Connect with us

Zanimljivosti

Morski psi na Bahamima pozitivni na kokain i kofein, NAUČNICI ZABRINUTI

Morski psi koji obitavaju u vodama oko Bahama pozitivni su na kokain, otkriva nova studija.

Istraživači iz Brazila, Čilea i s Bahama u njihovim su organizmima pronašli i tragove kofeina te lijekova protiv bolova, što je posljedica sve raširenijeg zagađenja mora.

Otkriće ovih tvari na tropskoj lokaciji koja se smatra idiličnom i netaknutom posebno je zabrinjavajuće jer pokazuje da je na Zemlji preostalo vrlo malo mjesta gdje divlje životinje mogu izbjeći ljudski uticaj, piše Science Alert.

Lijekovi i droge u morskom okruženju
“Farmaceutski proizvodi i ilegalne droge sve su prepoznatljiviji kao novi, zabrinjavajući zagađivači u morskim ekosistemima, pogotovo u područjima ubrzane urbanizacije i turističkog razvoja”, navode istraživači u svom radu. “Njihov stalan dotok ne predstavlja rizik samo za morsku bioraznolikost, već i za zdravlje ljudi kroz konzumaciju morskih plodova i izloženost vodi tokom rekreacije.”

Znanstveni tim analizirao je uzorke krvi 85 morskih pasa ulovljenih oko Eleuthere, jednog od najudaljenijih otoka na Bahamima.

Kod njih 28 pronađene su razne vrste droga. Istraživači smatraju da su morski psi i drugi morski organizmi izloženi posljedicama onečišćenih otpadnih voda.

Otpadne vode glavni izvor zagađenja
Kofein je bio najčešće otkrivena tvar, ali dva su morska psa bila pozitivna i na kokain. Naučnici sumnjaju da su morski psi možda zagrizli paketiće kokaina koji su bačeni u more.

“Oni grizu stvari kako bi ih istražili i tako na kraju bivaju izloženi”, izjavila je za Science News biologinja Natascha Wosnick sa Saveznog univerziteta Paraná u Brazilu.

Morski psi ulovljeni su u blizini popularnih lokacija za ronjenje i krstarenja, pa se pretpostavlja da ovim rezultatima doprinose nepročišćene otpadne vode s brodova, kao i veće količine otpadnih voda nastale zbog urbanog razvoja i turizma uopšte.

Ovo je prvi put da je kofein otkriven kod morskih pasa bilo gdje u svijetu te prvi put da je kokain pronađen u organizmima morskih pasa na Bahamima. U uzorcima krvi identifikovana su i dva lijeka protiv bolova, acetaminofen i diklofenak.

Nepoznati uticaji na zdravlje životinja
Stručnjaci su sve zabrinutiji zbog ovog problema. Studija objavljena prošle godine otkrila je da kruzeri koji plove Arktikom, praktično plutajući gradovi, u vodu ispuštaju antibiotike, lijekove i druge tvari.

To ima lančane posljedice na cjelokupni život u tim vodama. Tragovi kokaina ranije su pronađeni i kod morskih pasa uz obalu Brazila, što dodatno upozorava na to da se okean tretira kao golemo odlagalište tečnog otpada.

Ono što se još ne zna jeste kakve zdravstvene posljedice ove tvari imaju na morski svijet. U ovoj studiji istraživači su procijenili neke metaboličke markere kod morskih pasa, sugerišući da izloženost drogama može dovesti do povećanog stresa i veće potrošnje energije dok njihovi organizmi pokušavaju izbaciti toksine, prenosi Index.

Potreba za hitnom akcijom
Ovo je područje koje će buduća istraživanja morati razjasniti. Studija također poziva na bolje upravljanje otpadnim vodama iz turističkih aktivnosti, kao i na šire sagledavanje uticaja ove vrste zagađenja na druge dijelove ekosistema. Postoji zabrinjavajuće mnogo ranijih studija koje ističu problem prisutnosti droga i lijekova u okruženju te hitnu potrebu za prikupljanjem više podataka o njihovim uticajima, čak i na lokacijama koje se smatraju čistima i netaknutima.

“Otkriveni zagađivači predstavljaju raznoliku skupinu biološki aktivnih spojeva koji mogu poremetiti temeljne fiziološke procese u morskim organizmima”, pišu istraživači. “Ovo je prvo izvješće o ovakvim zagađivačima i mogućim fiziološkim posljedicama kod morskih pasa na Bahamima, što ukazuje na hitnu potrebu za rješavanjem problema zagađenja mora u ekosistemima koje često smatramo netaknutima.”

Zanimljivosti

NISU PRESUDNI SAMO LJEPOTA I IZGLED! Ove osobine žene čine posebno privlačnim

Novo istraživanje pokazalo je koje karakteristike kod žena najčešće privlače pažnju muškaraca na aplikacijama za upoznavanje.
Iako su ukusi individualni i ne postoji univerzalna formula za privlačnost, analiza podataka aplikacije Badoo pokazala je određene obrasce među korisnicima kada je riječ o odabiru žena.

U svijetu modernih sastanaka, gdje se prvi utisak često stvara za svega nekoliko sekundi na osnovu fotografije i kratkog opisa profila, pojedini detalji mogu igrati veću ulogu nego što se na prvi pogled čini.

Osmijeh je jedan od najvažnijih detalja

Dobra profilna fotografija često je ključ uspjeha na aplikacijama za upoznavanje, a osmijeh se pokazao kao jedan od detalja koji privlači najviše pažnje.

Prema istraživanju Mat Groupa, izgled osmijeha, uključujući zdravlje i izgled zuba, važan je velikom broju korisnika. Oko 60 odsto muškaraca i 71 odsto žena navelo je da im je lijep osmijeh važan prilikom odabira potencijalnog partnera.

Uredni nokti ostavljaju bolji utisak

Iako se nokti možda ne čine kao presudan faktor privlačnosti, podaci sugerišu da ljudi obraćaju pažnju i na takve sitnice. Uredni nokti često se povezuju sa ličnom higijenom i brigom o sebi, dok neuredan izgled može ostaviti negativan prvi utisak.

Brinete su dobijale više poruka

Prema analizi Badooa, žene sa smeđom kosom dobijale su više poruka od plavuša. Brinete su činile oko 40 odsto ukupnih poruka, dok je na plavuše otpadalo oko 15 odsto.

Ipak, autori istraživanja napominju da rezultat može zavisiti i od toga koliko je korisnica sa određenom bojom kose bilo aktivno na aplikaciji.

Muškarci najčešće biraju prosječnu visinu

Kada je riječ o visini, podaci pokazuju da mnogi muškarci ne traže ekstremne vrijednosti. Najviše njih, oko 46 odsto, preferiralo je žene visoke između 160 i 168 centimetara.

Smeđe oči privukle su najviše pažnje

Iako se često smatra da su svijetle oči posebno privlačne, analiza Badooa pokazala je drugačiji rezultat. Žene sa smeđim očima primile su najviše poruka među korisnicama aplikacije.

Najpopularnija je bila “prosječna” građa

Podaci su pokazali i da su najviše pažnje dobijale žene sa “prosječnom” tjelesnom građom. Taj pojam je širok i može obuhvatati različite tipove tijela, ali je u analizi aplikacije upravo ta grupa bila najzastupljenija među korisnicima.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

SPAVATE SA UKLJUČENOM KLIMOM? Evo šta stručnjaci savjetuju za miran i zdrav san

Tokom ljetnih noći klima uređaj mnogima je postao nezamijenljiv saveznik. Kada temperature ne padaju ni poslije zalaska sunca, teško je zamisliti miran san bez rashlađene prostorije.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da klima može pomoći da lakše zaspite, ali i narušiti kvalitet sna ako radi cijelu noć ili je podešena na prenisku temperaturu.

Ključ nije u tome da li je klima uključena ili ne, već kako je koristite. Nepravilno rashlađivanje prostorije može dovesti do isprekidanog sna, ukočenosti mišića, suvog grla, pa čak i većih računa za električnu energiju.

Zašto se budite usred noći kada klima radi?

Mnogi klima uređaj uveče podešavaju na 21 ili 22 stepena jer je prostorija još uvijek zagrijana. Međutim, kako tokom noći spoljna temperatura opada, klima nastavlja da hladi istim intenzitetom.

Ako prostorija postane previše hladna, organizam počinje da troši energiju kako bi održao tjelesnu temperaturu. To može dovesti do češćeg buđenja i prekidanja dubokog sna, zbog čega se ujutru možete osjećati umorno iako ste spavali dovoljan broj sati.

Stručnjaci zato preporučuju da koristite tajmer i podesite klimu da se isključi nakon sat ili dva od odlaska na spavanje.

Suv vazduh može izazvati nelagodnost

Klima uređaj isušuje vazduh, pa se kod pojedinih ljudi tokom noći mogu javiti suvo grlo, zapušen nos, svrab očiju ili iritacija disajnih puteva.

Osobe koje pate od alergija dodatno mogu osjetiti tegobe ukoliko filteri klima uređaja nisu redovno očišćeni, jer se u vazduhu mogu zadržavati prašina, polen i drugi alergeni.

Zbog toga je važno redovno održavati uređaj i povremeno provjetravati prostoriju, naročito u večernjim satima kada spoljašnja temperatura opadne.

Hladan vazduh može izazvati ukočenost mišića

Ako je mlaz hladnog vazduha usmjeren direktno ka krevetu, vratu ili leđima, tokom noći može doći do napetosti mišića i neprijatne ukočenosti.

To posebno važi za osobe koje već imaju probleme sa vratnim dijelom kičme, ramenima ili leđima. Zbog toga je preporučljivo da klima ne duva direktno prema mjestu na kojem spavate.

Klima koja radi cijelu noć povećava potrošnju struje

Osim što može uticati na kvalitet sna, klima uređaj koji radi do jutra povećava i potrošnju električne energije.

Stručnjaci navode da će korišćenje tajmera ili automatskog režima rada smanjiti potrošnju struje, ali i produžiti radni vijek samog uređaja.

Kako rashladiti spavaću sobu bez cjelonoćnog rada klime?

Kako biste tokom noći spavali prijatnije, stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih navika:

  • Provjetrite prostoriju desetak minuta pred spavanje.
  • Tokom dana držite spuštene roletne ili zavese kako biste spriječili zagrijavanje prostorije.
  • Podesite tajmer da se klima isključi nakon sat ili dva rada.
  • Koristite laganu pamučnu posteljinu koja bolje odvodi toplotu.
  • Izbjegavajte da hladan vazduh bude usmjeren direktno ka krevetu.

Klima uređaj tokom spavanja nije štetan sam po sebi, ali način na koji ga koristite može napraviti veliku razliku. Umjerena temperatura, pravilno održavanje uređaja i nekoliko jednostavnih navika pomoći će vam da se tokom ljetnih noći probudite odmorni, a ne promrzli, prenosi Ona.rs.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

DABROVI POSTALI HEROJI U LONDONU: Njihove brane zaustavile poplave

Kolonija dabrova, koja je prije tri godine vraćena u svoje prirodno stanište u zapadnom Londonu, pomogla je da se spriječe poplave kod željezničke stanice Grinford, jer su ove životinje izgradnjom brana usporile protok vode i smanjile opterećenje odvodnog sistema, saopštili su danas učesnici projekta njihove reintrodukcije.

Kako navode učesnici projekta, od dolaska dabrova stanica Grinford više ne plavi nakon obilnih padavina, prenosi BBC.

U okviru projekta istaknuto je i da kolonija uspješno napreduje, te da su ove godine rođena najmanje dva mladunca.

Veterinar i stručnjak za zaštitu prirode Šon Mekormak rekao je da je ranije riječna voda za svega nekoliko minuta stizala do Grinforda, dok sada prolazi kroz niz dabrovih brana i složen sistem močvara.

“Oni usporavaju protok vode tokom obilnih padavina. Istovremeno omogućavaju da se voda upije u zemljište, koje je sada znatno vlažnije i oko samog vodotoka, dok močvarna staništa koja stvaraju zadržavaju vodu mnogo duže”, rekao je Mekormak.

On je naveo da je sada potrebno više sati da voda prođe kroz svaku branu, dodajući da je sistem dao rezultate.

“Već tokom druge zime od njihovog dolaska nije bilo poplava nizvodno, a ni tokom treće zime, koja je upravo završena, nije zabilježeno plavljenje u području koje je bilo posebno ugroženo”, rekao je Mekormak.

Mladunci, koji su rođeni prošle sedmice, u večernjim časovima izlaze iz jazbine, pa se stanovnici Paradajs Fildsa okupljaju kako bi ih fotografisali i snimali.

“Iako sam naučnik, prizor je dirnuo i mene. Izuzetno su umiljati. Prvi mladunac pojavio se prošle sedmice, a majka ga je nježno gurkala i potapala u vodu, jer su mladunci u početku veoma paperjasti i lako plutaju. Bilo je fascinantno posmatrati tu interakciju”, rekao je Mekormak.

Ekolog projekta Nađa Miročničenko izjavila je da je biodiverzitet oko potoka značajno povećan, prenosi Tanjug.

“Zabilježili smo nagli porast broja beskičmenjaka, dolazak većeg broja ptica, kao i najmanje dvije nove vrste slijepih miševa. Zadovoljstvo je posmatrati kako se zapušteno područje, koje je bilo obraslo i potisnuto vegetacijom, postepeno obnavlja i postaje znatno bogatije biljnim i životinjskim vrstama”, rekla je Miročničenko.

Dabrovi tokom jakih kiša usporavaju protok vode izgradnjom brana i stvaranjem močvarnih područja koja zadržavaju vodu, čime se smanjuje pritisak na odvodni sistem nizvodno.

Dabrovi, poznati kao prirodni graditelji, istrijebljeni su u Velikoj Britaniji prije više vijekova zbog krzna, mesa i mirisnih žlijezda, a u Iling su vraćeni 2023. godine, nakon čega su počeli da mijenjaju izgled tog područja.

Nastavi čitati

Aktuelno