Od trenutka kada je ukinut PDV na doniranu hranu, pojedinim javnim kuhinjama u BiH isporučene su dvije velike donacije od strane trgovačkih lanaca, što je, prema riječima predstavnika tih ustanova, ali i fondacija koje su od početka uključene u ovaj projekat, ispod svih očekivanja.

Isto tako, poručuju da treba uzeti u obzir da je ovaj zakon praktično na snazi tri mjeseca, te da je još nerealno suditi da li je ovo bio dobar ili loš potez.

Kada su u pitanju pomenute donacije, “Sarajevski kiseljak” isporučio je prije nekoliko dana 76 paleta soka, koje su fondacije “Pomozi.ba” i “Mozaik” iz Sarajeva podijelile u 11 javnih kuhinja širom BiH. Ova donacija, kako su nam pojasnili iz ovih humanitarnih organizacija, bila je vrijedna oko 100.000 KM.

Četiri palete proslijeđene su i Narodnoj kuhinji Stari grad Sarajevo, iz koje su nam kazali da je to jedino što su dobili kada je u pitanju projekat koji se naslanja na ukidanje poreza na doniranu hranu.

“To je sve što smo dobili. Ja ne znam, možda ljudi nemaju te robe, ne znam šta će biti. Mi ćemo očekivati da će biti, ali problem je kratak rok tih proizvoda”, pojasnili su nam iz ove javne kuhinje.

I pored ovoga, oni tvrde da nemaju problem sa bilo kakvom nestašicom hrane, zahvaljujući donacijama građana i Kantonu Sarajevo.

“Mi imamo 646 korisnika. Naše resorno ministarstvo obezbijedi sve što treba za njih, od voća, povrća do konzervirane hrane. Plus tu imamo i donacije građana Kantona Sarajevo i drugih i, hvala Bogu, imamo sve na vrijeme. Naša kuhinja je u centru Starog grada, donacije dobijemo i u novcu, a sve ono što Ministarstvo ne prikupi, poput deterdženta i slično, kupimo sami”, naveli su iz ove javne kuhinje.

Prethodna velika donacija, u vrijednosti od 20.000 KM, javnim kuhinjama je isporučena početkom oktobra ove godine. Tada je hrana, koju su donirali “Lactalis BH”, “Bingo”, “Mi99”, “Kovo Commerce”, “Džajić Commerce”, “Mik Company” i “Gadžo Comerc”, isporučena korisnicima sedam javnih kuhinja.

“Ta zajednička donacija sedam kompanija bila je u vrijednosti od 20.000 KM. Prije dva dana dobili smo od ‘Sarajevskog kiseljaka’ 76 paleta soka i to smo podijelili. Više nismo imali nijednu. Nadamo se da bi se ovo moglo promijeniti u narednom periodu, ali očekivali smo da će ih biti više i da će biti bolji odziv”, kazala je za “Nezavisne novine” Maja Arslanagić Hrbat, portparolka fondacije “Pomozi.ba”.

Boljim vijestima nadali su se i u fondaciji “Mozaik” iz Sarajeva, iz koje ističu da su u stalnom kontaktu sa kompanijama iz BiH, ali i sa javnim kuhinjama.

“Oni su očekivali da će poteći donacije. Međutim, iako bih zaista voljela da je bilo tako, to se nije desilo. Dešavaju se sporadične donacije, poneka se desi. Ali, u svakom slučaju je bolje nego prije usvajanja zakona”, kazala je Adnana Mahmutćehajić Čamdžić, direktorica za filantropiju fondacije “Mozaik”.

Ipak, ona je pokušala donekle da opravda mali broj donacija, ističući prije svega da je tri mjeseca zaista kratak rok da se vide rezultati.

“Neki kažu ovo je fijasko, ali to je apsurdno reći nakon samo nekoliko mjeseci. Javne kuhinje se nadaju da će donacije više stizati, ali je nerealno očekivati da će njih sada kompanije stalno zivkati”, navodi Mahmutćehajić Čamdžićeva.

Govoreći o kompletnom projektu, kaže da “Mozaik” već radi na pojednostavljenju procedura, koje će dodatno olakšati kompanijama postupak doniranja.

“U ovu svrhu već smo napravili vodič za doniranje, jedan za kompanije, a drugi za javne kuhinje. Tu je tačno opisano koja je njihova uloga i šta sve treba da urade. Druga stvar, ovdje je problem što mi nemamo registar javnih kuhinja, udruženja koja brinu o gladnima. Prema istraživanju, potvrdili smo da ih je oko 50, a kada završimo to, kompletnu listu sa podacima ćemo objaviti kod nas, da bi kompanije imale uvid gdje se one nalaze”, pojašnjava Mahmutćehajić Čamdžićeva.

Najveći problem, ističe, jesu kratki rokovi za isporuku, transport i skladištenje donirane hrane.

“Rok je sada pet dana. Ja bih voljela da je rok tri mjeseca, ali su nam iz UIO BiH objasnili da je to nemoguće. Jer, na primjer, ako stavimo rok i mjesec dana, onda je rizik da će puno te hrane završiti na crnom tržištu, pijacama i slično”, navela je ona.

Ono što izdvaja kao bitno, a što mnogi zanemaruju, jeste da, ukoliko na pakovanju hrane piše da ističe za pet dana, to ne znači direktno da je tako, te da pojedine vrste hrane traju i duže od toga.

“Radićemo na tome da se donese pravilnik u kome bi pisalo koliko je koja hrana sigurna za korištenje kada na njoj piše ‘najbolje upotrijebiti do’ ili ‘upotrebljivo do’, čime bi bilo pojašnjeno da li se ona može koristiti i nakon roka koji je utisnut na pakovanju”, rekla je Mahmutćehajić Čamdžićeva.