Streaming gigant Netflix ponovo je povećao cijene svojih usluga, i to drugi put od januara 2025. godine, što će dodatno opteretiti budžete korisnika širom svijeta.

Kompanija je u četvrtak objavila da će sve pretplate poskupjeti za najmanje jedan dolar mjesečno. Najjeftiniji paket, koji uključuje reklame, sada će koštati 8,99 dolara umjesto dosadašnjih 7,99. Standardni paket poskupljuje za dva dolara i ubuduće će iznositi 19,99 dolara mjesečno, dok će premium pretplata dostići cijenu od 26,99 dolara.

Iz Netflixa su potvrdili da će poskupljenja za postojeće korisnike stupiti na snagu u narednim sedmicama, uz obavještenje putem e-maila najmanje mjesec dana ranije. Novi korisnici će, međutim, odmah plaćati više cijene.

“Naš pristup ostaje isti, nudimo različite pakete kako bismo zadovoljili različite potrebe korisnika. Kako nastavljamo da unapređujemo sadržaj i iskustvo gledanja, prilagođavamo cijene kako bismo mogli dodatno ulagati u kvalitetnu zabavu”, saopštio je portparol kompanije.

Ova odluka dolazi dan nakon što je Netflix prenosio utakmicu otvaranja MLB sezone za 2026. godinu između New York Yankeesa i San Francisco Giantsa, čime je ozvaničena saradnja sa Major League Baseball ligom.

Prema dostupnim informacijama, Netflix će u naredne tri godine izdvajati oko 50 miliona dolara godišnje za prava prenosa događaja poput Opening Day utakmica, Home Run Derbyja i popularne “Field of Dreams” utakmice.

Ovogodišnji Home Run Derby biće održan 13. jula u Filadelfiji, dok će “Field of Dreams” susret između Philadelphia Philliesa i Minnesota Twinsa biti odigran 13. avgusta u Dyersvilleu, savezna država Iowa.

Podsjećamo, Netflix je nedavno razmatrao i kupovinu studija Warner Bros. Discovery, ali je odustao od ponude u februaru nakon što je kompanija Paramount, u vlasništvu Skydancea, dostavila povoljniju ponudu koju je upravni odbor Warnera ocijenio prihvatljivijom.

Sve češća poskupljenja streaming servisa, uz sve veći broj sportskih sadržaja iza pretplatničkih zidova, ukazuju na trend rasta troškova za krajnje korisnike.

Poslije više od jednog veka potrage, olupina broda F.J. King otkrivena je zahvaljujući preciznijim podacima čuvara svetionika.

U potrazi za jednim od najneuhvatljivijih brodoloma u Velikim jezerima, tim iz Udruženja za podvodnu arheologiju Viskonsina odlučio je da posluša savet lokalnog čuvara svetionika, umjesto izveštaja kapetana potonulog broda. Pokazalo se da je to bila ključna odluka.

Brod F.J. King, dug oko 44 metra sa tri jarbola, izgrađena u Toldu 1867. godine, potonuo je u jezero Mičigen nedaleko od obale Bejliz Harbora u Viskonsinu, jedne noći 1886. godine. Više od pola veka nakon potonuća bio je predmet intenzivne potrage, a za njegovo pronalaženje nuđene su i nagrade. Ipak, Brendonu Bejlodu i timu od dvadesetak entuzijasta, istraživača i lokalnih istoričara bilo je potrebno svega nekoliko sati da ga lociraju, iako su u potragu krenuli bez velikih očekivanja.

Iako nije bio uveren da će pronaći “brod duhova”, Bejlod je smatrao da je sama potraga vrijedna truda, jer je timu omogućila da testira napredne tehnologije poput bočnog sonara i podvodnih robota. Međutim, već nakon dva sata i tokom drugog prolaza, na ekranu se pojavio veliki objekat, jasno su se vidjeli otvori na palubi broda. Tim je odmah spustio podvodne robote i po prvi put poslije 139 godina snimio olupinu.

“Morali smo da se uštinemo da provjerimo da li sanjamo. Poslije svih prethodnih pokušaja, nismo mogli da vjerujemo da smo ga zaista pronašli i to tako brzo”, izjavio je Bejlod.

Za ovo otkriće zaslužan je, između ostalog, i davno preminuli čuvar svetionika.

Brod F.J. King bio je u upotrebi gotovo dvije decenije, prevozeći žito i gvožđe, sve dok jedna plovidba nije krenula po zlu. Tokom transporta rude gvožđa iz Eskanabe ka Čikagu, brod je zapao u snažnu oluju kod poluostrva Dur. Vetar i talasi visoki i do tri metra oštetili su konstrukciju i otvorili spojeve kroz koje je voda počela da prodire.

Kapetan Vilijam Grifin pokušao je da spase brod, okrenuvši ga niz vjetar ka severnom zalivu. Posada je satima radila na ispumpavanju vode, ali oko osam kilometara od obale postalo je jasno da brod neće izdržati. Naređeno je napuštanje plovila, a svih osam članova posade spaslo se prelaskom na obližnji brod.

Napušteni F.J. King potonuo je za svega 28 minuta u vodu duboku oko 45 metara. Svjedoci su te noći opisali dramatičan prizor – krmeni dio broda eksplodirao je pod pritiskom, izbacujući papire i dijelove konstrukcije visoko u vazduh, dok je posada nemo posmatrala.

Kapetan Grifin dao je svoj izvještaj odmah nakon nesreće, ali nekoliko dana kasnije oglasio se i Vilijam Sanderson, čuvar svetionika na ostrvu Kana. On je tvrdio da su vrhovi jarbola broda i dalje virili iznad površine vode. Ekipa je ubrzo poslata da ih ukloni kako ne bi predstavljali opasnost za druge brodove.

Upravo je taj podatak bio presudan za savremene istraživače. Bejlod je detaljno analizirao Grifinov izvještaj, stare novinske članke i bilješke čuvara svetionika, kao i stotine istorijskih dokumenata, pokušavajući da utvrdi najverovatniju lokaciju olupine.

“Pretpostavili smo da kapetan u mraku, usred noći, možda nije tačno znao gde se nalazi, dok su podaci čuvara svetionika o udaljenosti i pravcu jarbola verovatno bili precizniji”, objasnio je Bejlod.

Morski psi koji obitavaju u vodama oko Bahama pozitivni su na kokain, otkriva nova studija.

Istraživači iz Brazila, Čilea i s Bahama u njihovim su organizmima pronašli i tragove kofeina te lijekova protiv bolova, što je posljedica sve raširenijeg zagađenja mora.

Otkriće ovih tvari na tropskoj lokaciji koja se smatra idiličnom i netaknutom posebno je zabrinjavajuće jer pokazuje da je na Zemlji preostalo vrlo malo mjesta gdje divlje životinje mogu izbjeći ljudski uticaj, piše Science Alert.

Lijekovi i droge u morskom okruženju
“Farmaceutski proizvodi i ilegalne droge sve su prepoznatljiviji kao novi, zabrinjavajući zagađivači u morskim ekosistemima, pogotovo u područjima ubrzane urbanizacije i turističkog razvoja”, navode istraživači u svom radu. “Njihov stalan dotok ne predstavlja rizik samo za morsku bioraznolikost, već i za zdravlje ljudi kroz konzumaciju morskih plodova i izloženost vodi tokom rekreacije.”

Znanstveni tim analizirao je uzorke krvi 85 morskih pasa ulovljenih oko Eleuthere, jednog od najudaljenijih otoka na Bahamima.

Kod njih 28 pronađene su razne vrste droga. Istraživači smatraju da su morski psi i drugi morski organizmi izloženi posljedicama onečišćenih otpadnih voda.

Otpadne vode glavni izvor zagađenja
Kofein je bio najčešće otkrivena tvar, ali dva su morska psa bila pozitivna i na kokain. Naučnici sumnjaju da su morski psi možda zagrizli paketiće kokaina koji su bačeni u more.

“Oni grizu stvari kako bi ih istražili i tako na kraju bivaju izloženi”, izjavila je za Science News biologinja Natascha Wosnick sa Saveznog univerziteta Paraná u Brazilu.

Morski psi ulovljeni su u blizini popularnih lokacija za ronjenje i krstarenja, pa se pretpostavlja da ovim rezultatima doprinose nepročišćene otpadne vode s brodova, kao i veće količine otpadnih voda nastale zbog urbanog razvoja i turizma uopšte.

Ovo je prvi put da je kofein otkriven kod morskih pasa bilo gdje u svijetu te prvi put da je kokain pronađen u organizmima morskih pasa na Bahamima. U uzorcima krvi identifikovana su i dva lijeka protiv bolova, acetaminofen i diklofenak.

Nepoznati uticaji na zdravlje životinja
Stručnjaci su sve zabrinutiji zbog ovog problema. Studija objavljena prošle godine otkrila je da kruzeri koji plove Arktikom, praktično plutajući gradovi, u vodu ispuštaju antibiotike, lijekove i druge tvari.

To ima lančane posljedice na cjelokupni život u tim vodama. Tragovi kokaina ranije su pronađeni i kod morskih pasa uz obalu Brazila, što dodatno upozorava na to da se okean tretira kao golemo odlagalište tečnog otpada.

Ono što se još ne zna jeste kakve zdravstvene posljedice ove tvari imaju na morski svijet. U ovoj studiji istraživači su procijenili neke metaboličke markere kod morskih pasa, sugerišući da izloženost drogama može dovesti do povećanog stresa i veće potrošnje energije dok njihovi organizmi pokušavaju izbaciti toksine, prenosi Index.

Potreba za hitnom akcijom
Ovo je područje koje će buduća istraživanja morati razjasniti. Studija također poziva na bolje upravljanje otpadnim vodama iz turističkih aktivnosti, kao i na šire sagledavanje uticaja ove vrste zagađenja na druge dijelove ekosistema. Postoji zabrinjavajuće mnogo ranijih studija koje ističu problem prisutnosti droga i lijekova u okruženju te hitnu potrebu za prikupljanjem više podataka o njihovim uticajima, čak i na lokacijama koje se smatraju čistima i netaknutima.

“Otkriveni zagađivači predstavljaju raznoliku skupinu biološki aktivnih spojeva koji mogu poremetiti temeljne fiziološke procese u morskim organizmima”, pišu istraživači. “Ovo je prvo izvješće o ovakvim zagađivačima i mogućim fiziološkim posljedicama kod morskih pasa na Bahamima, što ukazuje na hitnu potrebu za rješavanjem problema zagađenja mora u ekosistemima koje često smatramo netaknutima.”