Connect with us

Društvo

UMIRANJE POSTALO LUKSUZ! Cijene grobnih mjesta u Srpskoj drže korak sa inflacijom

Na pojedinim gradskim grobljima u Srpskoj od nove godine važi skuplji cjenovnik, a mnoga preduzeća koja još nisu dizala cijene uskoro će tražiti saglasnost lokalne skupštine za to.
Tako je rezervacija jednog grobnog mjesta u Laktašima, od 1. januara, skočila sa 600 KM na 800 KM! Što se tiče grobnog mjesta za dvoje, sada cijena iznosi 1.600 KM.

Kako su nam rekli u preduzeću „Komunalac“, nove cijene odobrila je Skupština, a razlog je poskupljenje materijala!?

Javne nabavke
Kako kažu, sahrana u Laktašima, zajedno sa grobnim mjestom, porodicu košta najmanje 1.100 maraka.

Cijena uređenog grobnog mjesta na banjalučkom groblju „Vrbanja“ iznosi 1.400 KM.

Direktor Gradskog groblja, Željko Grbić, naglašava da neke cijene nisu mijenjane više od decenije, te da su planirali uputiti inicijativu banjalučkoj Skupštini za poskupljenjem od 10-ak odsto.

“Već smo imali neke sastanke na tu temu. Evo, i u ponedjeljak imamo sastanak direktora gradskih preduzeća, kada sam namjeravao govoriti o tome. Nije normalno poslovati negativno; poskupjelo je gorivo, struja, sve živo. Ističu nam i neke javne nabavke u sklopu kojih su bile definisane fiksne cijene. Sada treba potpisati nove ugovore, a kako se to bude reflektovalo na naše ulazne cijene, vjerovatno će i na izlazne”, govori Grbić.

Dodaje da su neki radnici ovog gradskog preduzeća otišli u penziju, te je ostatku zaposlenih povećana plata.

Dvije plate za jednu grobnicu
O poskupljenjima uveliko razmišljaju i u Prijedoru. I direktor „Komunalnih usluga“ Dalibor Grabež napominje da već nekoliko godina cijene pogrebnih usluga nisu mijenjane.

“Da budem iskren, razmišljali smo u tom pravcu, ali moramo dobiti saglasnost skupštine Grada. Planiramo ići prema njima sa zahtjevom za poskupljenjem dok pripremimo sve procedure, možda u februaru, martu. Mi radimo betonske grobnice i one zavise od trenutne cijene na tržištu, betona, željeza, cementa, tako da će njihova izrada sigurno biti skuplja nego u protkelim godinama”, rekao je on za Srpskainfo.

Grobnica za jednu osobu u Prijedoru košta oko 2.514 KM, a za dvije osobe cijena je između 3.700 i 3.900 KM. Ove cijene bile su aktuelne cijele prošle godine, a zavise i od materijala, dimenzija, lokacije. U cijenu je, kažu, uračunat i rad radnika i mašina.

Što se tiče Bijeljine, cjenovnik u narednom periodu ostaje isti, potvrdili su u Gradskom groblju. U ovom gradu, cijena jednog grobnog mjesta u potpunosti pripremljenog za sahranjivanje košta 690 KM.

Direktor Mario Tomić rekao je nedavno da zbog enormnog povećanja cijena građevinskog materijala postoji osnov za poskupljenje grobnog mjesta, ali da su odlučili da cijena ostane ista, svjesni teške situacije.

Pogrebna oprema
Posljednjih mjeseci porasle su i cijene pogrebne opreme, i to za 20-ak odsto.

“Cijene su postepeno išle gore kako je rasla i inflacija, prije godinu dana malo, pa ljetos, pa opet jesenas. Mi radimo samo prodaju, a dobavljači diktiraju cijenu. Njima je poskupio repromaterijal. Nema osnove da cijene i dalje rastu. Jedino ako se opet desi neki globalni potres, onda nas kao malo tržište to direktnije pogađa”, ocjenjuje vlasnik jedne banjalučke firme za pogrebne usluge.

Kako priča, ožalošćene porodice najčešće uzimaju sanduk i krst koji u prosjeku koštaju 600 maraka, mada ima ljudi koji za ovu opremu daju i duplo više.

Na banjalučkom Gradskom groblju cijene sanduka kreću se od 243 do skoro 4.000 maraka. Krst košta između 40 i 75 KM.

Društvo

OVO ĆE VAS OSTAVITI BEZ TEKSTA! Evo koliko su porodice u BiH trošile na hranu u bivšoj Jugoslaviji

Prosječna porodica u BiH poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku. Neshvatljivo je kako je hrana toliko skupa imajući u vidu standard i mjesečna primanja radnika.

Prema istraživanjima BiH je najsiromašnija zemlja u Evropi, broj nezaposlenih se približava broju zaposlenih, penzioneri i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogi zemljama koje su članice Evropske Unije.

Prema posljednjim statističkim podacima (januar) prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.508 maraka, broj zaposlenih je 860.041, i preko 50 odsto zaposlenih prima platu manju od prosječne!
U istom mjesecu, januaru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 3.149,80 KM i od prosječne plate je veća za 1641.8 KM.

Samo na prehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 44,49 odsto!

Poređenja radi prije 15 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do januara ove godine plata porasla za 718 KM, a potrošačka korpa za čak 1753.8 KM!

Zanimljive podatke za Hrvatsku i EU objavio je portal Index.hr.

Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU.

Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.

Index.hr je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi.
Linker
Došli su do zaključka da iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih decenija, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnje decenije je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.

Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 odsto troškova otpadalo na prehranu (originalno “ishrana”), a podaci za Bosnu i Hercegovu kažu da je gotovo 50 odsto troškova, preciznije 49,6 odsto otpadalo na ishranu. I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 odsto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dallje visoka- 43,3 odsto.

Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 odsto, a domaćinstvo u BiH 42,04 odsto.

Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvstskoj udio čak narastao na 37.3 odsto, a u BiH na 44,7 odsto.

Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.

Nastavi čitati

Društvo

VASKRŠNJI I PRVOMAJSKI PRAZNICI! Ovo su neradni dani u Srpskoj

Povodom obilježavanja Vaskrsa neradni dani u Republici Srpskoj biće Veliki petak i Vaskršnji ponedjeljak.

Neradni dani povodom proslave Vaskrsa su 18. i 21. april 2025. godine.

Povodom obilježavanja 1. maja neradni dani biće 1. i 2. maj.
Povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom neradni dan u Srpskoj biže 9. maj.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Proljeće u punom sjaju

U Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupni porast oblačnosti. Tokom noći u većem dijelu Bosne je moguća slaba kiša. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 14 do 20, na sjeverozapadu Bosne do 23 stepena.

Nastavi čitati

Aktuelno