Connect with us

Svijet

ULAZAK ŠVEDSKE U NATO je potencijalni problem ako dođe do GLOBALIZACIJE KONFLIKTA

Politički filozof Dragoljub Kojčić izjavio je danas da pristupanje Finske, pa sad i Švedske u NATO alijansu danas ne predstavlja veliki problem, ali napominje da potencijalno predstavlja veliki problem kada dođe do globalizacije konflikta u Ukrajini.

On je za “Tanjug” rekao da ulazak Finske i Švedske u NATO nije samo “prst u oko” Rusiji, već da je to prije svega “prst u oko” građanima Finske i Švedske zato što, kako je objasnio, te zemlje nikada nisu imale problema sa Rusijom, pa čak ni sa Sovjetskim Savezom, već su koegzistirale na miran način.

“Postoji jedan izraz finalnizacija, to znači kako da se ponaša mala zemlja u susjedstvu jedne jako velike kao što je bio Sovjetski Savez, i Finska je to tokom decenija sprovodila na jedan vrlo elegantan i efikasan način. Šta je bilo potrebno Finskoj i Švedskoj da se svrstaju na jednu protivničku stranu, što Rusiji svakako ne može da bude simpatično”, naveo je on.

Odgovarajući na pitanje da li sada sukob u Ukrajini, koji je pao u drugi plan kada je počeo rat u Izraelu, prijeti da se proširi i na istoku Evrope, Kojčić je rekao da je očigledno da se sužava protok događaja i da je došlo do vrhunca kada konflikt više ne može da se održava nivou na kom se do sad održavao.

“Izgleda da je upumpavanje različitih oružja i političke volje da se eskalira konflikt zaista doguralo do duvara, i takođe se bojim da je opšta polarizacija na vrhuncu. Moram da dodam da s obzirom da se uslovno rečeno nalazimo u izbornoj godini kada je u pitanju oko 4.5 milijarde čovečanstva, to je jedna vrsta refenrendumske godine kada će se odlučivati o sudbini svijeta”, izjavio je on.

Smatra da postojeće vlade članica EU i SAD koje su uključene u ukrajinski konflikt, dok su još u “kancelariji” gledaju da taj sukob u kojem su, napominje on, i same učestvovale i dobrim dijelom ga i pokrenule, intenziviraju i dovrše svoj posao kao jak predizborni argument.

Komentarišući posjetu premijera Mađarske Viktora Orbana SAD, koji se tokom te posjete viđa samo sa bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trampon, a ne i sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom, Kojčić je izjavio da se Orban pokazao kao jedna od rijetkih velikih političkih figura koja razmišlja autonomno, koji se nalazi u poziciji da može bolje da sagleda, i koji ne odustaje od svojih principa ma kolika bila cijena koju će morati da plati.

Kako je naveo, Orban u Donaldu Trampu vidi političku figuru koja će ovaj svijet na neki način da oslobodi od ideje hegimonizma, apsolutne prevlasti liberalnom kapitalizma i svega onoga što je Fransis Fukujama pogrešno predviđao prije 30 godina, prenosi “Tanjug”.

Related Topics:

Svijet

RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.

Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.

Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu

Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.

Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”

Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.

Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.

Nastavi čitati

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

“Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Aktuelno