Connect with us

Društvo

Ukidanje PDV-a javnim kuhinjama NIJE DONIJELO HRANU

Od trenutka kada je ukinut PDV na doniranu hranu, pojedinim javnim kuhinjama u BiH isporučene su dvije velike donacije od strane trgovačkih lanaca, što je, prema riječima predstavnika tih ustanova, ali i fondacija koje su od početka uključene u ovaj projekat, ispod svih očekivanja.

Isto tako, poručuju da treba uzeti u obzir da je ovaj zakon praktično na snazi tri mjeseca, te da je još nerealno suditi da li je ovo bio dobar ili loš potez.

Kada su u pitanju pomenute donacije, “Sarajevski kiseljak” isporučio je prije nekoliko dana 76 paleta soka, koje su fondacije “Pomozi.ba” i “Mozaik” iz Sarajeva podijelile u 11 javnih kuhinja širom BiH. Ova donacija, kako su nam pojasnili iz ovih humanitarnih organizacija, bila je vrijedna oko 100.000 KM.

Četiri palete proslijeđene su i Narodnoj kuhinji Stari grad Sarajevo, iz koje su nam kazali da je to jedino što su dobili kada je u pitanju projekat koji se naslanja na ukidanje poreza na doniranu hranu.

“To je sve što smo dobili. Ja ne znam, možda ljudi nemaju te robe, ne znam šta će biti. Mi ćemo očekivati da će biti, ali problem je kratak rok tih proizvoda”, pojasnili su nam iz ove javne kuhinje.

I pored ovoga, oni tvrde da nemaju problem sa bilo kakvom nestašicom hrane, zahvaljujući donacijama građana i Kantonu Sarajevo.

“Mi imamo 646 korisnika. Naše resorno ministarstvo obezbijedi sve što treba za njih, od voća, povrća do konzervirane hrane. Plus tu imamo i donacije građana Kantona Sarajevo i drugih i, hvala Bogu, imamo sve na vrijeme. Naša kuhinja je u centru Starog grada, donacije dobijemo i u novcu, a sve ono što Ministarstvo ne prikupi, poput deterdženta i slično, kupimo sami”, naveli su iz ove javne kuhinje.

Prethodna velika donacija, u vrijednosti od 20.000 KM, javnim kuhinjama je isporučena početkom oktobra ove godine. Tada je hrana, koju su donirali “Lactalis BH”, “Bingo”, “Mi99”, “Kovo Commerce”, “Džajić Commerce”, “Mik Company” i “Gadžo Comerc”, isporučena korisnicima sedam javnih kuhinja.

“Ta zajednička donacija sedam kompanija bila je u vrijednosti od 20.000 KM. Prije dva dana dobili smo od ‘Sarajevskog kiseljaka’ 76 paleta soka i to smo podijelili. Više nismo imali nijednu. Nadamo se da bi se ovo moglo promijeniti u narednom periodu, ali očekivali smo da će ih biti više i da će biti bolji odziv”, kazala je za “Nezavisne novine” Maja Arslanagić Hrbat, portparolka fondacije “Pomozi.ba”.

Boljim vijestima nadali su se i u fondaciji “Mozaik” iz Sarajeva, iz koje ističu da su u stalnom kontaktu sa kompanijama iz BiH, ali i sa javnim kuhinjama.

“Oni su očekivali da će poteći donacije. Međutim, iako bih zaista voljela da je bilo tako, to se nije desilo. Dešavaju se sporadične donacije, poneka se desi. Ali, u svakom slučaju je bolje nego prije usvajanja zakona”, kazala je Adnana Mahmutćehajić Čamdžić, direktorica za filantropiju fondacije “Mozaik”.

Ipak, ona je pokušala donekle da opravda mali broj donacija, ističući prije svega da je tri mjeseca zaista kratak rok da se vide rezultati.

“Neki kažu ovo je fijasko, ali to je apsurdno reći nakon samo nekoliko mjeseci. Javne kuhinje se nadaju da će donacije više stizati, ali je nerealno očekivati da će njih sada kompanije stalno zivkati”, navodi Mahmutćehajić Čamdžićeva.

Govoreći o kompletnom projektu, kaže da “Mozaik” već radi na pojednostavljenju procedura, koje će dodatno olakšati kompanijama postupak doniranja.

“U ovu svrhu već smo napravili vodič za doniranje, jedan za kompanije, a drugi za javne kuhinje. Tu je tačno opisano koja je njihova uloga i šta sve treba da urade. Druga stvar, ovdje je problem što mi nemamo registar javnih kuhinja, udruženja koja brinu o gladnima. Prema istraživanju, potvrdili smo da ih je oko 50, a kada završimo to, kompletnu listu sa podacima ćemo objaviti kod nas, da bi kompanije imale uvid gdje se one nalaze”, pojašnjava Mahmutćehajić Čamdžićeva.

Najveći problem, ističe, jesu kratki rokovi za isporuku, transport i skladištenje donirane hrane.

“Rok je sada pet dana. Ja bih voljela da je rok tri mjeseca, ali su nam iz UIO BiH objasnili da je to nemoguće. Jer, na primjer, ako stavimo rok i mjesec dana, onda je rizik da će puno te hrane završiti na crnom tržištu, pijacama i slično”, navela je ona.

Ono što izdvaja kao bitno, a što mnogi zanemaruju, jeste da, ukoliko na pakovanju hrane piše da ističe za pet dana, to ne znači direktno da je tako, te da pojedine vrste hrane traju i duže od toga.

“Radićemo na tome da se donese pravilnik u kome bi pisalo koliko je koja hrana sigurna za korištenje kada na njoj piše ‘najbolje upotrijebiti do’ ili ‘upotrebljivo do’, čime bi bilo pojašnjeno da li se ona može koristiti i nakon roka koji je utisnut na pakovanju”, rekla je Mahmutćehajić Čamdžićeva.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno