Connect with us

Svijet

UKRAJINCI SE UKOPAVAJU: Može li aktivna odbrana da zaustavi rusku navalu

Ukrajinske snage primorane su da, zbog naleta ruske vojske, praktikuju pristup “aktivnoj odbrani”, što znači da napadaju ruske jedinice u pokretu.

Da bi zaustavili rusku navalu, oni se ukopavaju. Zapadno od Avdejevke Ukrajinci kopaju rovove i protivtenkovske rovove, prenose strani mediji.

Ustvari, kako se navodi, oni grade identična utvrđenja kakva su Rusi izgradili na svojoj strani fronta prije neuspjele ukrajinske ofanzive prošlog ljeta.

Volstrit žurnal podsjeća da je Kijev u novembru najavio izgradnju široke mreže utvrđenja duž linija fronta, posebno u oblasti u blizini Avdejevke.

Predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na ubrzanje izgradnje i zamolio privatne donatore da se pridruže akciji.

Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je u ponedjeljak da je za izgradnju barijera izdvojeno 800 miliona dolara. Međutim, zapadni zvaničnici i ukrajinski vojnici tvrde da nije bilo značajnijih pomaka na terenu i da bi se to moglo pokazati kao veliki problem za ukrajinsku odbranu.

“Nedostatak slojevitih odbrambenih pozicija zabrinjava ukrajinsku stranu. Situacija bi mogla da postane kritična”, smatra Franc-Štefan Gadi, analitičar odbrane sa adresom u Beču.

Ukrajinski vojnici, prema posljednjem izvještaju, primorani su da se ukopaju umjesto da odvlače pažnju neprijatelja. Često to rade pod neprijateljskom vatrom.

“Okolnosti su takve da moramo sami da kopamo i pravimo rovove”, kaže Žorin, komandant jedne ukrajinske jedinice koja je branila Avdejevku.

On se nada da su odbrambene linije grada Pokrovska dovoljno jake da izdrže ruski napad u narednim nedjeljama.

Ali, Rusi su se mjesecima pripremali za ukrajinsku ljetnju ofanzivu i ukrajinski vojnici su se našli pred lavirintom rovova, utvrđenja, minskih polja i betonskih položaja koje je bilo gotovo nemoguće preći.

Jasno je da se Ukrajinci nisu podjednako dobro pripremili za juriš Rusa. Ali na toj strani je nedostajalo ljudstva, dok ruski vojni planeri imaju na raspolaganju gotovo nepresušan ljudski rezervoar.

Veliki ukrajinski problem, navodi “Volstrit žurnal”, je nedostatak radne snage. Ukrajinski zvaničnici kažu da je od oko milion vojnika samo 300.000 aktivno učestvovalo u ratu. Pitanje je dokle će moći da odlažu mobilizaciju.

Dodatni problem predstavlja nedostatak municije i opreme, što ne povećava sklonost Ukrajinaca da se sami prijavljuju, komentariše američki list. Rusija, s druge strane, ima mnogo više vojnika na raspolaganju, ali oni su nespremni i to donekle neutrališe ukrajinske probleme.

“Ruski komandanti se bore da organizuju složenije vojne operacije. Oni komanduju neiskusnim jedinicama, a njihovi zahtjevi su nerealni jer su pod političkim pritiskom da postignu rezultate”, rekao je zvaničnik NATO za američki dnevnik.

On je dodao da iako je ukrajinska odbrana manjkava i neujednačena, “ruske snage su loše opremljene za značajne uspjehe”, smatraju oni.

Međutim, prema ukrajinskim obavještajnim podacima, Rusi svakog mjeseca regrutuju 30.000 novih vojnika. To im pomaže da održe pritisak na ukrajinsku stranu, koja je za dvije godine rata izgubila mnogo iskusnih boraca.

Ljudski život je malo vredan u ruskoj vojsci: jedan ruski vojni bloger je rekao da je 16.000 ruskih vojnika platilo glavom za pad Avdejevke. Izgubili su i svu moć svog oružja. Međutim, trenutno imaju dovoljno ljudi i dovoljno artiljerijske municije da nastave da udaraju po ukrajinskim linijama.

Related Topics:

Svijet

MEDVJEDI “OPSJEDAJU” SLOVAČKU! Uvodi se vanredno stanje?

– Ministar zaštite životne sredine Slovačke Tomaš Taraba izjavio je danas da veruje da će ta zemlja proglasiti vanredno stanje kao odgovor na aktuelnu situaciju u vezi sa sve većim brojem medveda.
Kako se navodi, zbog tog problema mogao bi da se pokrene preventivni masovni odstrel, prenosi TASR.

“U 2020. godini bilo je 650 susreta ljudi sa medvedima u prirodi. Prošle godine, takvih susreta bilo je 1.900. Brojke su svake godine sve veće. U pitanju su zvanični podaci i nešto se mora uraditi po tom pitanju”, istakao je ministar.
Kako kaže, reč je u problemu koji je ekstremno zanemaren.

“Upozoravam ljude da mogu očekivati još napada medveda. Taj problem se ne može rešiti preko noći”, naveo je Taraba.

Ministar je rekao da će odstrel obaviti specijalni interventni timovi, a ne lovci.

Taraba je najavio i da će Ministarstvo pokrenuti javnu kapmanju da edukuje ljude.

TASR podseća da je u ponedeljak u šumi kod Banjske Bistrice pronađeno telo muškarca sa teškim povredama.

Preliminarni rezultati istrage pokazali su da je muškarac (59) poginuo kada ga je u šumi napao medved i to na samo kilometar udaljenosti od naseljene oblasti.

(Tanjug) Foto: Shutterstock.com/Pratolina AB, ilustracija

Nastavi čitati

Svijet

NAJGORE NEVRIJEME U POSLJEDNJE DVIJE DECENIJE: Grčko ostrvo proglasilo vanrednu situaciju

Najteže nevrijeme u poslednjih 20 godina koje je pogodilo grčko ostrvo Paros.

Grčko ostrvo Paros proglasilo je vanredno stanje, dan nakon najgoreg nevremena koje je pogodilo ostrvo u posljednje dvije decenije. Oluja se, nakon što je opustošila kikladska ostrva, preselila na Krit, a najgore posljedice pretrpjela je Hanja u kojoj su bujice odnijele nekoliko automobila. Područja Parosa, koja je oluja doslovno potopila bila su upravo i dva najpoznatija mjesta, Nausa i Kamares.

“Sutradan smo imali više sreće jer je palo minimalno kiše, bilo je malo sunca ujutru, pa su ljudi imali priliku da počnu da čiste Nausu. Ima štete na zemljanim putevima, podrumi kuća su poplavljeni i nastali su problemi na određenim dijelovima infrastrukture”, izjavio je za “Kathimerini” arhitekta Janis Kuzumis sa Parosa.

Najteže nevrijeme u posljednjih 20 godina
Mnoge prodavnice u Nausi, kao i dvije škole na Parosu, suočile su se sa problemima zbog poplava, izjavila je nastavnica i opštinska savjetnica Ifigenija Hatzigeorgiju. Uprkos tome, ona kaže da će škole danas raditi normalno. Juče je i opština Mikonos proglasila vanredno stanje kako bi se suočila sa posljedicama poplava. Na oba ostrva vanredno stanje će trajati do kraja mjeseca.

Paros je inače drugo najpopularnije grčko ostrvo u Egejskom moru. Poznato je po svojim slikovitim selima, kristalno čistim plažama i bogatoj istoriji. Ostrvo privlači značajan broj turista svake godine, a procjene sugerišu da Kikladi zajedno dočekuju milione turista godišnje, dok je Paros među popularnijim destinacijama.

Njegova popularnost dolazi iz kombinacije tradicionalnog šarma, poput bijelih kuća u selima Parikija i Nausa, sa prirodnim ljepotama kao što su plaže Kolimbitres i Santa Maria, kao i povoljnim vjetrovima koji privlače ljubitelje jedrenja na dasci i kajta. Pored toga, Paros je poznat po visokokvalitetnom mermeru, antičkim lokalitetima i opuštenoj atmosferi, što ga čini idealnim za one koji traže autentičan grčki doživljaj bez prevelike gužve poput Santorinija ili Mikonosa.

Oluja “divljala” i po Rodosu i Kritu
Premda je situacija bila najteža na Kikladima, oluja je juče pogodila i Rodos gdje su vrlo jaki vjetrovi izazvali značajnu štetu čupajući čak i drveće. Slično je bilo i na Kritu. Gradonačelnik Hanje Panajotis Simandirakis kaže da je bilo mnogo problema u ovom gradu.

“Putevi su poplavljeni i neka vozila su blokirana, ali srećom nije ugrožen život nijednog građanina”, objasnio je on.

Jaka kiša izazvala je i probleme u kontintentalnom dijelu Grčke, ponajviše na na lokalnim putevima centralne Makedonije. Takođe, juče je obnovljeno snabdjevanje električnom energijom u selima Evije koja su bila pogođena nevremenom, piše Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

SVANUO TRAMPOV “DAN OSLOBOĐENJA”: Kome će uvesti carine?

Američki predsjednik Donald Tramp danas u 16 časova po lokalnom vremenu (20 sati po srednjovropskom) održaće konferenciju za medije u Bijeloj kući, gdje će zvanično objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD, koje će odmah stupiti na snagu, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Livitova je potvrdila da je Tramp, zajedno sa svojim ekonomskim timom, usaglasio sve detalje odluke, ali nije željela da otkrije konkretne informacije o novim carinskim mjerama, prenosi CNN.

Tramp je ranije 2. april nazvao “Danom oslobođenja” za Sjedinjene Države, nagovještavajući velike promjene u trgovinskoj politici. Međutim, još nije jasno da li će carine biti uvedene univerzalno za sve trgovinske partnere, da li će se odnositi samo na pojedine zemlje ili će biti riječ o opštoj carini koja bi mogla dostići i 20 odsto na sve uvozne proizvode.

Mogući ekonomski udar na SAD

Prema riječima glavnog ekonomiste Mudis analitike Marka Zandija, najgori scenario bio bi upravo uvođenje univerzalne carine od 20 odsto. Simulacija koju je sprovela ova kompanija pokazala je da bi takav potez izbrisao 5,5 miliona radnih mjesta u SAD, povećao stopu nezaposlenosti na 7 odsto i uzrokovao pad BDP-a za 1,7 odsto.

“Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To bi bilo uništenje ekonomije”, upozorio je Zandi.

Sličnog mišljenja je i Erika Jork, potpredsjednica Federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, koja je istakla da bi Trampova odluka mogla biti “bez presedana i radikalna”.

Ko će biti pogođen novim carinama?

Još uvijek nije precizirano koje zemlje i proizvodi će biti obuhvaćeni novim carinskim režimom. Prema prijedlogu ministra trgovine Skota Besenta, carine bi najprije bile uvedene zemljama iz grupe “prljavih 15” – onima sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.

Međutim, Tramp je već odbacio mogućnost da se carine odnose samo na te zemlje, što upućuje na zaključak da će mjere imati širi obuhvat i da bi mogle pogoditi kompletan uvoz u SAD, koji je prošle godine iznosio 3,3 biliona dolara.

To bi značilo daleko stroži trgovinski režim nego u Trampovom prvom mandatu, kada su carine uvedene na 380 milijardi dolara vrijednosti uvoza.

Svi ključni detalji biće poznati nakon Trampovog obraćanja, dok ekonomisti i analitičari upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice po američku i globalnu ekonomiju.

Nastavi čitati

Aktuelno