Connect with us

Svijet

UKOLIKO AMERIČKI IZBORI ZAVRŠE NERIJEŠENO, ovo je postupak koji slijedi

Demokrata Kamala Haris i republikanac Donald Tramp sutra će se suočiti u jednoj od najizvjesnijih trka za predsjednika u američkoj istoriji.

Ankete i na nacionalnom nivou i u ključnim državama pokazuju veliku izjednačenost, a nije nemoguć i neodlučen ishod elektorskih glasova.

Kao što je poznato, Amerikanci predsjednika biraju elektorskim sistemom, gdje 50 saveznih država i glavni grad Vašington D.C. daju ukupno 538 elektora koji potom imenuju predsjednika.

Svaka savezna država bira određen broj elektora, proporcionalan broju stanovnika.

Najmanji broj elektora (3) daje naprimjer Vajjoming, a najviše (54) Kalifornija. Za pobjedu je potrebno najmanje 270 elektorskih glasova.

Sedam ključnih država
Prema pouzdanim anketama velika većina saveznih država već je odlučila kome će dati svoj glas te su iz izbora u izbore tradicionalno naklonjene ili demokratima ili republikancima. Sedam neodlučnih, tzv. “swing states” država će tako odlučiti novog predsjednika SAD-a.

Ovo je trenutno stanje bez uključenih glasova sedam ključnih država (Pensilvanija, Mičigan, Viskonsin, Sjeverna Karolina, Džoržija, Nevada, Arizona).

269-269
Prema anketama, Tramp ima blagu prednost u Pensilvaniji, Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini, dok Haris vodi u Viskonsinu i Mičigenu. U Nevadi je situacija potpuno izjednačena. Prema takvom stanju, Tramp bi osvojio 281 elektora te bi pobijedio na izborima. Ali, s obzirom na to da je u svim državama prednost bilo kojeg kandidata manja od 1,5 odsto (u Pensilvaniji samo 0,3) te na pozamašan broj neodlučnih birača, rezultate je nemoguće predvidjeti.

U takvom scenariju, nije nerealan scenario neodlučenog rezultata, odnosno jednakog broja elektorskih glasova za Trampa i Haris, 269-269.

To bi se dogodilo ako bi Tramp dobio države koje je 2016. osvojio protiv Hilari Klinton, a 2020. izgubio od Džoa Bajden. Radi se o Mičigenu, Viskonsinu u i Pensilvaniji, državama Srednjeg Zapada te Nevadi. Haris bi pobjedom na jugu, u Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini došla do jednakog broja elektorskih glasova te bi ishod izbora bio neodlučen.

Kakav je postupak u tom scenariju?
Ako niti jedan kandidat ne dobije većinu od 538 elektorskih glasova, o izboru predsjednika odlučuje Zastupnički dom američkog Kongresa, dakle donji dom, pri čemu svaka država ima jedan glas, ali Vašington D.C. ne glasa.

Za pobjedu je potrebna većina država (26). U donjem domu svaka država ima različit broj zastupnika prema broju stanovnika, a ukupni broj zastupnika je 435. Tako bi se zastupnici unutar države morali dogovoriti oko podrške za jednog kandidata ili većinski glasati.

Gornji dom, Senat koji ima 100 senatora birao bi potpredsjednika, a svaki bi senator imao pravo glasa. Za pobjedu je potrebna većina senatora (51). Trenutno u Senatu većinu imaju demokrate a u donjem domu republikanci. U slučaju da domovi ostanu podijeljeni, moglo bi se dogoditi da predsjednik bude Tramp, a potpredsjednik demokrata Tim Valz.

Tramp bi bio u prednosti
S obzirom da se sutra bira novi sastav i dijela Senata i kompletnog Zastupničkog doma, situacija se može promijeniti, a ankete govore da bi republikanci mogli preuzeti Senat i zadržati donji dom, ali i tu su ankete strahovito izjednačene.

U tom razvoju situacije Tramp bi imao veliku prednost. Ipak, u američkom izbornom sistemu postoji siva zona koja kaže da izabrani elektori ne moraju glasati po volji birača svoje savezne države, odnosno mogu glasati za bilo kojeg predsjedničkog kandidata.

Iako se ta praksa iznimno rijetko koristi, u neodlučenom scenariju neki bi elektori mogli dati glas drugom kandidatu, naprimjer onom koji je osvojio pojedinačno najveći broj glasova u cijeloj zemlji. Tu bi u boljoj poziciji bila Haris za koju se predviđa da će osvojiti više glasova od Trampa.

Na taj način elektori bi odlučili pobjednika izbora te se glasanje ne bi trebalo prebaciti u Kongres.

(Index.hr)

Related Topics:

Svijet

Orban “EU treba da se pridruži Americi u rješavanju sukoba u Ukrajini”

Evropska unija treba da se pridruži američkom pristupu rješavanja sukoba u Ukrajini, nema smisla ići različitim putevima, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

Ako Evropa teži prekidu vatre u Ukrajini, Orban je istakao da u tom slučaju treba da zaboravi na sankcije i vrati se normalnoj ekonomskoj saradnji sa Rusijom, a to će pružiti ogroman broj ekonomskih mogućnosti.

“ Evropljani moraju da shvate da nema smisla ići različitim putevima, hajde da se pridružimo Amerikancima. Potrebni su nam direktni američko-ruski, a zatim ili prije toga, rusko-evropski pregovori”, rekao je Orban za TV2.

On je dodao da rusko-ukrajinski pregovori nikada neće okončati ovaj rat.

“Nadamo se da će se to dogoditi što je prije moguće, ali zasad možemo samo da se nadamo tome”, istakao je Orban.

Mađarski premijer je izrazio nadu da će se uskoro dogoditi sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa, kako bi strane mogle da razgovaraju ne samo o sukobu u Ukrajini, već i o “pitanju sankcija i ekonomske saradnje”.
Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

DRAMA U RUMUNIJI! Policija izvela predsjedničkog kandidata sa biračkog mjesta

Predsjedničkog kandidata na izborima u Rumuniji i lidera Alijanse za ujedinjenje Rumuna Đorđa Simiona policija je izvela sa biračkog mjesta u Mogošoaji, predgrađu Bukurešta, nakon što je pokušao da da izjavu za medije.

Simion je sa favoritom na prošlogodišnjim poništenim izborima, Kalinom Đorđeskuom, namjeravao da da izjavu za medije na biračkom mjestu odmah nakon glasanja, ali ih je policijac zamolio da odu.

“Nije u redu to što ste upravo uradili”, rekao je Simion policajcu.

Policajac je političarima rekao da su javni nastupi zabranjeni u prostorima za glasanje, nakon čega su bili primorani da izađu u hodnik škole, u kojoj se nalazi biračko mjesto, prenose mediji.

Nakon što je napustio biračko mjesto, Đorđesku je novinarima rekao da je glasao za hrišćansku Rumuniju i porodične vrijednosti.

U Rumuniji se održava drugi krug ponovljenih predsjedničkih izbora na kojima bi Simion mogao da bude izabran za predsednika.

Nastavi čitati

Svijet

USTOLIČEN PAPA LAV XIV “U Crkvi nema mjesta za religijsku propagandu i igre moći”

U Vatikanu je održana inauguracijska misa pape Lava XIV., čime je i službeno ustoličen na čelo Katoličke crkve.

Čak 250 tisuća ljudi okupilo se na Trgu svetog Petra. Na službenom početku njegova pontifikata bio je i niz svjetskih čelnika te visokih uzvanika.

Papa Lav XIV. održao je propovijed. Pozvao je pritom na jedinstvo, ljubav i mir.

Papa Lav XIV rekao je da u Crkvi nema mjesta za religijsku propagandu ili igre moći, te pozvao na humanost i jedinstvo.

Papa je tokom inauguralne mise istakao da želi da sačuva bogato nasljedstvo i učenje Crkve, ali i da se suoči sa modernim izazovima. Osudio je ekonomski sistem koji “eksploatiše” zemlju i marginalizuje siromašne.
Obraćajući se hiljadama ljudi na Trgu Svetog Petra, papa je naglasio potrebu da Crkva, koja broji 1,4 milijarde članova, ostane ukorijenjena u svojoj tradiciji, a da ne postane zatvorena.

“Pokušaću da upravljam tako da nikada ne padnem u iskušenje da budem autokrata”, istakao je papa Lav XIV.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno