima porodične medicine i medicinskih tehničara.

Nebojša Šešlija, direktor Bolnice “Srbija” u Istočnom Sarajevu, kazao je za “Nezavisne novine” da ustanova još uspijeva održati nivo rada kao prethodnih godina, ali da odlazak osoblja postaje ozbiljan problem.

“Najveći izazov trenutno predstavlja odlazak medicinskih tehničara u dvije privatne zdravstvene ustanove u Sarajevu. Zbog toga pokušavamo da obezbijedimo kadar iz drugih dijelova Republike Srpske, jer na području cijelog Istočnog Sarajeva trenutno nema nijednog medicinskog tehničara na evidenciji Zavoda za zapošljavanje”, istakao je Šešlija.

Kada je riječ o ljekarima specijalistima, situacija je, kako kaže, još ozbiljnija.

“Ljekara specijalista jednostavno nema, ne možemo ih pronaći – kratko i jasno”, poručuje Šešlija.

Slična situacija zabilježena je i u najvećoj ustanovi primarnog nivoa zdravstvene zaštite u RS, u Domu zdravlja Banjaluka.

U ovoj ustanovi trenutno u Službi porodične medicine radi 135 doktora, od čega je 11 na specijalizaciji, dok ostala 124 doktora rade u 33 ambulante širom gradskog, prigradskog i seoskog područja.

Iako broj zaposlenih na prvi pogled izgleda dovoljan, iz Doma zdravlja upozoravaju da se suočavaju sa ozbiljnim organizacionim problemima, prije svega zbog odlaska specijalista u starosnu penziju.

“Tokom prošle godine u penziju je otišlo sedam specijalista porodične medicine, dok se u 2025. očekuje odlazak još pet njih. U 2026. godini predviđen je odlazak 11 specijalista, a u 2027. još šest. Dakle, u periodu od 2023. do 2027. godine, našu službu napustiće ukupno 31 specijalista porodične medicine”, navode iz ove ustanove.

Posebno zabrinjava, kako ističu, sve slabije interesovanje mladih ljekara za specijalizaciju iz porodične medicine, što dodatno otežava planiranje i zamjenu kadra.

“Ipak, u prethodnih godinu dana ostvaren je određeni napredak. Zaposleno je 17 mladih doktora medicine, koji postepeno preuzimaju timove kolega koji odlaze u penziju. Na taj način, barem djelimično, osigurava se kontinuitet rada i stabilnost pružanja zdravstvenih usluga”, ističu iz ove zdravstvene ustanove.

Pojasnili su da je do 17. jula ove godine Dom zdravlja Banjaluka napustilo ukupno devet doktora različitih specijalnosti, po različitim osnovama.

Mirko Šerbedžija, predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da je stanje u kadrovskom smislu i dalje izazovno, i pored dva povećanja plata u posljednje vrijeme.

“Upitan je kadar koji ulazi u zdravstvene ustanove, ali upitno je i ko će nas to sutra liječiti”, kazao je Šerbedžija.

Istakao je da radnici nisu nezadovoljni, ali da bi svakako više ostajali u Srpskoj da su plate veće.

Nastavi čitati

Društvo

PDP STAO UZ NAROD! Carić i mještani traže HITNU reakciju zbog puta koji nestaje u rastinju!

Odbornik PDP-a u Novom Gradu, Dario Carić, zajedno sa mještanima i opozicionim odbornicima, podnio je danas zvaničnu inicijativu Opštini Novi Grad, kojom se zahtijeva hitna intervencija na sanaciji lokalnog puta koji vodi od naselja Rakani i Damjanići prema opštini Кrupa na Uni.

Кako je navedeno u inicijativi, dionica puta je u izuzetno lošem stanju, a poseban problem predstavlja nekontrolisano rastinje koje je u potpunosti zauzelo bankine i dio kolovoza, što značajno smanjuje preglednost i ugrožava bezbjednost saobraćaja.

– Smatramo da je u interesu svih građana da nadležne službe u što kraćem roku pristupe sistematskom krčenju rastinja i uređenju ove dionice puta, kako bi se obezbijedila sigurnost i normalno odvijanje saobraćaja – poručio je Carić.

Mještani ovog kraja, koji se godinama suočavaju sa istim problemom, ističu da više nemaju strpljenja da čekaju i da očekuju hitnu reakciju nadležnih.

Nastavi čitati

Društvo

ZAVRŠENI RADOVI, ALI NEMA OTVARANJA: Brza cesta kod Gradiške čeka hrvatske dozvole!

Radovi na graničnom prelazu na budućoj brzoj cesti koja bi most na Savi kod Gradiške na auto-putu Banjaluka – Gradiška trebalo da poveže s auto-putem Zagreb – Beograd završeni su, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz Ministarstva finansija Hrvatske, koje je nadležno za ove radove.

Proteklih sedmica i mjeseci u viša navrata smo pisali kako će otvaranje brze ceste zavisiti ne od toga kada će biti završeni radovi na cesti, nego kada će biti završen granični prelaz, bez kojeg se cesta ne može pustiti u saobraćaj.

Prilikom naše nedavne posjete terenu, ali i u izjavama nadležnih u Hrvatskoj, spominjano je da su radovi na brzoj cesti pri kraju i da će biti završeni do kraja jula, a da se onda čeka da Ministarstvo finansija završi granični prelaz.

Da bi se cijela priča krajnje pojednostavila, može se reći da će otvaranje ceste zavisiti od toga kada će hrvatske institucije izdati potrebne dozvole. Iz nezvaničnih razgovora saznali smo da bi najranije to moglo biti u septembru, ali da se stvari u praksi uvijek mogu zakomplikovati zbog kašnjenja, birokratskih procedura i drugih sličnih problema. Međutim, postoji začkoljica koja se odnosi na ugovor o granicama između Hrvatske i BiH, u kom treba da se upiše novi prelaz, a za sada se ne zna kada će taj posao biti završen, koji je zastao usljed totalne blokade i paralize vlasti na nivou BiH.

Obilaskom terena, ali i iz izjava zvaničnika, moglo se zaključiti da u “Hrvatskim cestama”, koje su investitor na samoj cesti, koju gradi banjalučko preduzeće “Integral inženjering”, smatraju da oni ne mogu završiti uređenje prostora oko kućica dok Ministarstvo finansija, odnosno njihov izvođač radova, ne završi taj posao.

Prilikom obilaska terena 10. jula stekli smo utisak da radovi na kućicama nisu završeni, ali je moguće da je ostatak posla urađen nakon naše posjete.

Kao što smo rekli, u Ministarstvu finansija su rekli da su građevinski i zanatski radovi na objektu novog graničnog prelaza završeni.

“Preostali su radovi na uređenju okoliša i otoka prometnih platoa, a ovise o završetku svih radova na prometnim površinama graničnog prijelaza iz nadležnosti ‘Hrvatskih cesta’ d.o.o. U koordinaciji s ‘Hrvatskim cestama’ d.o.o. i završetkom svih njihovih radova u koridoru novog graničnog prijelaza, kao i pristupnih prometnica na koridoru brze ceste Okučani – granica BiH, novi granični prijelaz bit će pušten u punu funkciju”, rekli su za “Nezavisne novine”.

Sumnje da postoje eventualne trzavice i problemi u komunikaciji između “Hrvatskih cesta” i Ministarstva finansija otklonili su u odgovoru koji su nam poslali hrvatski putari.

“Projekti su međusobno usklađeni i koordinirani te će biti dovršeni sukladno predviđenoj dinamici. ‘Hrvatske ceste’ sa Ministarstvom financija imaju izvrsnu suradnju na ovom projektu”, izjavili su nam oni.

U odgovoru od 10. jula su nam precizirali kada očekuju da radovi budu završeni. Ozren Gverić, glavni inženjer u Odjelu za vođenje građenja “Hrvatskih cesta”, nam je tada rekao da će svi radovi biti završeni do kraja jula.

“Usljed izmjene i dopune građevinske dozvole, a zbog prilagodbe nagiba pokosa nasipa prometnice i ostalih elemenata građevine, došlo je do djelomičnog povećanja opsega radova te je rok završetka radova za ovu II fazu projekta produžen za dva mjeseca. Završetak radova bit će time krajem ovog mjeseca, srpnja 2025, kada će se zatražiti ishođenje uporabne dozvole”, rekao nam je Gverić tom prilikom.

Nastavi čitati

Aktuelno