Connect with us

Društvo

Ukidanje PDV-a javnim kuhinjama NIJE DONIJELO HRANU

Od trenutka kada je ukinut PDV na doniranu hranu, pojedinim javnim kuhinjama u BiH isporučene su dvije velike donacije od strane trgovačkih lanaca, što je, prema riječima predstavnika tih ustanova, ali i fondacija koje su od početka uključene u ovaj projekat, ispod svih očekivanja.

Isto tako, poručuju da treba uzeti u obzir da je ovaj zakon praktično na snazi tri mjeseca, te da je još nerealno suditi da li je ovo bio dobar ili loš potez.

Kada su u pitanju pomenute donacije, “Sarajevski kiseljak” isporučio je prije nekoliko dana 76 paleta soka, koje su fondacije “Pomozi.ba” i “Mozaik” iz Sarajeva podijelile u 11 javnih kuhinja širom BiH. Ova donacija, kako su nam pojasnili iz ovih humanitarnih organizacija, bila je vrijedna oko 100.000 KM.

Četiri palete proslijeđene su i Narodnoj kuhinji Stari grad Sarajevo, iz koje su nam kazali da je to jedino što su dobili kada je u pitanju projekat koji se naslanja na ukidanje poreza na doniranu hranu.

“To je sve što smo dobili. Ja ne znam, možda ljudi nemaju te robe, ne znam šta će biti. Mi ćemo očekivati da će biti, ali problem je kratak rok tih proizvoda”, pojasnili su nam iz ove javne kuhinje.

I pored ovoga, oni tvrde da nemaju problem sa bilo kakvom nestašicom hrane, zahvaljujući donacijama građana i Kantonu Sarajevo.

“Mi imamo 646 korisnika. Naše resorno ministarstvo obezbijedi sve što treba za njih, od voća, povrća do konzervirane hrane. Plus tu imamo i donacije građana Kantona Sarajevo i drugih i, hvala Bogu, imamo sve na vrijeme. Naša kuhinja je u centru Starog grada, donacije dobijemo i u novcu, a sve ono što Ministarstvo ne prikupi, poput deterdženta i slično, kupimo sami”, naveli su iz ove javne kuhinje.

Prethodna velika donacija, u vrijednosti od 20.000 KM, javnim kuhinjama je isporučena početkom oktobra ove godine. Tada je hrana, koju su donirali “Lactalis BH”, “Bingo”, “Mi99”, “Kovo Commerce”, “Džajić Commerce”, “Mik Company” i “Gadžo Comerc”, isporučena korisnicima sedam javnih kuhinja.

“Ta zajednička donacija sedam kompanija bila je u vrijednosti od 20.000 KM. Prije dva dana dobili smo od ‘Sarajevskog kiseljaka’ 76 paleta soka i to smo podijelili. Više nismo imali nijednu. Nadamo se da bi se ovo moglo promijeniti u narednom periodu, ali očekivali smo da će ih biti više i da će biti bolji odziv”, kazala je za “Nezavisne novine” Maja Arslanagić Hrbat, portparolka fondacije “Pomozi.ba”.

Boljim vijestima nadali su se i u fondaciji “Mozaik” iz Sarajeva, iz koje ističu da su u stalnom kontaktu sa kompanijama iz BiH, ali i sa javnim kuhinjama.

“Oni su očekivali da će poteći donacije. Međutim, iako bih zaista voljela da je bilo tako, to se nije desilo. Dešavaju se sporadične donacije, poneka se desi. Ali, u svakom slučaju je bolje nego prije usvajanja zakona”, kazala je Adnana Mahmutćehajić Čamdžić, direktorica za filantropiju fondacije “Mozaik”.

Ipak, ona je pokušala donekle da opravda mali broj donacija, ističući prije svega da je tri mjeseca zaista kratak rok da se vide rezultati.

“Neki kažu ovo je fijasko, ali to je apsurdno reći nakon samo nekoliko mjeseci. Javne kuhinje se nadaju da će donacije više stizati, ali je nerealno očekivati da će njih sada kompanije stalno zivkati”, navodi Mahmutćehajić Čamdžićeva.

Govoreći o kompletnom projektu, kaže da “Mozaik” već radi na pojednostavljenju procedura, koje će dodatno olakšati kompanijama postupak doniranja.

“U ovu svrhu već smo napravili vodič za doniranje, jedan za kompanije, a drugi za javne kuhinje. Tu je tačno opisano koja je njihova uloga i šta sve treba da urade. Druga stvar, ovdje je problem što mi nemamo registar javnih kuhinja, udruženja koja brinu o gladnima. Prema istraživanju, potvrdili smo da ih je oko 50, a kada završimo to, kompletnu listu sa podacima ćemo objaviti kod nas, da bi kompanije imale uvid gdje se one nalaze”, pojašnjava Mahmutćehajić Čamdžićeva.

Najveći problem, ističe, jesu kratki rokovi za isporuku, transport i skladištenje donirane hrane.

“Rok je sada pet dana. Ja bih voljela da je rok tri mjeseca, ali su nam iz UIO BiH objasnili da je to nemoguće. Jer, na primjer, ako stavimo rok i mjesec dana, onda je rizik da će puno te hrane završiti na crnom tržištu, pijacama i slično”, navela je ona.

Ono što izdvaja kao bitno, a što mnogi zanemaruju, jeste da, ukoliko na pakovanju hrane piše da ističe za pet dana, to ne znači direktno da je tako, te da pojedine vrste hrane traju i duže od toga.

“Radićemo na tome da se donese pravilnik u kome bi pisalo koliko je koja hrana sigurna za korištenje kada na njoj piše ‘najbolje upotrijebiti do’ ili ‘upotrebljivo do’, čime bi bilo pojašnjeno da li se ona može koristiti i nakon roka koji je utisnut na pakovanju”, rekla je Mahmutćehajić Čamdžićeva.

Related Topics:

Društvo

DJEČAK NAPRAVIO LOM ZBOG ZBOG IGRICA! Majka zvala Hitnu i policiju!

Prekomjerno korištenje mobilnih telefona i društvenih mreža sve je ozbiljniji problem među djecom i mladima, a zabrinjavajuće navike imaju i njihovi roditelji.

Alarmantne digitalne navike

  • Dječak zbog videoigara gotovo prestao ići u školu
  • Majka pozvala policiju i hitnu pomoć
  • Učenici na telefonu osam i po sati dnevno
  • Roditelji često zanemaruju djecu zbog ekrana
  • Psihijatar savjetuje porodična pravila

Psihijatar Tarik Hodžić iz Zavoda za liječenje ovisnosti Kantona Sarajevo otkrio je da su srednjoškolci s kojima je razgovarao u prosjeku provodili osam i po sati dnevno na telefonu. Upozorio je na posljedice kompulsivnog korištenja digitalnih tehnologija, ali i objasnio kako roditelji mogu prepoznati problem i pomoći djeci.

Zašto je majka dječaka morala pozvati hitnu i policiju?

Govoreći o slučajevima iz kliničke prakse, Hodžić je opisao dječaka koji je zbog pretjeranog igranja videoigara gotovo prestao pohađati školu.

Kada mu je majka isključila struju u sobi kako bi spriječila daljnje igranje, dječak je burno reagovao, zbog čega je morala pozvati policiju i hitnu pomoć.

“I onda dijete koje je mirno, koje je blijedo i bijelo jer ne vidi praktično sunčevog svjetla, koje je totalno anksiozno, dakle u apstinencijalnoj krizi, napravi haos do te mjere da majka zove policiju i hitnu”, ispričao je psihijatar.

Dodao je da je dječaka pregledao jednom, ali da ne zna šta se kasnije s njim dogodilo.

Koliko vremena srednjoškolci provode na telefonu?

Hodžić je naveo da je tokom aktivnosti u sarajevskim školama u protekle dvije godine razgovarao s učenicima iz približno 30 odjeljenja.

“Radio sam neku brzu računicu i na osnovu aritmetičke sredine došao do podatka da iz nekih 30-ak odjeljenja u kojima sam bio u srednjim školama u Sarajevu, prosjek je osam i po sati dnevno, što je meni bio frapantan podatak”, kazao je Hodžić za N1.

Naglasio je da su djeca i adolescenti posebno osjetljivi na štetne utjecaje digitalnih tehnologija jer njihov psihološki razvoj još nije završen.

Prema njegovim riječima, ključni znak problema jeste kompulsivno ponašanje, odnosno nemogućnost prestanka korištenja tehnologije uprkos očiglednim štetnim posljedicama.

Kako roditelji utiču na digitalne navike djece?

Hodžić je predstavio i rezultate vlastitog, nereprezentativnog istraživanja među kolegama iz zdravstvene struke.

Prema podacima koje je iznio, više od 90 odsto ispitanih roditelja provjerava telefon tokom razgovora s djetetom, dok 75 posto od 48 ispitanika odgađa odgovor djetetu zbog gledanja u ekran.

“66 posto roditelja kaže da im dijete nekad mora ponavljati da bi skrenulo njihovu pažnju”, naveo je.

Dodao je da četvrtina ispitanih roditelja smatra kako im se djeca manje povjeravaju nego ranije i da je emocionalna bliskost oslabljena.

“Možemo mi djeci pričati šta hoćemo, ali djeca uvijek gledaju šta mi radimo puno više nego što slušaju šta mi govorimo”, poručio je.

Zašto su TikTok i Instagram posebno problematični?

Hodžić smatra da su TikTok i Instagram među posebno problematičnim platformama zbog načina na koji podstiču dugotrajno korištenje.

“TikTok je strašan i njega bih izdvojio kao prvog, Instagram drugi, i to prati ga u stopu”, rekao je.

Objasnio je da beskonačno prikazivanje sadržaja i iščekivanje novih reakcija mogu podsticati kompulsivno ponašanje.

Kako spriječiti pretjerano korištenje telefona?

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je ograničavanje korištenja telefona u školama, ali i uspostavljanje porodičnih pravila.

“Zabrana adolescentu samo sredstvo koje je zabranjeno čini privlačnijim”, upozorio je, ističući da je važnije uključiti djecu u donošenje odluka.

Predložio je da se telefoni ne koriste tokom zajedničkih obroka i porodičnog druženja, kao ni nakon 22 sata, pri čemu bi ista pravila trebala važiti i za roditelje.

Naglasio je da cilj nije potpuno izbacivanje digitalnih tehnologija iz života djece, nego njihovo svrsishodno korištenje bez štetnih posljedica.

Nastavi čitati

Društvo

SUZE, SIRENE I POSLJEDNJI APLAUZ! Radnici „Zotovića“ na najemotivniji način ispratili dr Gorana Talića! (VIDEO)

Radnici Instituta “Dr Miroslav Zotović” odali su danas počast preminulom direktoru Goranu Taliću

Goran Talić preminuo je u utorak, 13. oktobra, u 67. godini.

Komemoracija Goranu Taliću biće održana u petak, 16. oktobra, u 10 časova u Banskom dvoru u Banjaluci, dok je sahrana zakazana za isti dan u 13 časova na groblju Sveti Pantelija.

Nastavi čitati

Društvo

ZAKON POSTOJI SAMO NA PAPIRU! Čak 92 odsto trgovina bez pardona PRODAJE PIĆE maloljetnicima!

Čak 92 odsto trgovina obuhvaćenih novim, sveobuhvatnim istraživanjem “Tajni kupac”, koje je sproveo Centar za edukaciju mladih iz Travnika, spremno je da proda alkoholna pića maloljetnim licima, uprkos jasnoj zakonskoj zabrani.

Podaci prikupljeni sa terena tokom 2026. godine pokazuju konstantan i zabrinjavajući rast ovog negativnog trenda u posljednje tri godine.

Prema zvaničnim podacima istraživanja, učešće u ovoj akciji monitoringa uzela su dva maloljetna volontera uzrasta od 12 do 16 godina. Oni su u ulozi “tajnih kupaca” testirali odgovornost trgovaca i poštovanje zakonskih propisa u deset gradova širom BiH, na uzorku od ukupno 100 trgovina.

Upoređivanjem podataka kroz trogodišnji period, vidljiv je konstantan pad odgovornosti prodavaca. Tokom 2024. godine procenat uspješne kupovine alkohola od strane maloljetnika iznosio je 82 odsto, odnosno u 82 od 100 objekata, da bi u 2025. godini taj broj porastao na 90 odsto. Najnoviji rezultati iz 2026. godine dostigli su kritičnih 92 odsto, što predstavlja rast od deset postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu.

Posmatrano po gradovima, situacija je najkritičnija u Sarajevu, Mostaru, Doboju i Vitezu, gdje je zabilježen maksimalan i poražavajući procenat od 100 odsto prolaznosti. Slijede Banjaluka, Tuzla, Jajce i Bugojno sa 90 odsto, dok su stope od 80 odsto registrovane u Travniku i Zenici.

Iz Centra za edukaciju mladih upozoravaju da je zaštita djece zajednička obaveza i apeluju na hitno preduzimanje četiri ključne mjere.

Prva mjera odnosi se na intenziviranje inspekcijskog nadzora kroz provođenje redovnih i nenajavljenih kontrola u maloprodajnim objektima širom BiH. Druga stavka podrazumijeva strože sankcije i dosljedno kažnjavanje trgovaca i pravnih lica koja prodaju alkohol maloljetnicima. Kao treći korak navodi se obavezna edukacija trgovačkog osoblja o zakonskim obavezama i štetnim posljedicama po zdravlje mladih. Na kraju, apeluje se i na podizanje društvene svijesti kako bi se razbila ukorijenjena tradicija i mitovi koji tolerišu rani kontakt djece sa alkoholom.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno