Connect with us

Politika

UMIČEVIĆ SVE GLASNIJI: “Jedino smo mi u Banjaluci i u Bijeljini ZABRANILI GRADONAČELNIKU da izvrši realokaciju!”

Vanredna sjednica Skupštine Grada Banjaluka prekinuta u petak, zatim je iznenada zakazana za danas, ali i ekspresno otkazana, zbog nedostatka kvoruma.

Šta se dešava u parlamentu govorio je SNSD-ov odbornik Marinko Umičević za N1.

U vezi sa sjednicom na kojoj je izglasana realokacija budžetskih sredstava, a nakon toga isplaćena su sredstva za tuđu njegu i pomoć, te druge invalidnine za decembar mjesec, ali ne i plate radnicima Gradske uprave i drugih institucija Umičević je rekao da je isplaćen samo dio sredstava od realokacije, oko pedeset odsto, odnosno radnicima su plate isplaćene.

– Nadam se da će i ostalo biti isplaćeno, budući da se dogovorom sve može postići. Ne smijemo dozvoliti da grad bude blokiran, a da pojedine osjetljive kategorije društva budu taoci takve politike. Pa i sami radnici koji rade u Gradskoj upravi. Moram biti optimističan, ali prognoze nisu baš najbolje – rekao je umičević.

– Tokom sjednice Skupštine predsjednik Gro SNSD Vlado Đajić i njegovi “sateliti” su izdali saopštenje da su odbornici koji su glasali za rebalans budžeta iz 2023. godine potkupljeni, a koji su glasali i za realokaciju. Ja sam razočaran, rođeni sam Banjalučanin i svi znaju za mene, čak i u Americi. To me je uvrijedilo, nisam potkupljen niti je gradonačelnik pokušavao bilo koga da potkupi. Izdao sam saopštenje i tražio sastanak sa predsjednikom stranke Miloradom Dodikom. Moram da razmislim o svom statutu u stranci. Sa Đajićem ne vidim sebe u nekom daljem zajedničkom radu u SNSD. Očekivao sam Đajićevo izvinjenje. Uslijedilo je drugo Đajićevo saopštenje u kojem hvali odbornike koji su usvojili realokaciju budžeta. Ovakve kontradiktornosti u vrlo kratkom periodu su običan bezobrazluk. Reagovao sam, jer ćutanje je odobaravanje. Nisam uzeo pare i nikada ih nisam uzeo. Svi znaju ko je Marinko. Moramo se učiti demokratiji i moramo odblokirati grad. U Banjaluci i Bijeljini je slična situacija, ne zna se ko je opozicija gradonačelnik ili skupštinska većina. Non stop je prepucuavanje, pišu se krivične prijave, grad stagnira, narod trpi. Tokom sjednice mi je najteže palo jer se SNSD podijelio, pet odbornika je otišlo kući, a ostali su ostali. To se ne smije dešavati. Nadam se da će se iz ovoga izvući pouke. Čekam izvinjenje, ali od toga nema ništa – rekao je Umičević.

Pojedini portali su pisali da je bilo intervenisanja predsjednika SNSD Milorada Dodika na odbornike SNSD da podrža rebalans na budžet 2023. godine.

– Svašta se priča, neko sigurno želi izazvati sukob i napraviti pometnju i da napravi sukob između Đajića i Dodika. Od toga nema ništa. Mi ne bismo ni usvojili rebalans jer Ministarstvo smatra da to nije po zakonu. Sredstva koja treba da dođu iz Srbije trebalo bi da prihvatimo, jer su potrebna našem budžetu. To može ići u rebalans budžeta od 2024. godine. Uglavno, sve su to priče, meni niko ništa nije naredio. Jedino smo mi u Banjaluci i u Bijeljini zabranili gradonačelniku da izvrši realokaciju. Budžet je “živa stvar”. Ako postoje kriminalne radnje, svi koji nisu postupali po zakonu trebalo bi da za to i odgovaraju, ali ne preko leđa građana, jer za to postoje sudski organi – kaže Umičević.

Trenutno je nejasna situacija u gradskoj skupštini kada su u pitanju stranački interesi i njihovi odbornici.

– U Skupštini sam odbornik već petnaest godina i ovo mi se gotovo zgadilo, u posljednjih godinu dana odem na svaku treću sjednicu. Užasne su tenzije, razmišljao sam čak da donesem kandilo da malo okadim salu. Kada se ugase kamere to su sasvim drugi ljudi. Rad odbornika u na sjednici je smatram velikim dijelom predstava za javnost. Što se tiče SNSD nema podjela. Očekivao sam da ćemo imati sastanak odbora nakon vanredne sjednice. Ne mogu da dozvolim da SNSD glasa zajedno sa odbornicima Jelene Trivić. Mi smo dva tabora i ne možemo isto da mislimo. Bez obzira što je i odbornica Ješić dala sasvim prihvatljivo rješenje. Svakoga treba saslušati, ima zanimljivih prijedloga. Znam da jedan odbornik nije htio da glasa. Ne znam kako će sve to na kraju proći. Jeste ovo cirkus, ali mu se nazire kraj budući da će uskoro oktobar. Građani Banjaluke i Bijeljine više ne smiju dozvoliti da su gradonačelnik i skupštinska većina iz različitih opcija. Očigledno da kod nas nema demokratije, još uvijek vlada anarhija. A rezultat svega toga je stagnacija grada. Cirkus jeste u skupštini, nedostatak odgovornosti je evidentan i mnogi će se pitati čime će izaći na glasanje pred narod na sljedećim izborima – ističe Umičević.

Umičević smatra da Banjaluka nije u krizi.

– Predsjednik Skupštine je podnio krivičnu prijavu, ali su one izgubile smisao. Gradonačelnik je kriv kad ima na nekim stavkama viška, a kriv je i kad ima manjka. Rebalans budžeta se mora praviti svakih tri mjeseca. Takođe, svjedoci smo velike inflacije koja je takođe uticala na stanje budžeta. Godina je bila izazovna, a ova koja je pred nama će biti još izazovnija – kaže on.

Oktobar je mjesec odluke građana, lokalni su izbori. Umičević smatra da će Stanivukoviću biti znatno teže dobiti gradonačelnički mandat budući da ima još jednog protivnika, Jelenu Trivić.

-To je šansa za SNSD koji treba da vrati Banjaluku. Za dobrobit grada najbolje je da pobijedi onaj ko ima najbolji program. Biće jako teško, čak i SDS razmišlja da u Banjaluci ima svog kandidata. Biće veselo i zabavno – kaže Umičević.

Dotakao se i urađenog tokom protekle tri godine. Umičević smatra da je bitno da se radi.

-Urađeno je sve što se moglo uraditi. Vidim da se radilo dosta na vodovodima, putevima. Grad je više mogao da smo i mi kao skupštinska većina bili bolji. Svi zajedno snosimo krivicu što nije više urađeno. Mi nismo dopustili da se u Banjaluci gradi kolektor, što je sramota. Takođe ne dopuštamo da se radi zaobilaznica kao veliki problem Banjaluke, budući da gotovo kroz centar grada prolaze dva tranzita. Potrebno je da svi izvučemo pouke. Sada kreću pripreme za izbore i najmanje ćemo se baviti građanima Banjaluke – zaključuje Umičević.

Related Topics:

Politika

SVE SE LOMI NA BUDŽETU! Hitna sjednica odlučuje, ključ u rukama Bošnjaka!

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina. U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. Linker
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira. Linker
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆEVA PODRŠKA BLANUŠI “Vrijeme je da Republika Srpska ustane, a ne da SLUŽI PORODIČNIM KLANOVIMA”

Pokret Sigurna Srpska saopštio je da će na predstojećim vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske pružiti punu i nedvosmislenu podršku prof. dr Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Kako navode, izbor Blanuše predstavlja „priliku da Republika Srpska konačno krene putem oporavka, nakon godina urušavanja institucija u korist privilegovanih pojedinaca“.

Iz ovog pokreta poručuju da je glas za Blanušu ujedno i glas za prekid politike koja je, kako navode, „godinama iscrpljivala sistem, dok je narod plaćao cijenu neodgovornosti“.


– Blanušinom pobjedom pobijediće ispravne vrijednosti, kredibilitet, znanje i stručnost, a u prošlost će otići neod, ucjene, kriminal, korupcija i nepotizam – poručio je potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić, naglašavajući da 23. novembar vidi kao dan prekretnice.

Kojić ističe da će poslije izbora biti zaustavljena potpuna tajkunizacija Republike Srpske, te da će početi temeljna reorganizacija javnih ustanova i preduzeća, „koja su godinama bila u službi privilegovanog sloja društva, a ne naroda“.

Dodaje da je vrijeme da Srpsku vodi „čestit, porodičan i sposoban čovjek, učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji svoju biografiju ne gradi na aferama, već na naučnom i stručnom radu“.

– Želja nam je da Republiku Srpsku otrgnemo iz kandži nekoliko porodica i da je vratimo narodu. Zajedno odlučujemo da li ćemo živjeti život dostojan čovjeka ili ćemo nastaviti da robujemo kvazielitama koje su nas dovele do katastrofalnog stanja – naveo je Kojić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da je izbor jasan:
„Hoćemo li pravo na slobodu i dostojanstvo ili ćemo izabrati one koji žrtvuju Srpsku zbog sitne, lične koristi?“

Nastavi čitati

Politika

KONGRES NA NOGAMA! Traže objašnjenja od Rubija zbog ukidanja sankcija Dodiku!

Članovi Komiteta za spoljne poslove Kongresa SAD-a Gregory W. Meeks i Bill Keating poslali su pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiu, bliskom Trumpovom saradniku. Kongresmeni u pismu izražavaju snažno protivljenje uklanjanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i desetine njegovih saradnika s američkih popisa sankcija od strane Trampove administracije.

U pismu se zahtijeva od sekretara da obavijeste Kongres o osnovi svoje odluke o uklanjanju Dodika, kog su nazvali proruskim liderom, njegove porodice i saradnika s popisa te o tome kako Trampova administracija planira održati dugogodišnju američku politiku u regiji, uključujući dalju primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Trideset godina Sjedinjene Države podržavaju i jačaju Dejtonski mirovni sporazum. Ukidanje tih sankcija suprotno je dvostranačkoj spoljnoj politici prema Zapadnom Balkanu“, rekli su članovi Komiteta Meeks i Keating.

Godinama su Milorad Dodik i njegovi saradnici bili uključeni u secesionističke aktivnosti koje podrivaju krhki mir u Bosni i Hercegovini. Nedavno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je Dodikovu presudu na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja može biti zamijenjena novčanom kaznom, kao i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom.

Dodik, koji više nije predsjednik Republike Srpske, nastavlja negirati presudu, dodatno podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava i regionalnu stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Dodik nije jedini koji potiče secesionističke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegovi saradnici, kao i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik (oboje uklonjeni sa liste 29. oktobra), iskoristili su svoje koruptivne veze da se obogate, uskraćujući građanima Bosne i Hercegovine pravednu šansu i podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i decenijama vođenu američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu.

Dodik, njegova porodica i njihovi saradnici zaslužuju brzu reakciju i značajnu odgovornost za svoje postupke, a ne popustljivost.

S obzirom na to da destabilizirajuće aktivnosti gospodina Dodika nisu prestale, pozivamo vaše resore da promijene kurs. Takođe tražimo odgovore na sljedeća pitanja u vezi uklanjanja Dodika i desetina njegovih saradnika sa SDN liste, do srijede, 26. novembra 2025. godine:

– Zašto je OFAC uklonio gospodina Dodika, njegovog sina i kćerku, te druge saradnike sa liste sankcija?

– Koju su promjenu u ponašanju pokazale sve osobe i entiteti uklonjeni u objavi od 29. oktobra 2025. koja je opravdala uklanjanje njihovih imena sa liste sankcija?

– Na koji način uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija unapređuje interese Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini?

– Kako uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija doprinosi suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine?

– Kako Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija planiraju nametnuti dodatne mjere gospodinu Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu?

Uprkos nedavnim sudskim presudama i nastavljenom međunarodnom pritisku, postupci gospodina Dodika u Republici Srpskoj nisu se promijenili. Ključno je da Sjedinjene Američke Države iskoriste sve dostupne instrumente kako bi zaustavile njegove destabilizacijske aktivnosti u regionu i spriječile pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

To uključuje uvođenje dodatnih finansijskih sankcija i zabrana viza Dodiku i njegovoj mreži, proširivanje diplomatskih aktivnosti i pomoći kako bi se ojačao krhki mir u Bosni i Hercegovini, te imenovanje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan. Imajući ove korake na umu, radujemo se vašim odgovorima na naša pitanja”, zaključili su američki kongresmeni.

(Fokus)

Nastavi čitati

Aktuelno