Sudeći po vijestima koje stižu posljednjih dana, Ukrajina proživljava svoje najteže dane od početka rata krajem februara 2022. godine.

Već sedmicama, ruske snage dramatično intenziviraju ne samo vazdušne napade na kritičnu infrastrukturu, već i agresivno napreduju na ključnoj liniji fronta na istoku zemlje.

Rusi najbrže napreduju od početka rata
Osim toga, ruska vojska, pojačana sjevernokorejskim trupama, polako potiskuje elitne ukrajinske brigade iz ruske oblasti Kursk, u koju su Ukrajinci upali krajem avgusta i osvojili više od 100 naselja. Prema posljednjim procjenama, Rusi su potisnuli ukrajinsku vojsku sa oko 40 odsto teritorije koju su ukrajinske snage zauzele od avgusta u Kursku.

Ali vjerovatno najveći problem je nezaustavljivo napredovanje Rusije u Kursku. Prema procjenama zapadnih analitičara, Rusi nisu tolikom brzinom napredovali na frontu od početka rata.

Osim toga, ruske snage izvele su sinoć najveći napad dronom na kritičnu ukrajinsku infrastrukturu. Prema navodima Ukrajinaca, oni su lansirali 188 dronova, od kojih je značajan broj pogodio svoje mete i izazvao velike probleme u snabdijevanju električnom energijom.

U međuvremenu se pojavio ozbiljan problem sa minobacačkim granatama ukrajinske proizvodnje, koje masovno propadaju na liniji fronta. Ukrajinsko Ministarstvo odbrane pokrenulo je istragu. To je veoma važno oružje, jer ukrajinske snage često koriste minobacače da zaustave napade ruske pješadije.

Tramp stiže u Bijelu kuću
Većina zapadnih analitičara se slaže da dramatična eskalacija rata ima veze sa promjenom vlasti u Americi. Naime, vjeruje se da ruski predsjednik Putin želi da istjera Ukrajince iz Kurska i zauzme što više teritorije prije nego što Donald Tramp uđe u Bijelu kuću. Time bi bio u najboljoj mogućoj poziciji za pregovore, na koje će, vjeruje se, Tramp pokušati da privoli Ukrajinu i Rusiju.

Ali s obzirom na Trampovu nepredvidivost, ukrajinska vojska se priprema za najgore, rekao je za Al Džaziru general-potpukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine.

Tramp je obećao da će okončati rusko-ukrajinski rat za 24 sata, ne objašnjavajući detalje i indirektno zaprijetio da će obustaviti vojnu pomoć Kijevu ako ne započne mirovne pregovore sa Moskvom.

“Spremamo se za najgori mogući scenario”
Spremamo se za najgori mogući scenario, kada Tramp zaustavi sve isporuke – rekao je Romanenko.

Trampov “mirovni plan” ostaje nejasan, ali posmatrači kažu da najvjerovatnije uključuje ustupanje neke ili cijele teritorije koju je okupirala Rusija, skoro 19 odsto teritorije Ukrajine, u zamjenu za mirovni sporazum ili zamrzavanje fronta.

Tramp je takođe rekao da će poslati napredno oružje u Kijev ako Moskva ne pristane na mirovne pregovore. Ali od njega je teško očekivati nešto konkretno, ističe Romanenko: “Očekivanja postoje, ali to je kao da se razgovara sa vjetrom”.

Njegove riječi je ponovio i saradnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je pod uslovom anonimnosti razgovarao za Al Džaziru: “Za razliku od drugih predsjednika, Tramp može da mijenja svoje odluke u zavisnosti od toga na koju nogu ujutru ustane”.

Prišli smo njegovim saradnicima sa planom koji bi mogao da koristi nama i Zapadu i njemu se dopao – rekao je ukrajinski zvaničnik, misleći na prijedlog koji je Zelenski iznio Trampu tokom njihovog sastanka u Njujorku u septembru.

Plan predviđa zamjenu dijela američkih trupa stacioniranih u Evropi ukrajinskim i dijeljenje ukrajinskih resursa sa zapadnim partnerima.

Sve više Ukrajinaca želi mirovni sporazum, sve manje želi borbu do kraja
U međuvremenu, ukrajinska javnost se polako okreće ka mirovnom sporazumu sa Rusijom. Prema anketi Galupa objavljenoj 19. novembra, 52 odsto Ukrajinaca bi voljelo da se rat završi “što je prije moguće”, čak i ako to znači teritorijalne ustupke.

Samo 38 odsto ispitanika želi da se Kijev “bori do pobjede”, što je dramatičan pad sa 73 odsto 2022. godine.

Sada želimo mir, a ne pobjedu. Ne želim da izgubim nikoga od svoje porodice. I ja sam stara da se svake noći budim sa sirenama za vazdušni napad – rekla je Valentina Krasovec, 68-godišnja stanovnica Kijeva čiji je nećak poginuo na frontu u septembru 2023.

Drugi savjetnik Zelenskog tvrdi da je ključna riječ u odnosima sa Trampom “profit”.

Tramp možda neće opozvati sadašnjem predsjedniku Džou Bajdenu dozvolu da koristi američke rakete za napade unutar Rusije ako može da profitira od toga – rekao je Mihailo Podoljak, jedan od ključnih savjetnika Vladimira Zelenskog.

To može biti profit reputacije, politički profit ili ekonomski profit. Može čak biti profit ostvaren ponižavanjem Putina. Svaki profit će mu odgovarati – rekao je Podoljak nedavno za ukrajinsku novinsku agenciju Interfaks.

Strah u ukrajinskoj vladi
Ali za sada, ukrajinska vlada je uplašena i nesigurna šta da radi kada se Tramp vrati u Bijelu kuću u januaru, rekao je kijevski analitičar.

Nema novih strategija, svi žele da promijene stvari u hodu – rekao je Aleksej Kuš za Al Džaziru, pa dodao da će ključni trenutak biti kada Tramp imenuje novog ambasadora SAD u Kijevu i specijalnog izaslanika za rusko-ukrajinski rat.

Ričard Grenel, koji je bio Trampov šef obavještajne službe 2020. godine i protivi se članstvu Ukrajine u NATO-u, pominje se kao mogući kandidat.

Druga ključna figura u budućnosti Ukrajine je republikanski senator Marko Rubio, koga Tramp želi da bude sljedeći šef diplomatije. Rubio je do sada više volio razgovore sa Moskvom nego povećanje vojne pomoći Ukrajini. Bio je jedan od 15 republikanskih poslanika koji su glasali protiv pružanja vojne pomoći Kijevu od 61 milijarde dolara u aprilu.

“Postoje znaci da je Zelenski odustao od glavnog zahtjeva”
Republikanci su mjesecima odlagali usvajanje zakona, a odlaganje je u velikoj mjeri doprinijelo ruskim vojnim dobitcima u istočnoj Ukrajini.

Tramp je Rubijevu kandidaturu najavio 13. novembra, a za nekoliko sati ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je da se raduje “približavanju mira kroz jačanje Ukrajine”. Ponovio je frazu koju je Zelenski upotrijebio kada je Trampu čestitao izbor 5. novembra.

Nikolaj Mitrohin, istraživač Univerziteta u Bremenu, rekao je da su zaključci o uticaju pojedinih članova Trampovog tima čisto spekulativni, ali i da postoje znaci da je Zelenski odustao od svog glavnog zahtjeva za oslobađanje svih okupiranih teritorija, uključujući Poluostrvo Krim, koje je Moskva zauzela 2014. godine.

Dva važna faktora
Kijev je prije izbora Trampa insistirao da neće priznati okupirane teritorije kao dio Rusije. Tu je i “Putinov faktor”, rekao je Mitrohin, objašnjavajući da bi ponašanje ruskog lidera moglo da bude u suprotnosti sa očekivanjima Trampovih saradnika i da izazove nelagodnost prije nego što se sukobe sa Zelenskim i zapadnim pristalicama Ukrajine.

Drugi faktor može biti Trampov stav o Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, koja je povezana sa Moskovskom patrijaršijom. Ona ostaje dominantna vjerska organizacija u Ukrajini i kontroliše hiljade parohija uprkos rastućem pritisku vlasti.

“Vatikan, neke evropske nacije i Trampove pristalice kritikovali su pritisak Zelenskog na crkvu, navodeći zabrinutost oko vjerskih sloboda. Zelenski će možda morati da ublaži pritisak da napravi kompromis sa realnošću i izgradi širu koaliciju za podršku Ukrajini”, kaže Mitrohin, prenosi Index.