Connect with us

Društvo

UNIŠTAVANJE POTKOZARSKIH SELA! Bistrica plaća cijenu ZBOG PRIVATNIH INTERESA, na redu i rudnik na “BUKOVOJ KOSI”

Raskopavanje rudnika u selu Bistrica kod Prijedora za manje od godinu dana nepovratno je uništilo veliku površinu do tada nedirnute prirode i odavno je izašlo iz okvira koncesione naknade, tvrde mještani ovog sela. Ipak to je samo početak jer rude u Bistrici ima relativno malo, pravi cilj onih kojima zdravlje građana ne znači ama baš ništa je Bukova Kosa gdje se planira kopanje rude dok se problem sumpornih isparenja koja će se spuštati direktno na Prijedor zanemaruje. Takođe ovaj poduhvat “rudara” iz političkih redova zahtijevaće i izmještanje puta Prijedor-Kozarska Dubica.

Oni tvrde da je teslićka kompanija “Drvo-export” u vlasništvu SNSD-ovog odbornika Srđana Klječanina Rufija kopanjem lignita u njihovom selu uništila okolne njive i nepovratno upropastila seosku prirodu koja je trebala da postane dio zaštićenog parka prirode na Kozari.

U videu jednog od najglasnijih mještana Bistrice Zorana Ninića mogu se vidjeti razmjere katastrofe koju je jedna privatna firma bliska vlasti napravila bez ikakve dozvole.

Na samo stotinjak metara od prvih kuća iskopani su ogromni krateri da bi se došlo do lignita, a kao posljedica nekontrolisanog širenja, nastali su odroni obradivog zemljišta, pucanje i raspadanje šumskog tla.

Mještani pričaju da se svaki dan pomjera ivica iskopanog za oko metar i ruši njihove njive i šume.

“To što bager nije ušao u njivu, ne znači da je nije potkopao i da vam zemlja nije nestala. Kompletna njiva od četiri dunuma, čiji je vlasnik u inostranstvu, nestala je zbog potkopavanja i odrona. Pitanje je šta će biti za nekoliko godina, ako su ovaj teren ovoliko uništili od proljetos“, kaže on i dodaje da je pitanje je dana kada će se otvoriti novi odron i nastati još jedna provalija.

Ninić se sa nekoliko stotina mještana sela od marta ove godine bori za zaustavljanje nezakonitog iskopavanja lignita u Bistrici. Uprkos brojnim protestima, zatvaranjima prolaza za kamione pa i sjednici Skupštine Grada Prijedora na kojoj je jednoglasno odlučeno da se svi radovi obustave, prevladao je interes privatnika koji, u to vrijeme, nije imao dozvolu za rad.

“Koliko vidim za njih nema granice. Mi nemamo drugi način nego da se fizički branimo“, kaže jedna mještanka.

Rufijevi bageri u Bistricu su stigli u martu i do kraja ljeta raskopavali su po selu bez ikakve dozvole i uprkos vapajima mještana da se radovi zaustave. Ministarstvo energetike i rudarstva RS je žmirilo na njihove zahtjeve, a republičke i lokalne inspekcije se nisu previše miješale u svoj posao, pa za ovo nezakonito kopanje na privatnoj zemlji niko nije platio ni marku kazne.

Rudnik je naknadne dozvole dobio prije dva mjeseca, kada je resorno ministarstvo najednom progledalo i Rufijevoj firmi dalo sve potrebne dozvole. Do tada su bageri uništili ogromnu površinu i značajno ugrozili okolna zemljišta koja nisu obuhvaćena naknadnom koncesijom.

Prema riječima mještana, ugalj koji se kopa na ovom mjestu, iz Bistrice odlazi direktno u Termoelektranu „Nikola Tesla A“ u Obrenovcu.

Mještani tvrde da od svoje borbe neće odustati i da će braniti svoje selo i dalje. Kažu da su potpuno razočarani u državu i njene predstavnike koji je interes privatnika stavio ispred svojih građana.

“Za nas, raskopavanje rudnika lignita u našem selu je mjesto gdje je pokazano da ne postoji ustavnopravni poredak Republike Srpske. Ovdje se protivzakonito uništavaju prirodna bogatstava i krše ljudska prava. Očigledno je da granica ne postoji, barem ona koja se odnosi na ljudsku pohlepu, bezobzirnost, zloupotrebu položaja i svega onoga što karakteriše savremenu ljudsku civilizaciju“, kaže Ninić.

On kaže da se privatna imovina bezočno potkopava i obrušava, a da se svi oni opravdano pitanju da li za njih uopšte postoji pravo privatne imovine.

“Ovdje u Bistrici uopšte ne. Za našu borbu je izostala podrška vlasti i zaštite građana, počevši od mjesne zajednice preko gradske vlasti, inspekcija i resornog Ministarstva energetike. premijera, predsjednika. Pitamo se da li se ikome oglasio alarm da nešto preduzme ili će ovo biti i ostati naša velika sramota“, kaže Ninić.

(Capital)

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Kiša, oblaci, vjetar

U Bosni i Hercegovini će biti oblačno i vjetrovito sa padavinama, dok će u višem predjelima kiša preći u susnježicu i snijeg.

U prvom dijelu dana jača kiša padaće na zapadu, dok će na jugu i istoku biti pretežno suvo sa kraćim sunčanim periodima, dok se u Krajini očekuju i obilnije padavine, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne će se javiti nova izražena padavinska zona na jugozapadu i jugu i širiće se ka svim predjelima, dok će lokalno u Hercegovini biti i jačih pljuskova uz obilnije padavine za kratko vreme, a na severozapadu će doći do prestanka padavina uveče uz formiranje magle oko reka. Tokom prvog dijela dana duvaće umjeren do jak vjetar južnih smjerova, poslije podne će malo oslabiti i okrenuti na sjeverne smjerove, dok će u Hercegovini nastaviti da duva umjeren do jak, na udare olujni, južni vjetar.

Minimalna temperatura vazduha biće od dva do devet, a maksimalna od 10 do 18 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

RAVNOPRAVNI STANOVNICI ZEMLJE: Danas je Svjetski dan životinja

Svjetski dan životinja koji se obilježava svakog 4. oktobra od 1931. godine, poznat i kao Međunarodni dan zaštite životinja, posvećen je pravima životinja i očuvanju životinjskog biodiverziteta.

Prvi tragovi zaštite životinja datiraju daleko u prošlost kada su vladari davali osnovna uputstva narodu da stoku treba hraniti i pojiti, a ne batinati. U periodu od 17. do 19. vijeka veliki mislioci pokreću teme zaštite životinja, kao i njihova prava.

Svjetski dan životinja proglašen je 1931. godine na konvenciji ekologa u Firenci da bi se istakla ugroženost vrsta.

Na Svjetski dan životinja treba podsjetiti da su životinje ravnopravni stanovnici Zemlje, da imaju jednako pravo na život kao i ljudi, da osjećaju bol, patnju, strah i stres.

Cilj Svjetskog dana životinja jeste da se poboljša odnos prema životinjskim vrstama širom svijeta, kao i da se pruži podrška pojedincima, grupama i organizacijama koje se staraju o životinjama.

Nastavi čitati

Društvo

Rafinerija Brod ulazi u novi biznis, NEMA VEZE SA NAFTOM

Da li će se Rafinerija nafte u Brodu vratiti poput “feniksa”?

Ovo preduzeće planira da u svom krugu gradi postrojenje za reciklažu plastike sa dnevnim kapacitetom od 32 tone. Od te sirovine bi se kasnije proizvodili kanisteri za Rafineriju ulja u Modriči.

U fabrici bi bila uspostavljena linija za tretman PET ambalaže i linija za tretman plastičnih folija koje bi pojedinačno imale kapacitet prerade od 1.000 kilograma po satu, izvijestio je Capital.

Realizacija predmetnog projekta neće proizvoditi elemente značajnih uticaja na životnu sredinu koji bi mogli da dovedu do značajnog zagađenja u odnosu na postojeće stanje na lokaciji, a samim tim niti elemente negativnog prekograničnog uticaja – navode oni u elaboratu koji su uz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu poslali Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

U ovom dokumentu se navodi da reciklaža plastike predstavlja jedan od ključnih koraka ka održivom upravljanju otpadom i smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu.

Ne rade već godinama

– Njeno sporo razlaganje čini je velikim ekološkim izazovom. Udio plastičnog otpada u ukupnoj količini mješovitog komunalnog otpada iznosi 12 do 15 posto težinski, dok zapreminski gledano ovaj udio se kreće od 30 do 40 posto zbog niske molekularne težine plastike – navodi se u elaboratu.

Zanimljivo je da je rafinerija početkom avgusta u Brodu postavila spremnik za prikupljanje PET ambalaže u Gradskom parku u Brodu.

Podsjećamo, Rafinerija nafte Brod je obustavila preradu nafte nakon eksplozije koja se dogodila u oktobru 2018. i od tada više nije pokretala ovaj proces.

Iako su vlasnici, ruski investitori u više navrata najavljivali remont, modernizaciju i prelazak na gas kao energent to se do danas nije desilo.

Preduzeće je za šest mjeseci ove godine napravilo minus od 31,17 miliona maraka sa čime je akumulirani gubitak narastao na preko 914 miliona maraka.

Nastavi čitati

Aktuelno