Connect with us

Svijet

UKRAJINCI SE UKOPAVAJU: Može li aktivna odbrana da zaustavi rusku navalu

Ukrajinske snage primorane su da, zbog naleta ruske vojske, praktikuju pristup “aktivnoj odbrani”, što znači da napadaju ruske jedinice u pokretu.

Da bi zaustavili rusku navalu, oni se ukopavaju. Zapadno od Avdejevke Ukrajinci kopaju rovove i protivtenkovske rovove, prenose strani mediji.

Ustvari, kako se navodi, oni grade identična utvrđenja kakva su Rusi izgradili na svojoj strani fronta prije neuspjele ukrajinske ofanzive prošlog ljeta.

Volstrit žurnal podsjeća da je Kijev u novembru najavio izgradnju široke mreže utvrđenja duž linija fronta, posebno u oblasti u blizini Avdejevke.

Predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na ubrzanje izgradnje i zamolio privatne donatore da se pridruže akciji.

Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je u ponedjeljak da je za izgradnju barijera izdvojeno 800 miliona dolara. Međutim, zapadni zvaničnici i ukrajinski vojnici tvrde da nije bilo značajnijih pomaka na terenu i da bi se to moglo pokazati kao veliki problem za ukrajinsku odbranu.

“Nedostatak slojevitih odbrambenih pozicija zabrinjava ukrajinsku stranu. Situacija bi mogla da postane kritična”, smatra Franc-Štefan Gadi, analitičar odbrane sa adresom u Beču.

Ukrajinski vojnici, prema posljednjem izvještaju, primorani su da se ukopaju umjesto da odvlače pažnju neprijatelja. Često to rade pod neprijateljskom vatrom.

“Okolnosti su takve da moramo sami da kopamo i pravimo rovove”, kaže Žorin, komandant jedne ukrajinske jedinice koja je branila Avdejevku.

On se nada da su odbrambene linije grada Pokrovska dovoljno jake da izdrže ruski napad u narednim nedjeljama.

Ali, Rusi su se mjesecima pripremali za ukrajinsku ljetnju ofanzivu i ukrajinski vojnici su se našli pred lavirintom rovova, utvrđenja, minskih polja i betonskih položaja koje je bilo gotovo nemoguće preći.

Jasno je da se Ukrajinci nisu podjednako dobro pripremili za juriš Rusa. Ali na toj strani je nedostajalo ljudstva, dok ruski vojni planeri imaju na raspolaganju gotovo nepresušan ljudski rezervoar.

Veliki ukrajinski problem, navodi “Volstrit žurnal”, je nedostatak radne snage. Ukrajinski zvaničnici kažu da je od oko milion vojnika samo 300.000 aktivno učestvovalo u ratu. Pitanje je dokle će moći da odlažu mobilizaciju.

Dodatni problem predstavlja nedostatak municije i opreme, što ne povećava sklonost Ukrajinaca da se sami prijavljuju, komentariše američki list. Rusija, s druge strane, ima mnogo više vojnika na raspolaganju, ali oni su nespremni i to donekle neutrališe ukrajinske probleme.

“Ruski komandanti se bore da organizuju složenije vojne operacije. Oni komanduju neiskusnim jedinicama, a njihovi zahtjevi su nerealni jer su pod političkim pritiskom da postignu rezultate”, rekao je zvaničnik NATO za američki dnevnik.

On je dodao da iako je ukrajinska odbrana manjkava i neujednačena, “ruske snage su loše opremljene za značajne uspjehe”, smatraju oni.

Međutim, prema ukrajinskim obavještajnim podacima, Rusi svakog mjeseca regrutuju 30.000 novih vojnika. To im pomaže da održe pritisak na ukrajinsku stranu, koja je za dvije godine rata izgubila mnogo iskusnih boraca.

Ljudski život je malo vredan u ruskoj vojsci: jedan ruski vojni bloger je rekao da je 16.000 ruskih vojnika platilo glavom za pad Avdejevke. Izgubili su i svu moć svog oružja. Međutim, trenutno imaju dovoljno ljudi i dovoljno artiljerijske municije da nastave da udaraju po ukrajinskim linijama.

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.

– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”

– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.

Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.

“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.

On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.

Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.

Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.

– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.

Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.

Nastavi čitati

Aktuelno