Connect with us

Svijet

Ukrajina: Želimo da vidimo više podrške od Srbije

Portparol Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine Oleg Nikolenko izjavio je da bi njihova strana voljela da vidi više podrške Srbije.

On je dodao da Srbija i Ukrajina dijele iste evropske vrijednosti, kao i da granice Ukrajine za srpske državljane nisu zatvorene uprkos ratu.

– Srbija želi da se pridruži EU i mislim da dijelimo iste evropske vrijednosti. Ali voljeli bismo da vidimo više od Srbije kada je riječ o podršci Ukrajini. To uključuje i jasnu osudu ruske invazije na Ukrajinu i pridruživanje EU sankcijama kao i da dobijemo vojnu pomoć od Srbije kao što tražimo i od drugih zemalja – rekao je on srpskim novinarima u Kijevu.

Dodao je da o tome nije bilo direktnog kontakta ministara spoljnih poslova dvije zemlje, Nikole Selakovića i Dmitra Kulebe, ali da se tim pitanjima aktivno bavi ambasador Ukrajine u Srbiji Volodimir Tolkač.

Nikolenko je naglasio da stranci mogu normalno da uđu u Ukrajinu, bez obzira na ratno stanje.

Prema podacima Ministarstva spoljnih poslova Srbije, državljani Srbije u Ukrajinu bez vize do 90 dana mogu da uđu ukoliko imaju potvrdu o prijemu jedne ili više doza vakcine protiv kovida-19,negativan PCR test ili brzi antigenski test ne stariji od 72 sata.

Nikolenko je srpskim novinarima rekao da od 1. jula ruskim državljanima treba viza za ulazak u Ukrajinu te da od tada nijedan ruski državljanin nije aplicirao za vizu.

Ukrajina je prema negovim riječima, ambasadu u Moskvi zatvorila početkom marta i osoblje je evakuisano, dakle diplomatske odnose dvije zemlje nemaju, osim na konzularnom nivou.

– Nažalost imamo veliki problem sa Ukrajincima u Rusiji sada jer kada su Rusi zauzimali ukrajinske teritorije bilo je mnogo slučajeva prisilnog izmiještanja u Rusiju, to se dosta dešavalo u Marijupolju. Stotine hiljada ljudi iz grada i regiona prošle su kroz prošli su kroz filtracione kampove, gdje su ljudi ponižavani, i mnogi od njih nisu imali izbora nego da odu u Rusiju. Ima slučajeva desetine hiljada djece koja su nasilno razdvojena od roditelja i usvojena u Rusiji – rekao je.

Nikolenko naglašava da su preduslovi za bilo kakav vid interakcije sa Rusima potpuno povlačenje ruskih trupa iz okvira granica Ukrajine uspostavljenih 1991. godine (kada je stekla nezavisnost od SSSR-a, što uključuje i Krim), kompenzacija i procesuiranje “svih koji su počinili ratne zločine u Ukrajini”.

– Rusi žele da promijene geografiju Ukrajine, ali mi ćemo se boriti – rekao je Nikolenko.

Za sada na vidiku nema mogućnosti da Ukrajina i Rusija sjednu za pregovarački sto jer, kako je naveo, nakon što su otkriveni “hladnokrvni zločini” u Buči i Irpinu, pregovori su izgubili smisao.

Rusi treba, rekao je, da svom predsjedniku Vladimiru Putinu postave pitanje zašto se u danu na Ukrajinu bace rakete vrijedne 100 miliona dolara, umjesto da grade škole i bolnice za Ruse.

Beta

Related Topics:

Svijet

TURSKA ZABRANILA ULAZAK KRUZERU: Na brodu 2.000 LGBTQ+ putnika, vlasti poručile – „nije u skladu sa moralnim vrijednostima“

Turske vlasti zabranile su pristajanje kruzeru „Skarlet lejdi“ u luku Kušadasi, navodeći da ponašanje putnika „nije u skladu sa strukturom društva i moralnim vrijednostima“.

Na brodu kompanije „Virdžin vojadžis“, koji je isplovio iz Atine na desetodnevno krstarenje, nalazi se oko 2.000 LGBTQ+ putnika, kao i američka glumica Peti Lupon.

Kruzer je trebalo da 7. jula pristane u Kušadasiju, a potom nastavi put ka Istanbulu.

Međutim, vlasti provincije Ajdin saopštile su da je uplovljavanje otkazano jer su brod iznajmile grupe „poznate po ponašanju koje nije u skladu sa strukturom društva i moralnim vrijednostima“, te da je planirana posjeta izazvala zabrinutost javnosti.

Organizator: Prvi put smo odbijeni
Američka turistička kompanija Atlantis, koja organizuje krstarenje, navela je da je tokom prethodnih 25 godina organizovala 13 pristajanja u Istanbulu i Kušadasiju.

Predsjednik kompanije Rič Kembel izjavio je da je ovo prvi put u 36 godina poslovanja da im je uskraćeno pristajanje zbog identiteta putnika.

Glumica: „Bijesna sam“
Peti Lupon je na društvenim mrežama izrazila ogorčenje zbog odluke turskih vlasti.

Navela je da će, uprkos zabrani, nastaviti putovanje i nastupati za putnike, dok je kompanija saopštila da će kruzer umjesto u Tursku pristati u Kairu i na Kritu.

Nastavi čitati

Svijet

Novi udar na Ormuski moreuz, TANKER U PLAMENU

Naftni tanker pogođen je u ranim jutarnjim časovima neidentifikovanim projektilom u blizini Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i gasa.

Prema podacima britanske agencije United Kingdom Maritime Trade Operations (UKMTO), projektil je pogodio lijevi bok broda oko osam nautičkih milja od mjesta Limah u Omanu, nakon čega je izbio požar.

Kapetan broda prijavio je incident u 1.19 časova po lokalnom vremenu, a za sada nema informacija o povrijeđenima niti o zagađenju mora.

Nejasno koji je brod bio meta
Nakon napada, iranska državna televizija objavila je da je meta bio tanker za transport tečnog prirodnog gasa Al Rekayyat, koji plovi pod zastavom Maršalovih Ostrva, navodeći da je brod navodno ignorisao upozorenja Teherana i koristio tzv. “omansku rutu” kroz Ormuski moreuz.

Iranski mediji takođe tvrde da je tanker bio u pratnji američke ratne mornarice, ali britanske vlasti zasad nisu potvrdile identitet pogođenog plovila niti da li je riječ upravo o brodu Al Rekayyat.

Ormuski moreuz ponovo u centru sukoba
Napad dolazi u trenutku kada su pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana o bezbjednosti plovidbe i okončanju sukoba ponovo zapali u ćorsokak.

Iako je Iran posljednjih sedmica ublažio blokadu Ormuskog moreuza, i dalje insistira na kontroli plovidbe kroz ovaj strateški prolaz, kojim prolazi približno petina svjetske trgovine naftom.

Teheran je krajem prošlog mjeseca upozorio da ne može garantovati bezbjednost brodovima koji koriste rute koje nisu odobrile iranske vlasti.

Više od 15 napada od početka sukoba
Od izbijanja rata između Irana s jedne te Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s druge strane krajem februara, Iran je optuživan za napade na više od 15 trgovačkih brodova u području Ormuskog moreuza.

Američki zvaničnici tvrde da su iranske Revolucionarne garde tokom posljednjeg incidenta ispalile projektile na dva komercijalna broda, dok Teheran nije zvanično preuzeo odgovornost za napad.

Svijet prati razvoj situacije
Napad je izazvao novu zabrinutost zbog mogućih poremećaja u globalnom snabdijevanju energentima, iako tržišta zasad nisu zabilježila dramatične reakcije.

Vlasti u Velikoj Britaniji i međunarodne pomorske organizacije pozvale su sve brodove koji prolaze kroz Ormuski moreuz na pojačan oprez i prijavljivanje svake sumnjive aktivnosti, dok istraga o okolnostima napada i identitetu počinioca još traje, prenosi “Upi”.

Nastavi čitati

Svijet

TEŠKA SAOBRAĆAJNA NESREĆA U TURSKOJ: Prevrnuo se autobus pun putnika, povrijeđeno najmanje 40 ljudi (VIDEO)

Najmanje 41 osoba povrijeđena je kada se putnički autobus prevrnuo na auto-putu Kaman–Ankara, u blizini Kirikalea u Turskoj. Troje putnika zadobilo je teške povrede, dok je vozač priveden nakon nesreće

Najmanje 41 osoba povrijeđena je u Turskoj kada se prevrnuo putnički autobus na auto-putu Kaman-Ankara kod Kirikalea. Saobraćajna nesreća se dogodila kada je vozač izgubio kontrolu na vozilom, poslije čega se autobus prevrnuo.

Tri osobe teže su povrijeđene. Povrijeđeni su kolima hitne pomoći prevezeni u gradske bolnice.

Na licu mjesta nalaze se ekipa Uprave za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama, vatrogasna služba, zdravstvena služba, žandarmerija i policija. Guverner Kirikalea Husein Engin Saribrahim rekao je da je povrijeđeno 38 putnika, dva vozača i jedan pomoćnik.

“Tlo je postalo klizavo zbog prvog jutarnjeg mraza. Nesreću je izazvao klizav put. Još jednom vidimo da svi putnici u našim autobusima moraju da vežu pojaseve”, rekao je Saribrahim.

Kako je naveo, vozač autobusa je priveden.

Nastavi čitati

Aktuelno