Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je danas da su zemlje Zapadnog Balkana daleko ispred Ukrajine na putu ka Evropskoj uniji.

– Uzmite Crnu Goru, zemlju koja ne predstavlja nikakvu pretnju za Evropsku uniju ni po veličini ni po broju stanovnika, zemlju koja je već dio evrozone i NATO-a. Zašto Crna Gora i zašto Srbija, ne mogu da postanu članice Evropske unije? Zašto ne primimo Sjevernu Makedoniju? – zapitao je Sijarto, prenosi MTI.

On je rekao da “proces zasnovan na zaslugama” treba primjenjivati i na Ukrajinu.

– Biti u ratu nije zasluga – dodao je on.

Sijarto je izjavio da je EU primjer kako je međusobno poštovanje nestalo iz međunarodne politike, dodajući da je i standard debate opao.

– Tokom proteklih nekoliko godina bilo je veoma teško voditi racionalan dijalog na evropskoj političkoj sceni, a sa izbijanjem rata u Ukrajini, to je postalo praktično nemoguće – naglasio je on.

Sa ponovnim dolaskom Donalda Trampa u Bijelu kuću, situacija se “odmah poboljšala”, rekao je Sijarto i dodao da su oni koji su ranije bili marginalizovani sada dio mejnstrima i u većini.

Patriotizam i suvereni stav ponovo postaju dio mejnstrima, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske. Sijarto je rekao da postoji ogroman jaz između javnih izjava i privatnih razgovora među državama članicama EU o evropskim težnjama Ukrajine.

On je istakao da se Mađarska zalaže za mir svuda u svijetu, uključujući i Kavkaz.

Nakon razgovora sa šefom jermenske diplomatije Araratom Mirzojanom u Јerevanu, on je dodao da Mađarska vlada nastavlja da promoviše mirovni sporazum između Azerbejdžana i Јermenije nakon višegodišnjeg sukoba.

Sijarto je rekao da kada je u pitanju rješavanje sukoba širom svijeta, Mađarska podržava diplomatska rješenja.

– Ranije zategnuti odnosi između Mađarske i Јermenije “značajno su se poboljšali kao rezultat napora na pomirenju tokom proteklih godina”, zahvaljujući kojima smo “uspjeli da repatriramo jermenske ratne zarobljenike iz Azerbejdžana – istakao je Sijarto u saopštenju Ministarstva.

Mađarska otvara ambasadu u Јerevanu, dok će Јermenija ove godine otvoriti svoju ambasadu u Budimpešti, dodao je on.

Ruski lider Vladimir Putin je na sastanku sa šefom turske diplomatije Hakanom Fidanom izjavio da je Moskva odlučna da unapređuje zajedničke projekte, uprkos pokušajima da se oni uspore i omete saradnja dvije zemlje, istakao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov na konferenciji za novinare nakon sastanka sa turskim kolegom Hakanom Fidanom.

Diplomata je ocijenio da Zapad vještački pokušava da zakomplikuje odnose Rusije i Turske.

– Rusko-turski odnosi imaju dobru budućnost. Moskva i Ankara usmjerene su na jačanje partnerstva – poručio je Lavrov.

Uspjeh pregovora o Ukrajini zavisi od jedne stvari

Pored toga, Lavrov je potvrdio da su Putin i Fidan na jučerašnjem sastanku razgovarali i o ukrajinskoj krizi.

Ministar je naglasio da je Rusija zahvalna Turskoj za učestvovanje u rješavanju ukrajinskog pitanja.

Takođe je prokomentarisao, govoreći o drugoj rundi pregovora Rusije i Ukrajine, da je u Istanbulu veoma dobro i da bi se Moskva ponovo obratila turskim prijateljima.

Lavrov je još jednom potvrdio da uspjeh pregovora zavisi od toga da li je moguće otkloniti prvobitne uzroke konflikta.

– Zapad na sve načine podstiče Kijev na eskalaciju sukoba – ocijenio je šef ruske diplomatije.

Lavrov je takođe istakao da je američki predsjednik Donald Tramp zainteresovan za nastavak pregovora Rusije i Ukrajine.

Istovremeno je istakao da vidi pokušaje Evropske unije da naruše pregovarački proces Rusije i Ukrajine.

Prema njegovim riječima, “evropski jastrebovi” shvataju da nemaju snage za nastavak rata u Ukrajini i boje se da će Tramp “dići ruke”.

Lavrov je razgovor sa turskim kolegom nazvao korisnim.

U Njemačkoj svaki zaposleni koji se razboli mora da podnese potvrdu o sprečenosti za rad (tzv. AU) najkasnije do četvrtog dana bolesti kako bi zadržao pravo na isplatu plate tokom bolovanja.

Međutim, iako se ljekarsko uvjerenje generalno priznaje bez dodatnih pitanja, zakon ipak predviđa mogućnost dodatne provjere ali samo ako poslodavac ima opravdane razloge za sumnju.

Primjeri takvih sumnji uključuju česta bolovanja u kratkim intervalima, posebno kada počinju ili se završavaju baš vikendom – na primjer, ako neko redovno koristi bolovanje petkom ili ponedjeljkom.

Pored toga, retroaktivno izdati sertifikati, kao i oni koji pokrivaju neuobičajeno duge vremenske periode, mogu biti upozorenje. Često je sumnjivo kada bolovanje slijedi odmah nakon otkaza i traje do kraja otkaznog roka, ili ako zaposleni unaprijed najavi bolest. Takođe ne pomaže kada se radnik razboli nakon što mu je uskraćen odmor, ili kada bolovanje „slučajno“ uslijedi nakon odmora.

Ukoliko postoji osnovana sumnja, poslodavac u Njemačkoj može zahtijevati nezavisnu procjenu koju sprovodi Medicinska služba (Medizinischer Dienst) – posebna medicinska služba koja sarađuje sa zdravstvenim osiguravajućim društvima. Važno je istaći da interni ljekari unutar kompanije (tzv. Betriebsarzt) nemaju pravo da donose zaključke o validnosti bolovanja. Poslodavac neće vidjeti izvještaj Medicinske službe u cjelini – dobiće samo rezime: da li je validnost bolovanja potvrđena ili osporena.

Ukoliko poslodavac, na osnovu ovog zaključka, odbije da isplati naknadu, slučaj može završiti na sudu. Tada zaposleni mora da oslobodi svog ljekara profesionalne tajne kako bi mogao da svjedoči o njegovom zdravstvenom stanju. Sud može zahtijevati dodatne provere, ali takvi slučajevi nisu česti – međutim, zakon ih dozvoljava.

U zemlji u kojoj je zdravstveni sistem zasnovan na povjerenju i pravilima, ovakve situacije služe kao podsjetnik da i zaposleni i poslodavci imaju jasno definisana prava, ali i obaveze.

Pravila u Hrvatskoj

U Hrvatskoj, zakonski okvir takođe zahtijeva dostavljanje potvrde o privremenoj spriječenosti za rad od prvog dana bolovanja, ako to zahtjeva poslodavac.

Iako mnogi radnici dostavljaju potvrdu tek nakon tri dana, poslodavac može insistirati na ranijoj dostavi, posebno ako postoji sumnja u opravdanost odsustva.

Tokom bolovanja, radnik je dužan da boravi na adresi koju je prijavio ljekaru, osim u slučajevima kada je opravdano odsutan zbog liječenja ili rehabilitacije.

Sumnjivo bolovanje, na primjer odmah nakon objave otkaza ili tokom praznika i godišnjih odmora, sve je više pod lupom poslodavaca. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ima pravo da sprovodi provjere bolovanja, a ako se utvrdi nepravilnost – poput napuštanja mjesta stanovanja bez dozvole – radniku može biti uskraćena naknada, a poslodavac ima pravo da zahteva dodatni ljekarski pregled. Sve više kompanija, posebno većih sistema, koristi ovu opciju kako bi zaštitili svoju organizaciju od potencijalne zloupotrebe, piše Fenix magazin, prenosi Kurir.