Connect with us

Svijet

Ukrajina: Želimo da vidimo više podrške od Srbije

Portparol Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine Oleg Nikolenko izjavio je da bi njihova strana voljela da vidi više podrške Srbije.

On je dodao da Srbija i Ukrajina dijele iste evropske vrijednosti, kao i da granice Ukrajine za srpske državljane nisu zatvorene uprkos ratu.

– Srbija želi da se pridruži EU i mislim da dijelimo iste evropske vrijednosti. Ali voljeli bismo da vidimo više od Srbije kada je riječ o podršci Ukrajini. To uključuje i jasnu osudu ruske invazije na Ukrajinu i pridruživanje EU sankcijama kao i da dobijemo vojnu pomoć od Srbije kao što tražimo i od drugih zemalja – rekao je on srpskim novinarima u Kijevu.

Dodao je da o tome nije bilo direktnog kontakta ministara spoljnih poslova dvije zemlje, Nikole Selakovića i Dmitra Kulebe, ali da se tim pitanjima aktivno bavi ambasador Ukrajine u Srbiji Volodimir Tolkač.

Nikolenko je naglasio da stranci mogu normalno da uđu u Ukrajinu, bez obzira na ratno stanje.

Prema podacima Ministarstva spoljnih poslova Srbije, državljani Srbije u Ukrajinu bez vize do 90 dana mogu da uđu ukoliko imaju potvrdu o prijemu jedne ili više doza vakcine protiv kovida-19,negativan PCR test ili brzi antigenski test ne stariji od 72 sata.

Nikolenko je srpskim novinarima rekao da od 1. jula ruskim državljanima treba viza za ulazak u Ukrajinu te da od tada nijedan ruski državljanin nije aplicirao za vizu.

Ukrajina je prema negovim riječima, ambasadu u Moskvi zatvorila početkom marta i osoblje je evakuisano, dakle diplomatske odnose dvije zemlje nemaju, osim na konzularnom nivou.

– Nažalost imamo veliki problem sa Ukrajincima u Rusiji sada jer kada su Rusi zauzimali ukrajinske teritorije bilo je mnogo slučajeva prisilnog izmiještanja u Rusiju, to se dosta dešavalo u Marijupolju. Stotine hiljada ljudi iz grada i regiona prošle su kroz prošli su kroz filtracione kampove, gdje su ljudi ponižavani, i mnogi od njih nisu imali izbora nego da odu u Rusiju. Ima slučajeva desetine hiljada djece koja su nasilno razdvojena od roditelja i usvojena u Rusiji – rekao je.

Nikolenko naglašava da su preduslovi za bilo kakav vid interakcije sa Rusima potpuno povlačenje ruskih trupa iz okvira granica Ukrajine uspostavljenih 1991. godine (kada je stekla nezavisnost od SSSR-a, što uključuje i Krim), kompenzacija i procesuiranje “svih koji su počinili ratne zločine u Ukrajini”.

– Rusi žele da promijene geografiju Ukrajine, ali mi ćemo se boriti – rekao je Nikolenko.

Za sada na vidiku nema mogućnosti da Ukrajina i Rusija sjednu za pregovarački sto jer, kako je naveo, nakon što su otkriveni “hladnokrvni zločini” u Buči i Irpinu, pregovori su izgubili smisao.

Rusi treba, rekao je, da svom predsjedniku Vladimiru Putinu postave pitanje zašto se u danu na Ukrajinu bace rakete vrijedne 100 miliona dolara, umjesto da grade škole i bolnice za Ruse.

Beta

Related Topics:

Svijet

ERDOGAN JE PRVI JAVNO REKAO “Izvori vode i rezervoari postaju PODRUČJA SUKOBA širom svijeta”

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da zbog negativnih efekata klimatskih promjena, izvori vode i rezervoari postaju područja sukoba širom svijeta.

“Mnogi sukobi u Aziji, Americi, severnoj Africi i na Bliskom istoku potiču od sporova oko izvora vode. Zbog štetnih efekata klimatskih promena, izvori vode i rezervoari postaju područja sukoba”, rekao je Erdogan na skupu o poljoprivredi koji je organizovala turska državna banka Zirat u Istanbulu, prenosi Anadolija.

Povodom dogovora o crnomorskom žitu iz 2022. godine, uz posredovanje Turske i UN između Rusije i Ukrajine, Erdogan je ocijenio da, da nije bilo tog sporazuma u kojem je Turska posredovala, “mnoga područja bi patila od gladi, posebno afričke zemlje”.

Predsjednik je naglasio da je Turska u jeku pandemije kovida 19 i rata u Ukrajini “spriječila pogoršanje situacije tako što je obezbedila prolazak 33 miliona tona žitarica” kroz svoje moreuze.

Nastavi čitati

Svijet

PRINC HARI BI DA SE POMIRI SA OCEM, ali ih jedna osoba ”koči”?

Kako tvrde dobro upućeni izvori, pomirenje i ponovno viđanje kralja Čarlsa s mlađim sinom “koči” samo jedna osoba.

Prije odlaska na turneju u Nigeriju sa suprugom Megan Markl, britanski princ Hari svratio je nakratko u Englesku, gdje je svečano obilježio 10. godišnjicu postojanja “Invictus” igara.

Njega tom prilikom, u važnom jubileju za njegov najveći projekat do sad, nije podržao niko od članova britanske kraljevske porodice, a njegov otac kralj Čarls Treći nije pristao ni da se vidi s njim.

Navodno je kralj bio prezauzet, što Hari, kako kaže njegov PR, razumije i nada se da će uskoro biti prilike da se sastanu.

Dok neki insajderi tvrde da je odbijanje kralja Čarlsa da se sastane sa svojim mlađim sinom posljedica svega što je Hari napisao u svojoj knjizi “Rezerva” o porodici i kraljici Kamili, jedan od njenih prijatelja kaže da je razlog – princ Vilijam.

Navodni “bivši zvaničnik palate”, koji je nekada radio i za Vilijama i za Harija, rekao je Petroneli Vajat, novinarki portala “Telegraf”, da “ima zabluda o Vilijamu i Hariju”.

“Vilijam je taj koji je često “težak”, Vilijam je taj koji sprječava oca da se pomiri s Harijem na pravi način”, tvrdi on, pa dodaje: “To nije od pomoći u trenutku kada bi zemlja bila ohrabrena da ih ponovo vidi zajedno, kao što bi bio i sam kralj.”

Neimenovani prijatelj princa Vilijama i njegove supruge Kejt Midlton istakao je za “The Daily Beast” da to nije nemoguće, iako teško da bi stariji sin mogao da određuje kralju šta da čini, a prenosi “glossy espreso.”

“Postoji zrnce istine u tome, iako Vilijam ne bi ni sanjao da kaže svom ocu šta može ili ne može da radi u odnosu sa svojim drugim sinom”, dodao je on i priznao da kod starijeg princa postoji izraženo neprijateljstvo prema mlađem bratu, prenosi Informer.

Nastavi čitati

Svijet

HAOS U FRANCUSKOJ! Raste broj žrtava nemira na Novoj Kaledoniji

Francuske snage bezbjednosti na Novoj Kaledoniji saopštile su danas da raste broj žrtava oružanih sukoba na ovoj pacifičkoj, francuskoj prekomorskoj teritoriji.

Ubijena je još jedna osoba u razmjeni vatre na jednoj od mnogih improvizovanih barikada kojima su blokirani putevi na ostrvu, rekao je bezbjednosni zvaničnik koji je želio da ostane anoniman jer nije ovlašćen da javno govori o situaciji, prenosi AP.

Prema posljednjim podacima, u neredima je poginulo šest osoba.
“U najnovijem sukobu su teško povrijeđene još dvije osobe”, rekao je ovaj zvaničnik potvrđujući izvještaje francuskih medija i da je smrtonosni okršaj izbio kod barikade na sjeveru glavnog ostrva u Kala-Gomenu.

Pariski dnevnik Mond i druge francuske novinske kuće prenijeli su da je ubijena osoba muškarac, a da je među povređenima i njegov sin.

Protesti i neredi koji su izbili isprovociralo je usvajanje plana Francuske da proširi pravo glasa u Novoj Kaledoniji na francuske državljane koji žive na tom ostrvu duže od 10 godina.
Vlada Nove Kaledonije pozvala je tokom ranije održane konferencije za novinare da se prekinu blokade i barikade.

“Ubijamo jedni druge i ne možemo ovako da nastavimo. Ljudi umiru ne zbog oružanih sukoba, već zato što nemaju pristup zdravstvenoj zaštiti i hrani“, izjavio je Vaimu’a Muliava, član lokalne vlade.

Francuska vlada je 15. maja proglasila vanredno stanje na Novoj Kaledoniji, a na ostrvo je iz Francuske poslato pojačanje od 1.000 policajaca, prenosi Nova.rs.

Nastavi čitati

Aktuelno