Connect with us

Društvo

Ukidanje PDV-a javnim kuhinjama NIJE DONIJELO HRANU

Od trenutka kada je ukinut PDV na doniranu hranu, pojedinim javnim kuhinjama u BiH isporučene su dvije velike donacije od strane trgovačkih lanaca, što je, prema riječima predstavnika tih ustanova, ali i fondacija koje su od početka uključene u ovaj projekat, ispod svih očekivanja.

Isto tako, poručuju da treba uzeti u obzir da je ovaj zakon praktično na snazi tri mjeseca, te da je još nerealno suditi da li je ovo bio dobar ili loš potez.

Kada su u pitanju pomenute donacije, “Sarajevski kiseljak” isporučio je prije nekoliko dana 76 paleta soka, koje su fondacije “Pomozi.ba” i “Mozaik” iz Sarajeva podijelile u 11 javnih kuhinja širom BiH. Ova donacija, kako su nam pojasnili iz ovih humanitarnih organizacija, bila je vrijedna oko 100.000 KM.

Četiri palete proslijeđene su i Narodnoj kuhinji Stari grad Sarajevo, iz koje su nam kazali da je to jedino što su dobili kada je u pitanju projekat koji se naslanja na ukidanje poreza na doniranu hranu.

“To je sve što smo dobili. Ja ne znam, možda ljudi nemaju te robe, ne znam šta će biti. Mi ćemo očekivati da će biti, ali problem je kratak rok tih proizvoda”, pojasnili su nam iz ove javne kuhinje.

I pored ovoga, oni tvrde da nemaju problem sa bilo kakvom nestašicom hrane, zahvaljujući donacijama građana i Kantonu Sarajevo.

“Mi imamo 646 korisnika. Naše resorno ministarstvo obezbijedi sve što treba za njih, od voća, povrća do konzervirane hrane. Plus tu imamo i donacije građana Kantona Sarajevo i drugih i, hvala Bogu, imamo sve na vrijeme. Naša kuhinja je u centru Starog grada, donacije dobijemo i u novcu, a sve ono što Ministarstvo ne prikupi, poput deterdženta i slično, kupimo sami”, naveli su iz ove javne kuhinje.

Prethodna velika donacija, u vrijednosti od 20.000 KM, javnim kuhinjama je isporučena početkom oktobra ove godine. Tada je hrana, koju su donirali “Lactalis BH”, “Bingo”, “Mi99”, “Kovo Commerce”, “Džajić Commerce”, “Mik Company” i “Gadžo Comerc”, isporučena korisnicima sedam javnih kuhinja.

“Ta zajednička donacija sedam kompanija bila je u vrijednosti od 20.000 KM. Prije dva dana dobili smo od ‘Sarajevskog kiseljaka’ 76 paleta soka i to smo podijelili. Više nismo imali nijednu. Nadamo se da bi se ovo moglo promijeniti u narednom periodu, ali očekivali smo da će ih biti više i da će biti bolji odziv”, kazala je za “Nezavisne novine” Maja Arslanagić Hrbat, portparolka fondacije “Pomozi.ba”.

Boljim vijestima nadali su se i u fondaciji “Mozaik” iz Sarajeva, iz koje ističu da su u stalnom kontaktu sa kompanijama iz BiH, ali i sa javnim kuhinjama.

“Oni su očekivali da će poteći donacije. Međutim, iako bih zaista voljela da je bilo tako, to se nije desilo. Dešavaju se sporadične donacije, poneka se desi. Ali, u svakom slučaju je bolje nego prije usvajanja zakona”, kazala je Adnana Mahmutćehajić Čamdžić, direktorica za filantropiju fondacije “Mozaik”.

Ipak, ona je pokušala donekle da opravda mali broj donacija, ističući prije svega da je tri mjeseca zaista kratak rok da se vide rezultati.

“Neki kažu ovo je fijasko, ali to je apsurdno reći nakon samo nekoliko mjeseci. Javne kuhinje se nadaju da će donacije više stizati, ali je nerealno očekivati da će njih sada kompanije stalno zivkati”, navodi Mahmutćehajić Čamdžićeva.

Govoreći o kompletnom projektu, kaže da “Mozaik” već radi na pojednostavljenju procedura, koje će dodatno olakšati kompanijama postupak doniranja.

“U ovu svrhu već smo napravili vodič za doniranje, jedan za kompanije, a drugi za javne kuhinje. Tu je tačno opisano koja je njihova uloga i šta sve treba da urade. Druga stvar, ovdje je problem što mi nemamo registar javnih kuhinja, udruženja koja brinu o gladnima. Prema istraživanju, potvrdili smo da ih je oko 50, a kada završimo to, kompletnu listu sa podacima ćemo objaviti kod nas, da bi kompanije imale uvid gdje se one nalaze”, pojašnjava Mahmutćehajić Čamdžićeva.

Najveći problem, ističe, jesu kratki rokovi za isporuku, transport i skladištenje donirane hrane.

“Rok je sada pet dana. Ja bih voljela da je rok tri mjeseca, ali su nam iz UIO BiH objasnili da je to nemoguće. Jer, na primjer, ako stavimo rok i mjesec dana, onda je rizik da će puno te hrane završiti na crnom tržištu, pijacama i slično”, navela je ona.

Ono što izdvaja kao bitno, a što mnogi zanemaruju, jeste da, ukoliko na pakovanju hrane piše da ističe za pet dana, to ne znači direktno da je tako, te da pojedine vrste hrane traju i duže od toga.

“Radićemo na tome da se donese pravilnik u kome bi pisalo koliko je koja hrana sigurna za korištenje kada na njoj piše ‘najbolje upotrijebiti do’ ili ‘upotrebljivo do’, čime bi bilo pojašnjeno da li se ona može koristiti i nakon roka koji je utisnut na pakovanju”, rekla je Mahmutćehajić Čamdžićeva.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFALNA GODINA ZA ERS: Izgubili preko 140 miliona KM

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Nastavi čitati

Aktuelno